Tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koncesionar na Zračnoj luci Franjo Tuđman, zatražila je i dobila odgodu plaćanja koncesijske naknade u iznosu od 10,7 milijuna kuna za pravi kvartal ove godine zbog pandemije koronavirusa. Prema podacima koje smo dobili od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, MZLZ je ove godine na osnovi koncesijske naknade, koja se plaća kvartalno, trebao uplatiti ukupno 45 milijuna kuna, a od toga je 2. siječnja već uplaćeno 9,8 milijuna kuna. Za razdoblje od 1. siječnja do 1. travnja ove godine koncesijska naknada, navode u Ministarstvu, iznosi 10,7 milijuna kuna i za taj iznos odobrena je odgoda plaćanja zbog više sile. U Ministarstvu objašnjavaju da je ugovorom o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb između Republike Hrvatske i MZLZ-a predviđena mogućnost odgode plaćanja koncesijske naknade u slučaju pojave više sile koja pak znatno narušava novčane tokove koncesionara i njegovu mogućnost izvršavanja svih financijskih obveza.
Temeljem analize zahtjeva koncesionara odobrena je odgoda plaćanja dijela fiksne i varijabilne koncesijske naknade koja je dospijevala u travnju, a eventualne daljnje odgode će biti prilagođene situaciji i okolnostima uzrokovanih pojavom događaja više sile – poručuju iz Ministarstva. Dodaju da koncesionar ima obvezu uplatiti tu odgođenu naknadu po prestanku više sile, i to uz kamatu od četiri posto.
Pad prometa od 95 posto
U MZLZ-u kažu da od 15. ožujka do 15. lipnja bilježe na Tuđmanu pad prometa od čak 95 posto i da je glavni uzrok tome pandemija koronavirusa, a da se to sukladno članku 18.1 ugovora o koncesiji smatra višom silom. Stoga su se, navode, pozvali na nastanak otežavajuće okolnosti više sile i na temelju članka 4.4.2 zatražili privremenu odgodu plaćanja dospjele koncesijske naknade na dan 1. travnja 2020.
Važno je naglasiti kako u svim ovim slučajevima nema dodatnih opterećenja za državni proračun RH jer se država tek privremeno odriče naplate koncesijske naknade koju je koncesionar i dalje obvezan platiti nakon stabilizacije poslovanja i, sve dok to ne učini, nije ovlašten isplaćivati dobit – poručuju iz MZLZ-a i dodaju da je trenutačno teško reći kad će se dostići potrebna razina novčanog toka s obzirom na to da to ovisi o oporavku čitave industrije zračnog prometa koju je kriza vrlo ozbiljno pogodila.
Međunarodna zračna luka Zagreb je dosad na ime koncesijske naknade uplatila 230 milijuna kuna. U ožujku su kroz ZL Franjo Tuđman prošla 97.063 putnika, za razliku od 232.987 putnika u istom mjesecu prošle godine. U travnju je pak, kad su restrikcije zbog pandemije bila najstrože, kroz zagrebački aerodrom prošlo svega 5118 putnika, dok ih je u travnju prošle godine zabilježeno 280.790. U svibnju su se te brojke nešto popravile, kako su restrikcije popuštale, pa je broj putnika u tom mjesecu iznosio 13.881, što je i dalje bio ogroman pad u odnosu na svibanj prošle godine kad je kroz Tuđman prošlo 311.368 putnika. U ovom mjesecu promet je ipak puno bolji, ali i dalje daleko od prošlogodišnjeg jer se broj letova povećao, prvenstveno Croatia Airlinesa. Preko ZL Franjo Tuđman prošle je godine prošlo gotovo 3,5 milijuna putnika i to je bila rekordna godina za taj aerodrom. Ove godine u prvih pet mjeseci pak taj aerodrom bilježi svega 503.333 putnika.
Međunarodna zračna luka Zagreb koncesionar je na ZL Franjo Tuđman od 5. prosinca 2013., nakon potpisivanja 30-godišnjeg koncesijskog ugovora. Ukupna investicija u novi putnički terminal zagrebačkog aerodroma iznosi 300 milijuna eura. U tvrtki MZLZ partneri su francuska građevinska tvrtka Bouygues, zatim francuski operater zračnih luka Aéroports de Paris Management, fond Svjetske banke IFC – International Finance Corporation, fond Marguerite, turski upravitelj zračnim lukama TAV Airports te hrvatska građevinska tvrtka Viadukt u stečaju.
Novac moraju vratiti
Na višu silu i pad prometa zbog nje pozvali su se i koncesionari na autocesti Zagreb – Macelj koji sukladno koncesijskom ugovoru imaju pravo na nadoknadu prihoda od Republike Hrvatske u slučaju pada prometa, ali taj novac i oni moraju uz kamatu vratiti kad se promet vrati na zadovoljavajuću razinu.
U Ministarstvu kažu da ih je koncesionar sukladno ugovoru o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb – Macelj, izvijestio o nastanku više sile, odnosno o padu prometa za 63 posto. Navode i da u ovom trenutku razmatraju mehanizme kojima bi ublažili takve posljedice.
– Ali pri svemu tome, vrlo se odgovorno ponašamo prema državnom proračunu, sve pažljivo važemo i usklađujemo se s Ministarstvom financija – poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastruktura.
