Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Šonje: Recesija je tu, ona je neizbježna i trajat će neko vrijeme

U najnovijoj epizodi o financijskoj pismenosti Ivan Šarić doznao je malo više o pitanjima koja ga muče vezanima uz mirovinu i financije
01. srpnja 2020. u 12:32 11304 prikaza
Šonje kod Šarića
Foto: Vecernji.hr
Pogledajte galeriju 1/5

U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u voditelj Ivan Šarić ugostio je poznatog ekonomskog analitičara koji je podijelio svoja razmišljanja o štednji i mirovinama te pomogao gledateljima da lakše donesu odluku o svojoj financijskoj budućnosti. U srijedu 1 srpnja u goste je putem Zoom aplikacije došao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i konzultant, specijalist za područja makroekonomike i financija, vlasnik tvrtke Arhivanalitika i glavni urednik portala Ekonomski lab.

Velimir Šonje završio je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu i od 1990. do 1995. radio na Ekonomskom institutu u Zagrebu. U to je vrijeme kao savjetnik Vlade sudjelovao u timu koji je osmislio stabilizacijski program kojim je u Hrvatskoj 1993. zaustavljena hiperinflacija. Od 1995. do 2000. radi u HNB-u kao izvršni direktor sektora za istraživanja i statistiku. Od 2001. do 2002. godine obnaša funkciju predsjednika nadzornog odbora Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, dok od 2002. postaje predsjednik NO Raiffeisen Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima. U razdoblju od 2000. – 2003. ujedno je i član uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb. Godine 2005. postaje Savjetnik Svjetske banke na nekoliko financijskih projekata u regiji jugoistočne Europe. Od 2008. do 2009. godine obnaša funkciju predsjednika uprave ICF Investa, a 2003. godine osnovao je tvrtku Arhivanalitika čiji je direktor i danas.

Potrošnja u krizi

Odmah na početku dotaknuli su se pitanja koronakrize i opreza prilikom potrošnje koji je zavladao među svima. Velimir Šonje objasnio je da je to prirodna reakcija, ljudi su „podignuli ručnu kočnicu“ za velike investicije, a u krajnjoj liniji racionalno je pripaziti na osobnu potrošnju u vremenima krize. Vidljivo je to i u statističkim podacima koji pokazuju da je u travnju ove godine potrošnja pala za 25% u odnosu na prošlu godinu. Taj očekivani pad zbog nemogućnosti odlaska u trgovine trajao je do 20. svibnja kada se potrošnja vratila na razinu prijašnje godine, dok se u lipnju očekuje pad od 15%, što Šonje i predviđa da će biti razina na kojoj ćemo se zadržati neko vrijeme.

Ivan Šarić dotaknuo se mlađe populacije, istaknuo da je za njih ovo ustvari prva velika kriza s kojom se susreću pa je sada pravo vrijeme za razmišljanje o štednji. Velimir Šonje naveo je da svaka generacija doživljava svoju krizu, i to ne samo jednu već više njih. Krize su normalni ciklus u životu i baš zbog toga treba štedjeti u životu, pogotovo za mirovinu. Većini mladih ljudi mirovina je neka daleka stvar koja će nastupiti tek za 40 godina, ali poanta je da se za tu mirovinu treba početi štedjeti već sada jer ni najbogatije države ne mogu osigurati svojim građanima izdašne mirovine. Štednja je također dobra i zbog ciklusa kriza koje će nam se dogoditi kako bismo imali normalnu zalihu sredstava za investicije.

Zato je financijsko osvještavanje bitno kako bismo naučili štedjeti i svaki mjesec odvajali za neku potrebu. Disciplina kontinuirane štednje, koju može odvojiti svaki građanin, osigurat će mirnije sutra. Velimir Šonje napomenuo je kako naš obrazovni sustav zanemaruje financijsku pismenost te da djeca nisu dovoljno osviještena o kulturi štednje.

Prava štednja?

Šarića je također zanimalo što bi bila prava štednja, jer većina građana prvo pomisli na oročenu štednju, a postoji mnogo više načina kako uštedjeti novac. Šonje je istaknuo da živimo u neobičnom razdoblju kada su kamate na oročenu štednju rekordno niske i vrlo slaba stimulacija za štednju. Tu se javlja problem jer većina ljudi nije dovoljno educirana da investira u riskantne dionice, pogotovo u vrijeme krize, a oročena štednja ne daje dobre prinose. Zato je najbolje naći „zlatnu sredinu“, koja je se nalazi između ova dva ekstrema. Preporučio je štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu, tzv. trećem stupu čim je moguće zbog poticaja i dobrih prinosa koji se ostvaruju dugoročno. Tu su i ostale poticane štednje koje bi trebalo kombinirati uz mirovinsku, kako ne bisno „stavljali sva jaja u istu košaru“. Uz to, preporučio je štedjeti sa strane koliko je god moguće.

Šarić je pitao treba li čekati da kriza prođe kako bismo počeli štedjeti u mirovinskom fondu ili početi odmah? Kao i prethodnici, Šonje je preporučio da je najbolje vrijeme za štednju za mirovinu – uvijek! Čim ostvarimo prvi dohodak, trebali bismo razmišljati i o mirovini, a ne zamarati se jesu li neki postoci na prinose nekoliko posto gore ili dolje jer na dugi rok od 20-30 godina, koliko mi štedimo za mirovinu, bit će još mnogo takvih oscilacija. Za početak, preporučio je da ne slušate razne „eksperte“ po kavama već da potražite pomoć stručnjaka, primjerice osobnog bankara, koji vam može dati one osnovne informacije. Za ljude ispod 30 godina najvažnija je strategija, a to je krenuti štedjeti za mirovinu što prije i zaboraviti priče o dobrom tajmingu za početak štednje.

Dotaknuli su se i pitanja fondova, odnosno, tko stoji iza fondova i koji je njihov smisao? Šonje ja pojasnio da svaki taj fond ima javno objavljeni dokument društva koje upravlja tim fondom. Tu stoji navedeno tko je vlasnik, ako nas zanima, kako posluju i tko su fond-menadžeri. Neki se bave dionicama, a neki obveznicama kako bi kombinirali manji rizik i manji prinos te veći rizik i veći prinos.

Uvođenje eura

Šarića je, s obzirom na to da je napisao knjigu na tu temu, zanimalo što njegov sugovornik misli o euru te koje su njegove pozitivne i negativne strane? Šonje je priznao da je veliki zagovornik uvođenja eura jer pozitivne strane daleko premašuju negativne. Kao tu jedinu negativnu stranu uveo je primjer iz Austrije i Njemačke pri uvođenju Eura, a to je zaokruživanje na gore. Drugim riječima, nešto što je do sada koštalo 7 kuna sutra će koštati 1 EUR, što znači da će preko noći poskupjeti na 7,50 kn. Taj efekt zaokruživanja jedina je negativna strana. S druge strane, nestaju troškovi konverzije, valutne klauzule i valutni rizik, poduzeća imaju manje troškove pri vanjskom trgovanju, svi naši najvažniji vanjskotrgovački partneri imaju uveden euro, pa tako trgovina ide brže, lakše i bez rizika. Uz to, Europska središnja banka postat će veliki kupac naših državnih obveznica, što znači da će kamatne stope biti niže nego da ostanemo na kuni. Iz tih razloga Šonje je naglasio da je on za uvođenje eura te da nećemo izgubiti svoj suverenitet jer će HNB postati dio Europskog sustava središnjih banaka, a guverner HNB-a dobiva glas, baš kao i svi drugi guverneri kada se odlučuje o monetarnoj politici.

Za kraj, Šarić je postavio jedno filozofsko pitanje koje se tiče mladih, što bi preporučio mladim ljudima koji sada ulaze u poslovni savjet, što da rade? Da grade apartmane, ulažu u kafiće ili razmisle o poslovima budućnosti? Velimir Šonje objasnio je da se svijet užasno brzo mijenja i ne smijemo se „nasanjkati“ teorijom da će strojevi zamijeniti ljude, jer smatra da će proći još mnogo generacija prije nego što će roboti popravljati krovove ili veš-mašine. Majstorski poslovi će i dalje biti traženi, a njihova potražnja raste jer se ljudi sve manje bave time. Naravno, visoko i dodatno obrazovanje uvijek je poželjno, a digitalne vještine i financijska pismenost bit će ključ za uspjeh.

Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj je nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

vraćamo sat
Noćas počinje zimsko računanje vremena: Evo što se još mijenja
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima