Iako je financijska kriza gotovo onemogućila dobivanje bankarskih kredita, hrvatski poduzetnici još nisu otkrili sve mogućnosti i prednosti alternativnih izvora financiranja, rečeno je na prošlotjednom seminaru u Zagrebu “Kako financirati poduzetnički pothvat venture kapitalom?” Private equity i venture kapital fondovi i dalje su nepoznanica većini domaćih poduzetnika. Predsjednica hrvatske asocijacije Private Equity i Venture Capital Mirna Marović u razgovoru za Manager.hr ističe da hrvatski poduzetnici ponajviše strahuju od ulaska u vlasničku strukturu svojih kompanija. Naime, fondovi rizičnoga kapitala investiraju u tvrtke s velikim potencijalom rasta, čime ulaze u njihovu vlasničku strukturu.
Marović smatra da RH ima potencijala za razvoj venture kapital financiranja, naročito u sektorima viskoke tehnologije i profitabilne proizvodnje u područjima obnovoljivih izvora energije.
• Što su su private equity i venture kapital fondovi i zašto su oni rizični?
– Private equity i venture kapital fondovi ulažu u propulzivna poduzeća s mogućnošću brzog rasta i ostvarivanjem održive komparativne prednosti nad konkurencijom.
Hrvatski je zakonodavac preveo originalni anglosaksonski termin kao fondovi rizičnoga kapitala, zbog rizika što ga snose ulagači ulažući u poduzeća u ranim fazama razvoja s visokim rizikom poslovanja. Stoga termin rizični kapital označava rizik za ulagače, a ne za poduzetnike u koje se taj kapital investira.
• Zbog čega bi se hrvatski poduzetnici trebali odlučiti upravo za fondove rizičnoga kapitala?
– Hrvatski poduzetnici koji sa svojim poduzećem žele napraviti znatan iskorak – znači znatno narasti i proširiti se bilo na regionalna bilo na globalna tržišta – lakše će uspjeti prati li ih u tome fond rizičnoga kapitala.
Odnos između poduzeća u koje se ulaže i fonda rizičnoga kapitala je partnerski; osim dugoročnih izvora financiranja i dokapitalizacije poduzeća, fond rizičnoga kapitala donosi i znatne prednosti: operativno znanje i iskustvo u sektoru, pronalaženje drugih i budućih izvora financiranja, bolje odnose s bankama, dobavljačima i klijentima.
• Za razliku od hrvatskih, zašto poduzetnici u Europi puno manje strahuju od ulaska tih fondova u njihovu vlasničku strukturu?
– U Hrvatskoj su ljudi manje upoznati s tim oblikom ulaganja, a poduzetnici se teško odvajaju od svoga poduzetničkog pothvata u koji su uložili puno znanja, truda i vlastitih sredstava. Također prevladava želja poduzentika da se vlastiti poduzetnički pothvat ostavi u naslijeđe budućim generacijama. No, živimo u globaliziranom svijetu gdje su promjene česte, pa oni poduzetnici koji imaju potencijal za znatniji rast i konkurentnost sa svojim proizvodom ili uslugom profitirat će od ulaska venture kapital fonda u vlasničku strukturu.
Ako poduzeće znatno naraste i znatno mu se poveća tržišna vrijednost, poduzetnik će biti na velikom dobitku. Primjer takvog poduzetnika je Damir Sabol, osnivač Iskona, koji je prošao cijeli ciklus ulaganja (od početne investicije venture kapital fonda do prodaje Iskona strateškom partneru), te je danas ponovno i sam poduzetnik i poslovni anđeo koji ulaže u poduzetničke projekte.
• Zašto u Hrvatskoj postoje samo dva fonda rizičnoga kapitala?
– U Hrvatskoj postoje samo dva fonda koja su registrirana kao fondovi rizičnoga kapitala u skladu sa zakonsko-regulatornim okvirom. U 2007. u RH je bilo prisutno pet stranih fondova koji su djelovali regionalno preko svojih predstavništava, a i mnogi drugi fondovi rizičnoga kapitala pokazali su interes za ulaganje u Hrvatsku. Zakonsko-regulatorni okvir za fondove rizičnoga kapitala u Hrvatskoj je zahtjevan, te stoga strani fondovi nisu željeli prolaziti kroz tu proceduru ako su mogli ulagati kao strana predstavništva. Od pet fondova koji su 2007. godine djelovali u Hrvatskoj, dva su uspješno završila svoj investicijski ciklus koji traje 10 godina, a ostala tri su se povukla zbog globalne financijske krize.
• Kolika je ponuda i potražnja za kapitalom rizičnih fondova u Hrvatskoj?
– Prošla, 2008. godina bila je vrlo loša zbog globalne krize, no ipak je u takvoj situaciji hrvatski fond Nexus Private Equity uspio skupiti 254 milijuna kuna kapitala koje sada ulaže u propulzivna poduzeća.
U toj kriznoj godini također je i fond Quaestus Private Equity ulagao u poduzeća u svom portfelju. Zbog manje dostupnih i znatno skupljih klasičnih oblika financiranja, prvenstveno bankarskih kredita, potražnja i interes za fondovima rizičnoga kapitala znatno su veći u odnosu na razdoblje prije krize.
Od rujna 2009. vratio se i interes stranih private equity i venture kapital fondova za zemlje regije, a očekujem da će uskoro biti prilike za ulaganje u Hrvatsku uspijemo li ostvariti povoljnu makroekonomsku okolicu.
• Koliki je interes za rizični kapital u zemljama regije i Europskoj uniji?
Zemlje članice Europske unije imaju različite financijske modele. Tako je primjerice Austrija ostala bankocentrična zemlja i nikad nije uspjela znatnije razviti venture kapital financiranje. Nasuprot tome, mediteranske zemlje (Francuska, Italija, Španjolska) od svog ulaska u Europsku uniju znatno su razvile i povećale venture kapital ulaganja u propulzivna poduzeća.
Isti je slučaj s Njemačkom koja uz bankocentrični sustav ima razvijeno venture kapital financiranje svojih poduzetnika.
U regiji, Bugarska, Rumunjska ali i Srbija uspjele su prije krize privući velike iznose private equity i venture kapital financiranja. Te su zemlje u okolici bile otvorene i fondovima rizičnoga kapitala za privatizacije svojih poduzeća i državnu potporu takvim ulaganjima.
• Koliko se rizičnoga kapitala u odnosu na brutodruštveni proizvod ulaže u Hrvatskoj i drugim zemljama?
– Prema statistikama europske asocijacije Private Equity i Venture Capital, čija je hrvatska asocijacija Private Equity i Venture Capital počasna članica, Hrvatska je u 2008. godini prikupila 100 milijuna eura investicija private equity i venture kapitala (približno 0,213 posto bruto društvenog proizvoda).
To je prosječna vrijednost ulaganja u postotku BDP-a za zemlje srednje i istočne Europe, a prosjek Europske unije je da ulaganja rizičnoga kapitala iznose 0,404 posto BDP-a.
Europski lider je Velika Britanija, gdje su ulaganja rizičnoga kapitala 2008. iznosila 0,742 posto BDP-a. Crna Gora je na trećem mjestu sa 0,582 posto BDP-a.
No statistike za zemlje srednje i istočne Europe nisu uvijek najpouzdanije, pa ima velikih oscilacija u njima. Prema istim statistikama ulaganja rizičnoga kapitala u Hrvatskoj iznosila su samo 17 milijuna eura, no osobno procjenjujem da su bila znatno veća (te godine jedno je preuzimanje financirano rizičnim kapitalom, a vrijednost samo te transakcije iznosila je 40 milijuna eura).
• Koliki je utjecaj ulaganja fondova rizičnoga kapitala u odnosu na rast BDP-a?
– Rizični kapital igra ključnu ulogu u ekonomskom rastu, stvaranju novih radnih mjesta i ulaganjima u istraživanje i razvoj (poticanje ekonomije znanja). Istaknut ću nekoliko podataka koji to potkrepljuju.
Istraživanja pokazuju da 0,1 posto BDP-a investirano u venture kapital znači 0,4 posto rasta BDP-a, te 0,2 posto rasta BDP-a za investicije u private equity (EVCA; Deutsche Bank). U razdoblju od 2000. do 2006. godine fondovi rizičnoga kapitala investirali su više od 270 milijardi eura u više od 56 tisuća europskih poduzeća. U 2007. godini investirano je 68,5 milijardi eura u europska poduzeća (EVCA / PEREP Anallytics, 2008).
U 2005. godini rizični kapital donio je 6,5 milijuna radnih mjesta, odnosno zaposlio je više od tri posto radno sposobnog stanovništva u Europi. Poduzeća koja su financirana venture kapitalom u prosjeku troše 50.693 eura po zaposlenom u istraživanje i razvoj. S druge strane, vodećih 500 europskih poduzeća u istraživanju i razvoju troši 8394 eura po zaposlenom za istraživanje i razvoj (po podacima EVCA).
Što pokazuju dosadašnja iskustva – od 10 projekata u koje je uložen rizični kapital koliko ih je neuspješnih?
– Od 10 uloženih projekata dva ih se pokažu neuspješnima, sedam ih je s okvirno zadovoljavajućim povratom, dok će jedan vjerojatno ostvariti spektakularan povrat.
• Po istraživanju koje je Claudia Gruppe provela 2004. u Hrvatskoj, čak 60 posto poduzetnika iz visoke tehnologije, koja je najpropulzivniji sektor, u RH nema interesa za rizični kapital. Kako to komentirate?
– Nekoliko je razloga takvom rezultatu istraživanja, uključujući prvenstveno lako dostupne i relativno povoljne bankarske kredite, nedovoljno poznavanje načina ulaganja venture kapital fondova, te otpor prema ulasku venture kapital fonda u vlasničku strukturu poduzeća.
• Kakva je perspektiva financiranja hrvatskih kompanija rizičnim kapitalom?
– Hrvatska ima potencijala za razvoj venture kapital financiranja, naročito u sektorima visoke tehnologije te cleantech (profitabilna proizvodnja s ciljem očuvanja okoliša u području obnovljivih izvora energije, korištenja vodnih resursa, transporta, poljoprivrede i drugih).
• Kako hrvatska država gleda na fondove rizičnoga kapitala?
– Malo kome je poznato da je Hrvatska prihvatila direktivu Europske unije kojom se omogućava državno subvencioniranje fondova rizičnoga kapitala koji ulažu u mala i srednja poduzeća. Dodatno, Hrvatska već nekoliko godina pokušava uspostaviti pilot-projekt javno-privatnog partnerstva za fond rizičnoga kapitala (program VENCRO) za koji je Svjetska banka osigurala nepovratni zajam od 4,5 milijuna eura. Sprema se i izmjena zakonsko-regulatornih propisa, što bi olakšalo registraciju fondova rizičnoga kapitala u Hrvatskoj.
Sve inicijative postoje, no od tri nabrojene nijedna još nije zaživjela. Mislim da je potrebno potaknuti ulaganja rizičnim kapitalom.
ne umanjujem vrijednost takvog investiranja i sve to dobro zvuči ali stvarnost u RH je drugačija. Ono malo susreta sa angel investitorima nažalost pokazuje njihovu veliku neupućenost u takve projekte, pa su i rezultati takvih susreta skoro ravni nuli. Drugo, bilo je venture kompanija koje su tu bile na razgovorima ali to je isto tako kozmetički potez jer su to u pravilu bile kompanije koje ulaze u poduzeća u razvijenoj fazi a ne u početnoj-startup fazi. Teorija dobro, praksa blizu nuli. Kao i sve kod nas