Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Obišli smo najneposjećenije muzeje u Hrvatskoj

'Možemo govoriti o tome da se Obrovac zaobilazi nakon gradnje autoceste, o tome da turisti ovuda samo prođu, ali i o kroničnom nedostatku strategije u kulturi'
30. srpnja 2018. u 17:59 0 komentara 723 prikaza
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Jeste li znali da se jedna rijeka u Hrvatskoj zvala Kopriva? E, da ste bili u onih 27 registriranih posjetitelja obrovačkog muzeja u prošloj godini znali biste da je to ime nekada nosila Zrmanja. Obrovačko muzejsko bogatstvo prošle godine vidio je u prosjeku samo jedan posjetitelj svakih trinaest i pol dana, a cijele pretprošle godine muzejom su prošla samo 92 posjetitelja.

MIKS 2018. MIKS Sisak: Otvorena najveća ovogodišnja svjetska izložba karikature

No, slika nije uvijek bila tako crna, čemu svjedoči i činjenica da je prije samo tri godine kroz muzej prošlo ipak respektabilnih tri tisuće ljudi. Direktorica Marina Brkić i kustosica Marina Jurjević objašnjavaju što se sve događalo i što se još uvijek događa da im je brojka posjetitelja tako mala.

– Možemo govoriti o tome da se Obrovac zaobilazi nakon gradnje autoceste, o tome da turisti ovuda samo prođu, ali i o kroničnom nedostatku strategije u kulturi. U našem slučaju, nažalost, novca je toliko malo da je naša kustosica zaposlena samo tri dana tjedno, i to pola radnog vremena – kaže Marina Brkić, ravnateljica muzeja, koji je dio Pučkog otvorenog učilišta Obrovac.

Za cijelo Učilište proračun iznosi 897.100 kuna, a za muzej izdvaja se 104.800 kuna.

– Mali broj posjetitelja muzeja uvjetovan je i time što tijekom 2017. nismo imali organiziranu izložbu u muzeju, a praksa je pokazala da najveću posjećenost bilježimo za vrijeme izložbi – napominje ravnateljica Brkić te dodaje da je muzej bio zatvoren za posjetitelje i zbog postupka plinske dezinsekcije, fumigacije na drvnoj i tekstilnoj građi etnografske zbirke, kao i obnove drvenih podova unutar dviju izložbenih prostorija.

Dan Brown NAVIJA ZA HRVATSKU Slavni autor tajno stigao u Zagreb: 'Grad me oduševio. Bio sam i u strašnom tunelu...'

Fumigacija u muzeju zahtijevala je prozračivanje te pranje i povrat izložbenih eksponata, a upravo je to bio jedan od razloga postavljanja spomenutih izložbi u galerijskom prostoru Doma kulture, pa posjetitelji nisu evidentirani u muzeju.

– Drugi je razlog to što izložbeni dio muzeja nije imao riješenu klimatizaciju, a nakon što smo osigurali novac za nabavu i postavljanje klimatskih uređaja, ubuduće nećemo imati prepreka za postavljanje izložbi tijekom zimskih mjeseci. Također, riješili smo ono što nam je bio osnovni cilj, a to je stvaranje optimalnih mikroklimatskih uvjeta za daljnje očuvanje muzejske građe – objašnjava ravnateljica.

– Iako muzej nije bio otvoren, radili smo na revitalizaciji i zaštiti tvrđave Kurjaković u Obrovcu kako bi se taj vrijedan kulturni resurs turistički prepoznao i u tome dugoročno vidimo šansu za povećanje broja posjetitelja. Tijekom nadzora prikupljena je veća količina predmeta od keramike, metala i stakla koji se mogu datirati u kasno srednjovjekovno razdoblje i koji će nakon stručne obrade biti pohranjeni u Zavičajnom muzeju kao dio stalnog postava – zaključila je ravnateljica muzeja Marina Brkić.

A što ste točno propustili ako niste bili među spomenutih 27 posjetitelja? Da su na obrovačkom području bili Liburni, pa Rimljani, Turci, Mlečani, da se Obrovac prvi put pod tim imenom spominje u 13. stoljeću, a da je od 14. stoljeća bio u posjedu krbavskih knezova Kurjakovića.

Piranesi PRVORAZREDNI KULTURNI MISTERIJ Tko je tajanstveni donator Piranesija

– Iz 1401. godine datira Berlinski misal, jedan od naših najbolje sačuvanih glagoljaških kodeksa, koji je ime dobio po mjestu u kojem se i danas čuva. Pretpostavlja se da je misal bio pisan za južni dio Kurjakovićevih područja, a u njemu se spominje popa Vuka, sinovca opata benediktinskog samostana sv. Jurja Koprivskog – prepričava kustosica Marina Jurjević povijest Obrovca, Kruševa, Krupe, Karina... Posebno naglašava i povezanost Obrovca, Zrmanje i hrvatskog prirodoslovca Spiridona Brusine.

– Stalni postav prirodoslovne zbirke pod nazivom “Tragom mladog Brusine obrovačkim krajem”, fotografijama, tekstom, nacrtima i fotografijama špilja te izložbenim primjercima kopnenih puževa i riječnih rakova prikazuje znanstveno putovanje i istraživanje šireg obrovačkog područja tada mladog prirodoslovca Spiridona Brusine davne 1863. godine koje je rekonstruirano prema njegovim bilješkama.

Posebno mjesto u postavu zauzimaju primjerci Brusinine zaklopnice, kopnenog puža kakvih je mnogo Brusina našao na Oblom kuku. To je ujedno i endemični puž obrovačkog kraja – navode u obrovačkom muzeju ističući da u kolekciji imaju i brojne druge artefakte, predmete od raznih materijala iz raznih povijesnih razdoblja te naročito bogatu tekstilnu povijesnu kolekciju.

Rušenje kipa ZAGRLIO GA Dječak (5) srušio kip, roditelji šokirani kaznom: 'Ne mogu platiti to'

Baš kao što je ima i lani treći na listi najslabije posjećenih muzeja u Hrvatskoj, u kojem su nas, čim smo im rekli da su na popisu najslabije posjećenih muzeja u Hrvatskoj, odmah ispravili ističući da njihova ustanova u biti i nije muzej nego zavičajna zbirka kojom upravlja udruga građana.

Riječ je o Zavičajnoj zbirci Stari Slatinik koja se nalazi u istoimenom slavonskom selu smještenom na glavnoj prometnici kroz Brodsko Posavlje u relativnoj blizini Slavonskog Broda.

– Broj posjetitelja je različit od godine do godine, ali najviše ljudi dođe nam za Noć muzeja, a tu su i učeničke ekskurzije, dok su nam gosti bili čak i članovi jednog francuskog kulturnog društva. Nemamo radnog vremena, ali otvoreni smo u vrijeme održavanja folklornih i kulturnih priredbi lokalnih udruga, dok pojedinačne i grupne posjete primamo uz prethodnu najavu – pojašnjava predsjednik Zavičajnog društva Stari Slatinik Tomislav Lovinčić, inače poznati poljoprivrednik iz toga kraja.

Kaže da je bio vrlo iznenađen kad je saznao da su na popisu najslabije posjećenih muzeja u Hrvatskoj, jer ih godišnje posjeti između 500 do 700 ljudi, što smatra pristojnim posjetom uzme li se u obzir da je riječ o malom slavonskom mjestu sa samo 1200 stanovnika. Lani ih je bilo nešto manje jer nije bilo organiziranih dolazaka školske djece, no i brojku od 322 posjetitelja smatra sasvim zadovoljavajućom.

Muzej u Betini Siletto Kada su me prozvali i naš muzej proglasili najboljim u Europi, noge su mi se odsjekle

U prvih šest mjeseci ove godine, kaže, već ih je posjetilo dvije stotine ljudi za Noć muzeja te 160 učenika. Muzej se nalazi u društvenom domu, uređen je u stilu stare šokačke sobe iz prve polovice prošlog stoljeća te su u njemu izloženi tkalački stan, narodne nošnje, krevet, šivaći stroj, knjige, slike, dokumenti, obrtnički alati, umjetnički i svakodnevni predmeti, a sve eksponate darovali su građani.

– Naš muzej opisuje nekadašnji život u Starom Slatiniku. Osnovali smo ga kako bismo očuvali kulturno-povijesnu i etnološku baštinu naselja. Od tri prostorije, dvije imaju funkciju izložbenih dvorana, a treća je namijenjena povremenom okupljanju ljudi – ističe neslužbeni kustos Branko Grozdanić.

Zavičajno je društvo ove godine za svoj rad dobilo 16 tisuća kuna od Općine i još dvije tisuće kuna od Brodsko-posavske županije. Od toga će četiri tisuće kuna potrošiti na održavanje zbirke, uglavnom na uređivanje i zaštitu eksponata te na organizaciju Noći muzeja. Režije plaća Općina.

– Zavičajna zbirka nema nijednog zaposlenog. Održava se samo zahvaljujući ljubavi mještana Starog Slatinika prema kulturi i volonterskom radu nekolicine entuzijasta kojima je u srcu ovaj kraj i njegova povijest – zaključio je Tomislav Lovinčić.

Sličnim principima vodi se i profesorica povijesti i etnologije Melita Jesih-Matić koja je proteklih deset godina voditeljica Bankovnog muzeja PBZ-a kroz koji je lani prošlo 320 posjetitelja, koji vjerojatno nisu bili ni svjesni da su prošli kroz prvi i jedini muzej štednje i novčarstva u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Dobro došli u 'gnijezdo' Provozajte se 'paukom', pa zavirite u kabinet čudesa

Muzej se nalazi doslovno tridesetak sekundi hoda od vjerojatno najfrekventnijeg mjesta u Hrvatskoj – zagrebačkog Trga bana Josipa Jelačića, a smješten je u palači Prve hrvatske štedionice u Ilici 5 koja je poznatija pod nazivom Oktogon, ali zbog nedostatka gotovo bilo kakvih putokaza ili obavijesti rijetko tko zna da je taj muzej smješten na prvom katu te zgrade u kojoj je i poslovnica PBZ-a kroz koju se i dolazi do muzeja.

– Radno vrijeme muzeja je utorkom od 12 do 14 i četvrtkom od 15 do 17 sati, ali posjeti, bilo grupni ili pojedinačni mogu se dogovoriti i izvan navedenog radnog vremena uz prethodnu najavu. Ulaz se ne plaća – kazuje voditeljica Jesih-Matić koja muzej već godinama vodi potpuno sama te smatra da broj posjetitelja koji dođu u muzej i nije toliko mali s obzirom na to da se muzej gotovo nigdje ne reklamira, ali i na relativno kratko službeno vrijeme od četiri sata tjedno, koje se, naravno, povećava ovisno o tome ima li drugih najavljenih grupa i pojedinaca izvan službenog radnog vremena.

Muzej radi samo kad i poslovnica banke, zbog sigurnosnih razloga, tako da prošlih godina nije sudjelovao ni u popularnoj Noći muzeja, pri čemu bi se broj posjetitelja sigurno povećao.

– Svrha je ovog muzeja upoznati građane s dugom tradicijom štednje u hrvatskom narodu, a prema komentarima koje posjetitelji ostavljaju u knjizi dojmova, muzej je za njih prije svega edukativan. Već dugo surađujemo sa školama, školske su grupe najčešći posjetitelji, a uz srednjoškolce iz ekonomskih škola u posljednje vrijeme nam sve više dolaze i osnovnoškolci – govori voditeljica muzeja.

Ilustracija OTELO I DESDEMONA Nakon 30 godina pronađena ukradena Chagallova slika

Najviše posjetitelja prođe kroz muzej za vrijeme Europskog tjedna novca koji se održava u ožujku, a u čijoj organizaciji sudjeluje i PBZ, ali i na Svjetski dan štednje 31. listopada. A što se u njemu uopće može razgledati?

– Muzej se sastoji od tri zbirke: numizmatičke, zbirke dionica i zbirke kasica. U numizmatičkoj zbirci je novac, i to redom od kovanica starih Grka i Rimljana pa sve do novca iz 20. stoljeća. Stoga se može reći da zbirka prikazuje razvoj hrvatskog novca kroz stoljeća, jer su i Grci i Rimljani imali svoje zemlje na hrvatskom povijesnom prostoru.

Kroz zbirku dionica koja se sastoji od više od 500 primjeraka može se pratiti razvoj hrvatskoga gospodarstva od kraja 19. stoljeća kad je počelo dioničko gospodarstvo pa sve do sredine 20. stoljeća. Zbirka kasica posebno je zanimljiva mlađim posjetiteljima, a nastala je kao kolekcija nekadašnjeg djelatnika banke koji je prikupio kasice iz više od 70 zemalja.

Osim toga, u kolekciji su i stare kasice iz Austro-Ugarske, ali i razni oblici kasica poput globusa, raketa, vjeverica i drugih životinja. Tu su i kasice izrađene kao suveniri, na primjer vjetrenjača iz Nizozemske, alpska kuća iz Švicarske, babuška iz Rusije... – nabraja voditeljica Melita Jesih-Matić koja posebno ističe kasicu Kulturnog društva Napredak iz 1921. u obliku te ustanove s hrvatskim grbom na pročelju.

Rustem Aslan GODINA TROJE Za arheologa nema boljeg mjesta od Troje

– Na njoj su ispisani stihovi o štednji koje uvijek ističem svim posjetiteljima koji dođu, a posebno mi je simpatično bilo kad sam ih spomenula jednoj grupi posjetitelja iz Tajvana pa su mi oni uzvratili da i u kineskom jeziku postoji slična poslovica.

Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača – zaključila je voditeljica Bankovnog muzeja PBZ-a.

>> Pogledajte i video - Večernjakov glazbeni kritičar o Oliveru

[video: 26113 / ]
sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.