Realistična uprizorenja "Bitke kod Samobora", paljenje jurjevskoga krijesa na Vugrinščaku i "Kićenje majuša" samo su neke od manifestacija koje organiziraju kako bi očuvali, obnovili te promovirali kulturne i tradicijske običaje iz povijesti svoga kraja. Udruga i nosi naziv Oživljena povijest Samobora, a njezinih 40-ak članova marljivo radi cijele godine.
Izrađuju većinu kostima
– Velik dio kostima koje koristimo u upozorenjima, primjerice, izrađujemo sami, a kako bi replike bile što vjernije originalima, surađujemo sa Samoborskim muzejom, koji nam ustupa fotografije – govori predsjednik udruge Ivica Šintić.
"Bitka kod Samobora", podsjetnik na 1441., svakako je najpoznatije uprizorenje. Prvi je put rekonstruirana 2005. u organizaciji Samoborskog muzeja, a upravo je ta manifestacija inspirirala članove na osnivanje udruge dvije godine poslije. Jedna od glavnih inicijatorica bila je tadašnja kustosica muzeja Ivanka Brekalo, koja, iako je sada u mirovini, kaže Šintić, i dalje za udrugu pronalazi nove ideje.
Tako se uprizorenje bitke već 15 godina odigrava u organizaciji udruge, a zadaća im je da publiku svojim pripovijedanjem o povijesnim događajima uvedu u kostimirana uprizorenja. Da iz godine u godinu glumci ne ponavljaju identičan tekst, brinu se scenaristi, a u tom su se poslu izmjenjivali Ivanka Brekalo te književnici Josip Prudeus i Milan Žegarac Peharnik. Nakon njihova izlaganja, režiranog prema povijesnim činjenicama, na scenu, odnosno livadu Vugrinščak, stupaju vojske kraljice Elizabete na čelu s Ivanom Vitovcem te poljskoga kralja Vladislava Jagelovića koju predvodi Stjepan Banić Lendavski.
U te uloge nerijetko uskaču članovi udruga Vitezovi zelingradski i Koprivnički mušketiri i haramije te zagrebačkoga Reda srebrnog zmaja i Reda čuvara grada Zagreba.
Elizabeta Luksemburška bila je kći cara Žigmunda i Barbare Celjske, koju su nazivali Crna kraljica zbog zle naravi i sklonosti okultnom. Bila je i alkemičarka, a neko je vrijeme eksperimente provodila i u Samoboru, gdje se nakon dolaska sastala s pomagačima Bergmanima, prema legendi patuljcima koji su živjeli u rudniku svete Barbare u Rudama. I uprizorenje tog susreta organizirala je udruga potkraj kolovoza u parku Samoborskog muzeja, na predstavljanju knjige "Crna kraljica 1, 2, 3" Mirjane Novak Perjanec.
– Bilo je odlično što su već imali kostime jer su i prije uprizorili neke povijesne situacije povezane s Barbarom Celjskom – ističe M. Novak Perjanec. Njezina se Crna kraljica u prvoj knjizi skitala Krapinom, Krškom, Medvedgradom i Samoborom, a najavljuje još dva nastavka u kojima će se, među ostalim, naći na Kalniku i Plitvicama te skončati u Češkoj, gdje je umrla od kuge.
Jurjevo je pak prvi kršćanski proljetni blagdan poslije Uskrsa, obilježava se 23. travnja, a paljenje krijesa na Vugrinščaku također organizira Oživljena povijest Samobora. Blagdan koji se slavi od davnina posvećen je ratniku, mučeniku i svecu koji odgoni mračne sile, a oko krijesa su se tradicionalno okupljali mještani te blagovali, plesali, pjevali i slično. A nakon Jurjeva slijedi i tradicijsko kićenje majuša, odnosno vrela, i to posljednjeg dana travnja. Kako bi sačuvali taj stari narodni običaj, Samoborci se i danas okupljaju oko izvora te ih kite šarenim trakama uz tradicionalne pjesme.
Fučka za peglicu
Udruga za Dan starog Samobora svake godine priprema i nove događaje s drukčijom povijesnom tematikom. Lani su ga obilježili prisjećanjem na Samoborček, vlak poznat i pod imenom "peglica" koji je prevozio izmorene radnike i đake, kumice, kokice, pa čak i sir i vrhnje. U povodu njegova 120. rođendana pripremili su manifestaciju pod nazivom "Fučka za peglicu".
Otvori KEKS Pay
