Naslovnica Zagreb ZG Život

Na 500 je stranica skupio likove iz tri stoljeća povijesti Gradske skupštine

Proučavao je 'vladavinu' Kamaufa, hatza i Holjevca, ali i Šprema, Bernardića...
13. veljače 2018. u 21:12 1 komentara 356 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Ma znate da ja po habitusu volim spajati ljude – smije se Predrag Fleš dok započinje priču o svojim “Zagrebačkim skupštinskim zapisima” u kojima je na petstotinjak stranica uspio okupiti sve političke likove svoga grada.

Gradska skupština Grada Zagreba Danima raspravljaju Zašto Gradska skupština sve više nalikuje na Sabor?

Pravnik i djelatnik Gradske uprave trideset, a Skupštine deset godina, odnedavno dane provodi, kaže, posve penzionerski, a na svom radnom mjestu kolegama već nedostaje. U njegovu “sobu” navraćali su svi, od skupštinskih zastupnika do novinara, a nerijetko bi se ondje našao i poneki Zagrepčanin u potrazi za dobrim pravnim savjetom. Gospon Fleš odbio nije nikoga. Kako objašnjava, on ljude voli, baš kao i grad u kojem je rođen.

– Nisam, dakako, jedini, ali jedan sam od rijetkih koji je imao priliku svjedočiti određenim događanjima i imati uvid u neke dokumente – govori Predrag Fleš, pa ističe kako mu je upravo taj privilegij pomogao u tome da točno zna gdje treba tražiti materijal za svoju knjigu. Pisao ju je tri godine, posljednja dva godišnja odmora proveo je potpuno u Državnom arhivu i knjižnicama, a ideja iz koje je proizašla naoko se čini posve jednostavnom.

1 / 8
Predrag Fleš

– Svi su pisali o gradonačelnicima, a o izvršnoj vlasti nitko. Zainteresiralo me kako se Skupština razvijala tijekom povijest, pa sam počeo istraživati – kaže Fleš, kojemu je prvi dokument koji je počeo proučavati bio Statut iz 1730. godine. Upustio se tad u proučavanje godina kad su “vladali” Janko Kamauf, Pavao Hatz, Većeslav Holjevac, pa sve do vremena kad je Skupštinu “preuzela” njegova kći Tatjana, a kasnije i Boris Šprem te Davor Bernardić. Upoznao se ubrzo sa svim antikvarijatima, sajmovima, knjižarama, knjižnicama i arhivima, a jedino što nije uspio “iskopati” jesu tri godine s kraja 19. stoljeća.

Većeslav Holjevac Uz 100. obljetnicu rođenja Evo što nam je ostavio vizionar koji je 'preselio' grad preko Save

– O njima jednostavno nema nigdje ništa jer se vjerojatno ništa važno u to vrijeme nije dogodilo – govori dugogodišnji zamjenik tajnika Skupštine, pa dodaje kako se u funkcioniranju izvršnog tijela stoljećima ništa posebno nije promijenilo. Javnost sjednice, kvorum, mandati i izbori, govori, sve je kao i nekad. Što, naravno, ne znači da iznenađenja u istraživanju nije bilo.

– Zanimljivo je, primjerice, da je Zagreb oduvijek vodio brigu o siromašnima. Već 1840-ih grad je imao pučku kuhinju Društvo prehrana, a brinulo se i za djecu i bolesne. Odmaralište u Selcu, kamo djeca i danas odlaze na ljetovanje, Grad je kupio 1920. – otkriva Fleš, koji je kao najinteresantniju skupštinsku godinu izdvojio 1928., godinu Nettunskih konvencija, atentata na Stjepana Radića i ostavke Vjekoslava Heinzela.

– Burno je bilo za zastupnike, koji su svako toliko održavali izvanredne sjednice – govori pravnik u mirovini, čije trogodišnje zapisivanje također nije prošlo posve glatko. Trenutak kada je izgubio petsto kartica teksta naziva momentom “ako me tad nije herc uhvatio, neće nikad”.

Velesajam tehnološki park Stela lechpammer Vrijeme je velikih sajmova iza nas. Je li trenutak da Velesajam dobije novu namjenu?

– Sve sam lijepo napisao jer sam trebao odnijeti urednici i odjednom sve nestane – danas sa smiješkom prepričava Fleš, koji je jednog od ljudi koji su mu pomogli u radu na knjizi sreo i u informatičkoj radnji. U deset minuta simpatični mladić vratio mu je sve zapise pa postao jedan od onih bez kojih knjiga ne bi bila to što jest.

– U cijelom procesu upoznao sam genijalne ljude koji nisu uopće trebali pomoći, ali to su napravili i hvala im na tome – objašnjava Fleš, pa govori o knjižničarkama koje su ga vodile kroz zbirku Zagrabiensia i same kopale po povijesnim fotografijama ne bi li njegovi “Zagrebački skupštinski zapisi” u konačnici izgledali najbolje što mogu. Književnik, a ni povjesničar, kaže Fleš, nije, pa mu je svaka pomoć dobrodošla.

– Moraš imati i malo sreće da sve ispadne kako si zamislio. A ja sam, kao i inače, imao sreće da sam sreo posebne ljude – govori Predrag Fleš, koji je i u lektorici knjige sreo staru poznanicu. Upravo je ona bila na razgovoru za posao u Skupštini, a on predsjednik komisije. Posao tada nije dobila.

– Bila je druga – prisjeća se Fleš, čiji je put stvaranja knjige pun sličnih anegdota, a sve ih spajaju ljudi. Okupit će se Zagrepčani još jednom oko Predraga Fleša, danas u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu, gdje se održava predstavljanje njegovih skupštinskih zapisa.

KAKAV OBRAT Bandić: 'Nema 'afere stupići. Naiđe čovjek i uslika i pošalje...' Šahtovi u Zagrebu Gradska skupština Vodoopskrba nema vozila za čišćenje šahtova, radit će to privatnici Svetice BANDIĆ POVUKAO ANEKS Slučaj Svetice? Dok se svi ne usuglase, ništa od projekta
  • Avatar karapetrov1
    karapetrov1:

    Jedini je problem što je knjiga prepuna zagrebačkih bezličnika umjesto odličnika !!!!