Zlato se oporavilo nakon što je u ožujku zabilježilo najgori mjesečni pad još od 2008. godine, a analitičari predviđaju moguć rast od čak 35 % do srpnja. Glavni pokretači tog potencijalnog uzleta uključuju snažnu kupnju središnjih banaka, očekivano smanjenje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama te povećanu potražnju za sigurnim utočištima uslijed rata u Iranu. Iako su visoki troškovi energije privremeno vršili pritisak na cijenu zlata, nedavna rasprodaja bila je kratkotrajan ''potres'' koji je zadesio tržište.
S tehničke strane, pad u ožujku može se tumačiti kao ''čišćenje'' tržišta od kratkoročnih i nesigurnih ulagača. Budući da je 200-dnevni pomični prosjek ostao očuvan, otvoren je prostor za novi uzlazni trend.
Zlato je u srijedu zabilježilo tjedni rast veći od 6 %, potvrđujući oporavak koji je započeo još prošloga tjedna nakon prethodnog naglog pada. Već tada je bilo vidljivo da tržište traži novu ravnotežu, a kontinuirani rast tijekom cijelog prošlog tjedna signalizirao je povratak povjerenja investitora u ovu tradicionalnu sigurnu imovinu.
Taj se trend dodatno intenzivirao početkom ovog tjedna. U petak, 27. ožujka, zlato je zaključilo trgovanje na razini od 4.452,32 USD po unci, da bi već u ponedjeljak poraslo na 4.528,93 USD. Uzlazna putanja nastavila se i u utorak, kada cijena doseže 4.563,23 USD, dok je srijeda donijela izrazito snažan skok na 4.728,77 USD po unci, što predstavlja najvišu razinu u promatranom razdoblju.
Glavni pokretači ovakvog kretanja leže u kombinaciji makroekonomskih i geopolitičkih faktora. Rast cijene zlata povezan je sa slabljenjem dolara usred rastućih očekivanja investitora da bi rat između Irana i američko-izraelskog saveza, koji je potresao globalna tržišta i izazvao nagli rast cijena nafte, konačno mogao završiti. Slabljenje dolara učinilo je zlato privlačnijim investitorima izvan dolariziranih tržišta. Uz to, povećana potražnja institucionalnih ulagača i fondova dodatno je pogurala cijene prema gore, osobito u drugoj polovici promatranog razdoblja.
Osim toga, napetosti u međunarodnim odnosima i zabrinutost oko usporavanja gospodarskog rasta, ponovno je usmjerila kapital prema zlatu kao sigurnom utočištu. Istovremeno, očekivanja o mogućem ublažavanju monetarne politike ključnih središnjih banaka dodatno su potaknula potražnju, budući da niže kamatne stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata.
Otporniji ekonomski podaci nisu uspjeli zaustaviti novi uzlazni zamah zlata, jer se cijena stabilno drži iznad 4.600 USD nakon boljih nego očekivanih rezultata aktivnosti u američkom proizvodnom sektoru – što znači da postoje jači faktori koji cijenu zlata guraju prema gore. Naime, iako izvješće pokazuje rast aktivnosti u američkom proizvodnom sektoru već 17. mjesec zaredom, indeks zaposlenosti pao je na 48,7 s prethodnih 48,8. Također, u izvješću za ožujak sudionici ankete prvi put navode rat u Iranu kao novi faktor utjecaja na njihovo poslovanje, uz kontinuiranu neizvjesnost oko američke ekonomske politike.
Istina, ožujak 2026. godine ostat će upamćen kao najlošiji mjesec za zlato još od globalne financijske krize 2008. godine, no dobra vijest je da je zlato u travanj zakoračilo na velika vrata – s izraženim pozitivnim momentumom. Iako kratkoročna volatilnost ne treba biti isključena, trenutni fundamenti sugeriraju da bi interes za žutim metalom mogao ostati povišen, osobito ako se nastave globalne neizvjesnosti i prilagodbe monetarne politike.
Produženi sukob ili primirje mogli bi održati cijenu zlata iznad 5.000 USD po unci, dok bi znakovi iranske kapitulacije i sigurnog plovnog puta kroz Hormuški tjesnac mogli potaknuti povratak prema nižim razinama.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
