Slovačka je proteklih dana plasirala državne obveznice po cijeni od 1,9 posto, Irska 2,91, Italija 3,40, Grčka 4,95... Nijemci na svoje desetogodišnje obveznice ulagačima plaćaju 1,41 posto prinosa, a ovaj tjedan i Hrvatska se prvi put u svojoj povijesti priključila skupini zemalja koje se zadužuju uz kamatu od samo 4 posto.
Slabi izgledi oporavka
Ima li se na umu da će država na pretposljednje inozemno zaduženje, iz studenog 2013., platiti 6,2 posto prinosa, u financijskim krugovima najnovije zaduženje tumače kao uspjeh. No, postavlja se pitanje hoće li, osim države, razdoblje povoljnih kamata iskoristiti i ostali subjekti za refinanciranje skupih kredita. Kamate koje plaćaju naše tvrtke na kredite ili vrijednosne papire su od 7 do 10 posto, a malo koji biznis može osigurati dobit uz takvu cijenu kapitala. Odgovor na to pitanje još uvijek nije povoljan.
Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, kaže da iza povoljnih uvjeta stoji ogromna količina likvidnosti na financijskim tržištima koju su stvorile najveće središnje banke da bi osigurale niže troškove financiranja. Stoga i hrvatski dug postaje atraktivniji, unatoč podinvesticijskom rejtingu i razmjerno lošim fundamentalnim pokazateljima.
– Komparativno gledano, naši troškovi zaduživanja relativno su visoki s obzirom na to da su opterećeni niskim kredibilitetom fiskalne politike, trenutačnom razinom kreditnog rejtinga i slabim izgledima oporavka. Upravo navedeni čimbenici čine Hrvatsku ranjivijom prema globalnim kretanjima u odnosu na zemlje regije, osobito srednje Europe – ističe Z. Živković-Matijević.
U skupini je ranjivih zemalja i Slovenija zbog problema u bankarskom sustavu, dok Hrvatskoj uteg ne predstavlja financijski sektor nego brzorastući javni dug.Stoga analitičari upozoravaju da ćemo se ponovno suočiti s rastom premije za rizik ako ovo razdoblje povoljne likvidnosti Vlada ne iskoristi za reforme, fiskalnu konsolidaciju i rast.
Grčkoj dignut rejting
– Vjerodostojnost svake ekonomske politike stječe se kroz određeno razdoblje, a za povratak u investicijski rejting trebat će nam konkretni rezultati reformi. Ako Hrvatska ne provede strukturne reforme i fiskalnu prilagodbu na rashodnoj strani proračuna, odnosno ostane li u podinvesticijskom rejtingu, trošak servisiranja duga zasigurno će se povećavati i ugrožavati ionako krhki oporavak gospodarstva te dovesti u pitanje ionako upitnu održivost javnog duga – navodi analitičarka RBA.
Američka središnja banka (FED) već je smanjila obujam kupnje vrijednosnica, što će se početkom 2015. odraziti na cijenu kapitala. Ovoga puta Milanovićevoj je vladi pozitivan predah i dodatno vrijeme za reforme kupio guverner Europske središnje banke (ECB-a) Mario Draghi najavom da će cijele 2014. zadržati ključnu kamatnu stopu na povijesno najnižoj razini.
– Bitno smanjeni inflatorni pritisci, pa čak i prijetnja deflacije, oslobađaju prostor ECB-u da nastavi voditi poprilično ekspanzivnu politiku s ciljem podupiranja oporavka eurozone. U situaciji visoke likvidnosti i rizičnija će imovina zasigurno biti atraktivna – zaključuje Z. Živković-Matijević. Tako je i rejting Grčke i Španjolske porastao za jednu razinu.
ljud koji nas vode uništavaju nas svjesno..