Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura 44. Dani satire Fadila Hadžića

Festival se ove godine održava po prilagođenim uvjetima za "novo normalno vrijeme"

Riječ izbornice 44. Dana satire Fadila Hadžića - Željke Turčinović
01. rujna 2020. u 10:58 0 komentara 121 prikaza

Ovogodišnji Dani satire Fadila Hadžića prvi put u svojoj povijesti održavaju se u novom terminu (rujan 2020.) po prilagođenim uvjetima za „novo normalno vrijeme“. Kao što je opće poznato, koronavirusna kriza odredila je uvjete i iscrtala nove koordinate kazališnih manifestacija, pa tako i našeg Festivala. Dok još nismo znali što će se dogoditi, pregledala sam 52 prijavljene predstave i odabrala njih dvanaest iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije. No sredinom ožujka kazališta su zatvorena, festivali jedan po jedan odgođeni, pa je ta sudbina zadesila i Dane satire koji se tradicionalno održavaju u lipnju. Poslije razdoblja „ostanite doma“ , nakon dugih i temeljitih razgovora, producent Festivala, Satiričko kazalište Kerempuh, odlučio je da se 44. Dani satire Fadila Hadžića održe u rujnu i to samo s hrvatskim i slovenskim predstavama jer je epidemiološka situacija u ostalim zemljama nepredvidljiva i riskantna. Revidirala sam svoj izbor trudeći se da festival bude atraktivan za publiku, žanrovski raznolik i festivalski inovativan. Nadam se da sam u tome i uspjela.

Zagreb: Predstavom Gruntovčani ponovno otvoreno kazalište Kerempuh kraj Kerempuh uspješno zaključio sezonu, a Dani satire prebačeni za jesen

Festival otvara predstava SNG-a iz Maribora, Popolni tujci, napravljena po uspješnom talijanskom filmu (Perfetti Sconosciuti talijanskoga redatelja Paola Genoveseja iz 2016. godine) čiji je scenarij poslužio kao predložak za kazališnu predstavu redateljici Tamari Damjanović. Što se dogodi kada prijatelji odluče dijeliti sve, pa i poruke sa svojih mobilnih telefona, pokazat će vam ova crna komedija.

Kabare Joj, Hrvati! u produkciji nezavisnog kazališta Luda kuća iz Zagreba autora i redatelja Ivana Đuričića suočava nas s već pomalo zaboravljenim, ali između dvaju svjetskih ratova vrlo popularnim žanrom, u kojem protagonisti na zabavan i duhovit način vode publiku kroz hrvatsku prošlost u hrvatsku budućnost. Red songa, red koreografije, društvena kritika i politička satira dobitna je kombinacija ove predstave kojoj je satira temeljni dramaturški stilem.

U izboru ovogodišnjih Dana satire našla se izvedbeno virtuozna monodrama Dražena Šivaka prema tekstu Darija Foa, Mistero Buffo, koja predstavlja farsično-groteskan dragulj satirične literature u kojem se izruguju anomalije društva u velikom luku od crkve preko politike do društvene kvazielite. Dražen Šivak plijeni svojim talentom i nepresušnom energijom interpretirajući više od 30 likova na aktualan i provokativan način, a njegova gluma stilski je nadahnuta klaunerijskim nasljeđem.

Domaćin Dana satire, Satiričko kazalište Kerempuh predstavlja se predstavom Bilježnica Robija K. koja je inspirirana kultnom satiričnom kolumnom Viktora Ivančića, a nakon 35 godina svjedoči da se hrvatska stvarnost nije nimalo promijenila nabolje, nažalost. Feljtonistički žanr adaptiran je za kazalište vrlo uspješno uz pomoć fragmentarne dramaturgije koja na ludistički i beskompromisan način govori o društveno-političkim temama naše svakodnevnice u rasponu od crne komedije preko groteske do teatra apsurda.

Splitsko nezavisno kazalište PlayDrama dolazi prvi put na Dane satire, i to s predstavom Dijete našeg vremena, rađenom po tekstu mlade dramatičarke Ivane Vuković. Tema je generacijska priča o odrastanju mladih koja se isprepliće s klišejiziranom i predrasudama opterećenom predodžbom o Splitu. Predstava je zabavna, humorna i kritična, pisana generacijskim jezikom, a anegdotalni karakter dramskih situacija daje predstavi autentičnost pomičući granice lokalne percepcije splitske omladine.

Iz Dubrovnika dolazi kultni kazališni komad, Kate Kapuralica Vlaha Stullija u produkciji Kazališta Marina Držića koji, iako nastao početkom 19 st., briljantna je i aktualna pučka komedija na temu siromaštva, koje nije niti smiješan ni podatan materijal za komediju. Dubrovačka predstava vješto ekvilibrira između komičnog i tragičnog na neki neposredan a autentičan način, a poseban ton predstavi daje sočan dubrovački govor marginalizirane sirotinje prepun grubosti i psovki koji ima izraziti komični efekt. Predstava je školski primjer groteske na mediteranski način s primjesama mentaliteta i naturalističke slike svijeta.

Na tragu dramaturške i žanrovske razigranosti i raznolikosti prošlogodišnjeg iznenađenja Festivala, Katalonca Ivana Penovića, ove godine dolazi predstava Flex istoga autora u produkciji novoosnovanog i propulzivnog zagrebačkog nezavisnog KunstTeatra. Nepretenciozna satira izvrgava ruglu apsurdnost kafkijanske birokratizirane stvarnosti, ali i dalje ne odustajući od lakoće interpretacije i ludističke glumstvenosti.

Autorski projekt prema Čehovu, Tri sestre Bobe Jelčića, polazna je točka za istraživanje ne samo sudbina dramskih junaka, nego sviju nas u današnjoj stvarnosti. Aktualizacija čehovljanskih pitanja u predstavi je ironična, decentno satirična, inkorporirana u blago karikaturalnoj glumi i apsurdom obojenim dramskim situacijama.

Još jedna predstava domaćina Festivala, Ja od jutra nisam stao autorice Une Vizek, secira na komičan i zabavan način patrijarhat naš svagdašnji, a klišeji i stereotipi muško-ženskih odnosa na meti su satiričnog diskursa kako režije tako i glumačke interpretacije. Kako izgleda kada muškarci zamijene rodne uloge sa ženama, dosjetka je koja stvara niz smiješnih prizora.

I na kraju festivala dolazi predstava Lepurica u produkciji splitskog HNK-a, a zapravo se radi o adaptaciji kultnog Pigmaliona Bernarda Shawa koja se kroz dijalektalnu jezičnu obradu i uz pomoć općih mjesta splitskog mentaliteta pretvara u zavičajnu komediju.

Uskoro Kerempuh otvara vrata publici 27. svibnja i to s "Gruntovčanima"

Kako riječ satira dolazi od latinske riječi satura, što znači žrtvena zdjela napunjena različitim vrstama voća, i ovi naši ovogodišnji Dani satire Fadila Hadžića nude žanrovski srodne, a opet različite emanacije smiješnog, grotesknog, parodičnog, satiričnog, ironičnog, kabaretskog, crnohumornog kazališnog izričaja. Satirično je rastezljiv i gotovo intuitivan pojam, teško se definira, a granica između komičnog i satiričnog lako se prelazi, a da to, ponekad, i ne primijetimo. Ono čega sigurno nema je tragedija koja jednostavno ne podnosi satiru.

Pa onda stav’te pamet na satiru, i bit ćete služeni smijehom, kritičkim žalcem ili zapitanošću nad našim sudbinama.

Kaleigh Hendershot
sve se promijenilo
Gdje je danas Amerikanka koja se udala i preselila u Hrvatsku, o čemu je snimala brojne videe?
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.