Počeli su kao mala obiteljska pržionica na zagrebačkoj periferiji u kojoj su se opskrbljivala uglavnom kućanstva, a danas su respektabilan drugi igrač na hrvatskom tržištu kave u većini kategorija, usmjereni na kvalitetu i još čvršće pozicioniranje brenda.
Riječ je o tvrtki Anamarija Company koja ove godine obilježava četvrt stoljeća otkako je u njihovu prvom objektu u Dubravi zamirisala mljevena kava. S vlasnicom i direktoricom Ružom Vučkovac razgovaramo o prilikama na tržištu, kofeinskim navikama Hrvata, planovima...
Ni kriza vam nije poljuljala poslovanje; od 2012. rastu i prihodi i dobit. Je li za to zaslužna ljubav Hrvata prema kavi?
Da su građani naše zemlje kavopije, opće je poznata stvar. No i izbirljivi su te je naš opstanak na tržištu bio i zahtjevniji. Naš uspjeh sklop je ustrajnosti, opreznosti, dobre procjene rizika, pametnog ulaganja. Kava je burzovna roba, stoga je nužno dobro promišljanje, a velike napore ulažemo i u kvalitetu i kontinuitet što su potrošači prepoznali. Ako postoji poslovna sreća, vjerojatno je i ona imala barem malo udjela.
Koliko ljudi zapošljavate?
Stalno je zaposleno 75 djelatnika s tendencijom povećanja te brojke.
Kako se preživljava u biznisu kave već punih 25 godina?
Ranije je konkurencija bila veća u smislu broja proizvođača kave. No s godinama se taj broj smanjio i ostalo je četiri do pet igrača koji se natječu na tržištu. Ponuda proizvoda velika je, potrošači su sve zahtjevniji i znaju što žele.
S koliko ste prihoda startali prvu godinu poslovanja, a koliko očekujete ove godine?
Davno je to bilo, ali bilo je manje od 10 milijuna kuna. U 2015. ostvarili smo 78,2 milijuna kuna prihoda, a u ovoj planiramo rast od pet posto.
Piju li Hrvati dovoljno kave ili još ima prostora za rast?
U našoj kulturi kava je više od pukog izvora kofeina, riječ je o svojevrsnom društvenom ritualu. Prema nekim istraživanjima, 80 posto odraslih osoba u Hrvatskoj popije barem šalicu kave dnevno. Godišnja potrošnja kave po glavi stanovnika viša je od svjetskog, a nešto niža od prosjeka EU i iznosi oko pet kg po stanovniku te smatram da prostora za rast još svakako ima. Za usporedbu, Finci troše više od 12 kilograma godišnje, četiri šalice dnevno.
Mijenjaju li se preferencije prema okusima ili je turska kava još uvijek broj jedan?
Turska kava i dalje je ispred svih ostalih, na nju otpada oko 75 posto prodajnog volumena. Prema brojnim pokazateljima, sve se više ljudi, naročito mladih, odlučuje za konzumaciju tradicionalno pripremljene crne kave, što je razvidno iz toga da se na tržištu pojavljuje sve više instant-varijanti turske kave. Suprotno očekivanjima i samom nazivu, budućnost crne turske kave nikako nije crna. Kad su posrijedi razlike među spolovima, istraživanja pokazuju da su žene sklonije konzumaciji slatkastijih, nježnijih, aromatiziranih napitaka poput cappuccina ili macchiata, dok se muškarci češće odlučuju za jače, tamnije kave poput espressa.
Koliko su u vašem biznisu važne inovacije?
Praćenje trendova u svakoj je industriji važno, ali nikako ne smije postati samo sebi svrha. U Anamariji pratimo trendove razvijajući asortiman napitaka na bazi kave, nadopunjavajući ga novim okusima i pakiranjima. S povećanjem kapaciteta bila je neminovna i modernizacija proizvodnog pogona što je rezultirano i promjenom načina pakiranja i vizualnog identiteta proizvoda. No, jednako je bitno i da možemo jamčiti kontinuitet dobrog okusa i prepoznatljivosti kao i prije 25 godina.
Koliko je vrijedno hrvatsko tržište kave?
U Hrvatskoj se godišnje proda oko 11.000 tona kave. Udio našeg brenda je oko 15 posto, dugi niz godina uspješno držimo drugu tržišnu poziciju.
Je li bilo “nemoralnih” ponuda?
U kuloarima su kružile mnoge priče, kupovali su nas, prodavali... No mi smo kao i prije 25 godina 100 posto u obiteljskom vlasništvu.
Je li kriza utjecala na potrošnju kave u Hrvatskoj?
Prema nekim podacima u 2015. u odnosu na 2014. osjetio se pad prodaje od 5,9 posto.
Koliko proizvodnje čini izvoz? Gdje se teže probiti; na domaćem ili inozemnom tržištu?
Statistički, naš izvoz, na koji trenutačno otpada dva posto godišnjih prihoda, može djelovati neimpresivno. No, s obzirom na to da smo s njim počeli prije svega tri do četiri godine i da je do danas rastao 40 posto, ne možemo biti nezadovoljni. Kontinuirano ulažemo značajna sredstva i napore da bismo u iduće dvije godine prihode od izvoza digli na minimalno pet posto. Izvozimo u Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru, skandinavske zemlje, SAD, Australiju, Rusiju i Kazahstan. Opstati na domaćem tržištu uistinu je teško, no izvoz zahtijeva višestruki trud. U stranim zemljama stvaraš brend iz temelja.
Kakvi su vam daljnji planovi?
Ponajprije ćemo i dalje ulagati u razvoj, tehnologiju i povećanje kapaciteta. Cilj nam je još više podići prepoznatljivost i lojalnost brendu te povećati tržišni udio. Prisutni smo u velikoj većini trgovačkih lanaca i maloprodaja robe široke potrošnje, ali želimo pokriti 100 posto prodajnih mjesta, proširiti se u HoReCa kanalu (hoteli, restorani, kafići) i na inozemnim tržištima.
>>Ajmo na kavu, da čujem problem
