Poljoprivrednici već 27 godina obrađuju državno zemljište, ali je 99% ugovora i danas na tek dvije godine. Po čemu to pravni sljednici bivših kombinata zaslužuju najbolje površine u Slavoniji na 20 i više godina, a OPG-i i obrti ne, zbog čega ne mogu biti konkurentni. Rekao je to potpredsjednik HPK Mato Brlošić jučer na okruglom stolu Matice hrvatske “Poljoprivredno zemljište – essentia vitae” (bit života).
Brlošić pita može li se tvrtkama poput Fortenove, koja je nasljednica Agrokora, uvjetovati što će proizvoditi na 30.000 ha i gdje će to prodavati.
– One će sutra napustiti Hrvatsku, a domicilno stanovništvo koje čuva ruralni prostor će ostati – poručio je. Mišljenja je da priču s poljoprivrednim zemljištem, za kojim su se iz različitih interesa polakomili mnogi, treba maksimalno pojednostavniti.
– Svima koji su u posjedu državne zemlje, a osnovna im je djelatnost poljoprivreda, ostvaruju određene prihode unazad pet godina i podmiruju sve obveze, treba omogućiti da, umjesto na dvije, potpišu ugovor na 20 godina. Tako bi se već za šest mjeseci, a najkasnije za godinu, riješilo više od 60% državnog zemljišta, a ministrica bi ušla u povijest jer to u tako kratkom roku nijedan ministar nije riješio – izjavio je Brlošić.
Ministrica Marija Vučković složila se kako višestruko produljivanje ugovora o zakupu unosi pravnu nesigurnost i sprječava dugoročne investicije. Stoga se u najnovijim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je do 16. srpnja na e-savjetovanju, predlaže da se, nakon odobrenja programa raspolaganja državnom zemljom, natječaj za dugoročni zakup obavi u roku od tri mjeseca.
– Ne objavi li ga JLS u roku, Ministarstvo poljoprivrede preuzima daljnje raspolaganje i objavu natječaja – pojasnila je, najavljući kako će zakon pred Vladu 23. rujna.
U njemu se predlaže i elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime će se stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja. O najpovoljnijim ponuditeljima na natječaju za zakup odlučivat će se bodovanjem, koje prednost daje dosadašnjim posjednicima zemlje, stočarima te onima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladim i domicilnim nositeljima OPG-a.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir kazala je kako je potrebno osigurati okrupnjavanje zemljišta te ulagati u nove tehnologije, što je preduvjet jačanja konkurentnosti poljoprivrede. Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (PG) u nas je danas 10 ha, no gotovo 70% ih je manje od 5 ha. Svega 20 PG-a koristi 75% poljoprivrednog zemljišta i prima 77% ukupnih potpora za izravna plaćanja, napomenula je Petir koja traži reviziju svih dosadašnjih ugovora te provjeru jesu li se potpore koje su PG-i dobivali po tim ugovorima ulagale namjenski.
Prvo drzava daje zemlju gotovo besolatno a onda jos i daje poticaje da se proizvodi , nakon toga seljaci nemaju kamo sa proizvodom , zato sto nema preradbenih pogona , a proizvofi se ono sto Brazil radi upola jeftinije