Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Potrošač

Čemu vjerovati? Lažni podaci i na deklaracijama zdrave hrane

Proizvodnja i prodaja hrane daleko su od postizanja cilja zdravstvene ispravnosti i točnog prikazivanja sastava koji odgovara sadržaju
12. lipnja 2017. u 22:05 1 komentara 3090 prikaza
Šarena tjestenina
Foto: Shutterstock

Govori se o salmoneli, o prodaji sumnjive hrane i mesa starog 40 godina, a industrija hrane šuti i stoji po strani. To sigurno nije dobra poruka potrošačima, poručio je ovih dana s konferencije HGK na temu sigurnosti i ispravnosti hrane u Opatiji naš najveći stručnjak za to područje mr. sc. Marijan Katalenić.

Piletina NEMA EVIDENCIJE Što zapravo jedemo? Uništili smo 3,2 t pilića iz Brazila, a statistički ih i ne uvozimo

Ambalaža veća od sadržaja

Ističe kako potrošač danas prepoznaje trendove i traži sigurnost i kvalitetu onoga što kupuje. No nedostaje nam dobar sustav sljedivosti koji bi zaustavio proizvodnju i distribuciju zdravstveno neispravnih proizvoda i proizvoda loše kvalitete. I slučaj sa salmoneloznom poljskom piletinom dokazao je veliki „bug“ u sustavu samokontrole i procjene rizika za proizvode koji se stavljaju na tržište.

A što je još gore, loš publicitet nekih proizvoda i iznevjerena očekivanja potrošača koji ih na kraju neće nikad više kupiti svako kućanstvo, prema procjenama koje su radili Britanci, godišnje košta oko 3769,36 kuna, dok je ukupni gubitak samo tamošnje industrije hrane, kao posljedica gubitka povjerenja i prijevara u 2015. iznosio 11,2 milijarde kuna.

U Hrvatskoj takvih egzaktnih brojki nema, no ni hrvatski potrošač ne dobiva ono što je napisano na deklaraciji. Sastojci u proizvodu nisu onakvi kakvi bi trebali biti, ambalaža je puno veća od sadržaja unutar ambalaže, dok industrija s pomoću prehrambenih i drugih neobveznih tvrdnji koje se nalaze na proizvodu potrošača pokušava uvjeriti kako želi upravo ono što im ona nudi.

– Činjenica je da sadašnji sustav označavanja hrane uopće ne može garantirati da je hrana kvalitetna i sigurna, izvorna i nutritivno vrijedna – tvrdi Katalenić, o čemu svjedoči i porast bolesti, upravo u dijelovima svijeta koji su ekonomski bogati i mogu kupiti puno hrane. Zbog premalo hrane u siromašnim zemljama godišnje umre 10 milijuna ljudi i 10 je milijuna novooboljelih, a zbog debljine i bolesti povezanih s previše hrane, dijabetesa, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka i slično, u razvijenim zemljama imamo 15 milijuna smrti i 25 milijuna novooboljelih.

surf'n'fries Neiskorišteno područje rasta U Hrvatskoj je tek 12% domaćih franšiza, a u Italiji 96 posto

U svijetu je danas poznat pokret pod nazivom „clean label“, tzv. čista etiketa, koja potrošača uvjerava da je proizvod „čist“ od umjetnih aroma, pojačivača okusa, konzervansa, bojila, antioksidansa… te da je odabir ostalih sastojaka prirodan, sa što manje tehnološke obrade.

U mesu kolagen iz svinja

Čista etiketa podrazumijeva, dakle, želju potrošača za iskrenim označivanjem hrane, preciznom evidencijom kojih sastojaka u nekom proizvodu ima, kojih nema, reformulaciju tako su izbačeni svi sastojci koji su suspektni i ne zvuče prirodno, što je zapravo u skladu s istraživanjima da je 37% potrošača zbunjeno navodima na pakiranjima hrane koju kupuju. No, ispada kako proizvodi s prirodnim aromama, bojilima, enzimima… nisu nimalo kvalitetniji ili zdraviji od onih na kojima je donedavno stajala etiketa s nizom omraženih E brojeva. Za prirodna bojila rekli bismo kako sadrže prirodni pigment kakav se nalazi u prirodi u biljkama. No svaki od tih „prirodnih“ sastojaka prolazi teški tehnološki postupak da bi se dobio konačni, industrijski standardizirani proizvod, objašnjava Katalenić. Monosodium glutamat, poznat kao MSG ili E621, koji se povezuje s cijelim nizom bolesti, a služi kako poboljšivač okusa i rutinski se dodaje u fast food proizvode, gotove juhe i umake, dodatke jelima, gotove smrznute proizvode te proizvode za mršavljenje, na „clean labelu“ naći će se kao ekstrakt kvasca. No i on sadrži glutaminsku kiselinu koja ulazi u proces hranjenja. Ekstrakt ružmarina koristi se umjesto antioksidanasa BHA i BHT, no i on je prošao tehnološki proces ekstrakcije i deodorizacije.

Topiva vlakna nisu ništa drugo nego bolji izraz za škrobove, polidekstrozu i slično koji služe za voluminoznost i bolju konzistenciju proizvoda i u konačnici smanjuju nutritivno vrijedne sastojke i cijenu proizvoda. Bjelančevine su obično ekstrahirani kolagen iz svinja ili goveda koji se dehidrira i usitni i dodaje mesu lošijeg sastava, dok rustikalnom hrskavom kruhu izgled ne daje toplinska obrada, već koncentrat bjelančevina mlijeka (MPC) ili bjelančevine mliječnog izolata (MPI).     

Novalac OPOZVANO S tržišta se povlači mliječna hrana za dojenčad Novalac CC i Novalac 1 piletina Pomoćnik ministra: 'Ne treba piletinu svaki put povući s polica kad se uoči salmonela' Piletina Salmonela Povlači se smrznuti pileći file brazilskog proizvođača

Proizvođači bi trebali stvarno promijeniti sastav hrane

– Zdravstvena ispravnost hrane obveza je proizvođača i trgovca koji hranu stavljaju na tržište. No, ne samo da svakih 10-ak dana povlačimo neki neispravni proizvod s tržišta, nego industrija, kojoj je stalo samo do ekonomije obujma i zarade ne brine ni o željama potrošača koji više nisu jedna velika gomila, nego dovoljno educirani i raslojeni na pojedine grupacije koje žele konzumirati određenu vrstu hrane koju bi industrija trebala proizvoditi. A ako je i proizvodi – nije iskrena i opet se vraća na marketinške trikove da je proda – tvrdi Katalenić te poručuje da gubitak povjerenja u hranu previše košta i zato bi proizvođači, ne žele li izgubiti kupce, morali napraviti zaokret i stvarno promijeniti sastave hrane.

Od jutra gužve na naplatnoj postaji Lučko u oba smjera
kolona prema moru na Bregani
Nesvakidašnji potez muškarca u gužvi mnoge iznenadio: 'Njemu će biti super', 'Svaka čast'
One Minute Sculptures
Cijenjeni umjetnik
Erwin Wurm u Laubi: Budite dio uzbudljivog umjetničkog događaja u Zagrebu
  • Avatar zea
    zea:

    Koja količina gluposti i nerazumijevanja! Ako novinar nema pojma da je " monosodium glutaminat" monoNATRIJEV glutaminat, onda se postavlja pitanje kako je razumio/preveo ostatak teksta! Soli glutaminske kiseline /prisutne i u Vegeti/ su uobičajen dodatak azijske hrane i dokazano je ... prikaži još! nisu škodljivi, čak štaviše! Da li je to počela sezona kiselih krastavaca ili je to uobičajeno sraćkanje?