Grad Köln našao se pod kritikama vlasti Sjeverne Rajne-Vestfalije nakon što je odbio pomoć u deportaciji približno 500 osoba sa Zapadnog Balkana koje prema važećim odlukama moraju napustiti Njemačku. Njemački mediji navode da je umjesto njihova povratka gradska uprava pokušala pronaći način da im omogući ostanak u zemlji. Ministarstvo Sjeverne Rajne-Vestfalije za djecu, mlade, obitelj, jednakost, izbjeglice i integraciju sada propituje postupanje kölnskog ureda za strance. Glasnogovornik ministarstva ocijenio je odluku da se dio osoba ne deportira “nerazumljiva u pojedinačnim slučajevima”.
U središtu spora nalazi se takozvana “Coesfeldova lista”, službeni popis koji je sastavila Središnja uprava za strance u Coesfeldu. Na njemu se nalazi oko 500 osoba iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i drugih država Zapadnog Balkana koje žive u Kölnu, a obvezne su napustiti Njemačku. Središnja uprava za strance još je u studenome 2024. ponudila Kölnu konkretnu pomoć u pribavljanju dokumenata i organiziranju povratka tih osoba. Grad je tu mogućnost odbio te je, prema medijskim navodima, nastojao dio ljudi uključiti u program koji im omogućuje legaliziranje boravka, piše Fenix Magazin.
Ministarstvo je potvrdilo da je upoznato i s pojedinačnim slučajevima s popisa te smatra da gradske vlasti nisu učinile dovoljno. Uočeni su “nedovoljni napori” kölnskih vlasti “da razjasne identitete i repatrijiraju osobe koje podliježu provedivim nalozima za deportaciju”. Glasnogovornica ministarstva pritom je naglasila: “U načelu, uvjerljiv interes za deportaciju postoji u slučajevima pravnih kršenja koja nisu ni izolirana ni mala.” Među osobama koje se spominju u njemačkim medijima je Josip K. (ime promijenjeno), koji u Njemačkoj živi od 2003. godine. Policija ga povezuje sa 147 prekršaja. U svibnju se trebao pojaviti pred Okružnim sudom u Kölnu zbog komercijalne prijevare, no sudnicu je napustio neposredno prije početka rasprave, nakon čega je kazneni nalog izdan u njegovoj odsutnosti.
Iako Središnja uprava za strance u Coesfeldu može pomagati lokalnim vlastima pri povratku osoba u države Zapadnog Balkana, konačnu odluku donose lokalne uprave. Coesfeld stoga Köln ne može prisiliti da provede deportacije. Ministarstvo je objasnilo i zašto je popis uopće sastavljen. “U to vrijeme, registracije za masovne charter letove na Zapadni Balkan su opadale. To je bilo u suprotnosti s uporno velikim brojem osoba koje su morale napustiti zemlju.” Uz “Coesfeldov popis”, izrađena je i “Unna lista”, na kojoj su se nalazili irački državljani predviđeni za povratak. Slična pomoć ponuđena je i drugim njemačkim općinama, no ministarstvo nije objavilo o kojim je gradovima riječ. Slučaj je u međuvremenu prerastao u političko pitanje. Glavni odbor Kölna u ponedjeljak je raspravljao o popisu i mogućim posljedicama postupanja gradskih vlasti.
Zeleni, CDU, SPD, Volt i FDP/KSG zajedničkim su prijedlogom zatražili istragu cijelog slučaja, ali istodobno i nastavak programa “prava na ostanak”. Prema medijskim navodima, približno polovica osoba s “Coesfeldove liste” trebala bi biti obuhvaćena upravo tim programom. Zamjenica čelnika Zelenih u Gradskom vijeću Kölna Dîlan Yazicioglu poručila je: “Odbacujemo predrasude i nagađanja u vezi s postupcima imigracijskog ureda u Kölnu. Zakoni određuju tko smije ostati u Kölnu, a tko ne.” Čelnik SPD-a Christian Joisten također je ustvrdio: “Imamo stroge kriterije u vezi s time tko ispunjava uvjete za program prava na ostanak, a tko ne.”
Dodatne kontroverze izazvala su medijska otkrića prema kojima se na popisu nalazi više osoba s kriminalnom prošlošću i statusom toleriranog boravka nego što je prethodno bilo poznato. Među njima su navodno i članovi više proširenih obitelji sa Zapadnog Balkana koje su već poznate policiji i pravosuđu. Tako se na popisu nalazi 25 članova obitelji označene kao “klan J.” iz Srbije. Njemački mediji kao primjer navode Jelenu S. (ime promijenjeno). Prema podacima tužiteljstva, njezina ju je obitelj 2016. godine, kada je imala 16 godina, navodno prodala toj obitelji u Köln-Ostheimu za 85.000 eura radi sklapanja braka. Njezin otac navodno ju je pritom opisivao kao “dobrog lopova”. Jelena S. poslije se udala za sina jednog ogranka obitelji i nastavila s krađama. Godine 2020. osuđena je na tri godine maloljetničkog zatvora zbog 31 slučaja teške krađe počinjene u sklopu skupine, piše Fenix Magazin.
U međuvremenu je rodila dvoje djece te je zadržala status toleriranog boravka. Četiri godine nakon presude također se našla na “Coesfeldovoj listi”, ali Köln nije iskoristio ponuđenu mogućnost pribavljanja putnih dokumenata. Istrage protiv šire obitelji J. obuhvatile su i sumnje da su pred socijalnim i poreznim tijelima prikrivali luksuzna vozila Porsche i Mercedes ukupne vrijednosti nešto manje od 370.000 eura. Jednom dijelu obitelji sada se sudi pred Regionalnim sudom u Kölnu. Optužbe su u početku obuhvaćale osnivanje kriminalne organizacije, teške krađe, pranje novca, trgovinu ljudima i iskorištavanje maloljetnika te prijevare sa socijalnim naknadama. Prema optužnici, obitelj je nezakonito primila ukupno 109.670 eura socijalnih naknada. Istražitelji tvrde da je dio tog novca iskorišten za otplatu nekretnine u Köln-Ostheimu kupljene za 280.000 eura te za njezinu opsežnu obnovu.
Njemački mediji navode i da je cilj pojedinih članova obitelji, prema sadržaju prisluškivanih razgovora, bio financijski iskorištavati “ne-Rome”. Prema imigracijskim dokumentima, članovi te srpske obitelji godinama su imali podršku pojedinih zaposlenika u kölnskom uredu za strance i Centru za zapošljavanje. Iako su dulje vrijeme bili obvezni napustiti Njemačku, deportacija nije provedena, a dio članova kasnije je dobio pravo boravka. Policija tvrdi da roditelji u obitelji nikada nisu bili zaposleni te se sumnja da su također sudjelovali u ilegalnim poslovima. Oboje su sada među optuženicima. Na popisu se nalaze i Marko M. (ime promijenjeno), njegova supruga i njihove dvije odrasle kćeri. Četvero članova obitelji zajedno ima niz pravomoćnih osuda, dok supružnici imaju ukupno 19 prethodnih osuda.
Unatoč tome, kölnska imigracijska služba u jesen 2024. nije procijenila da postoje razlozi za deportaciju. Deseteročlana obitelj potom je uključena u program boravka, a Grad Köln i Centar za zapošljavanje, prema medijskim podacima, za njih izdvajaju približno 7500 eura mjesečno. Još 12 članova romske obitelji označene kao klan B. također se nalazi na Coesfeldovu popisu. Jedan od istaknutijih članova, 45-godišnji Goran B. (ime promijenjeno), državljanin Bosne i Hercegovine, nedavno je ranjen iz vatrenog oružja tijekom sukoba na ulici u Köln-Mülheimu. Još 2012. osuđen je na dvije godine uvjetnog zatvora zbog provale, a 2017. je zbog sličnih kaznenih djela dobio dvije godine i deset mjeseci zatvora. U početku je u Kölnu boravio na temelju “potvrde o fikciji” (Fiktionsbescheinigung), dokumenta koji se najčešće izdaje dok traje postupak odlučivanja o statusu stranca. Poslije je iz obiteljskih razloga dobio status “toleriranog boravka” (Duldung). Sa suprugom ima sedmero djece i nije zaposlen, piše Fenix Magazin.
Goran B. ipak nije na Coesfeldovoj listi, kao ni dvojica drugih osumnjičenika iz iste obitelji koji se povezuju s nedavnom pucnjavom. Policija još rekonstruira okolnosti sukoba. Viši javni tužitelj Ulrich Bremer izjavio je: “Još uvijek radimo na razjašnjavanju kronološkog slijeda događaja, tko je bio agresor, a tko se borio”. Cijeli slučaj sada dodatno ispituje i nadležno ministarstvo Sjeverne Rajne-Vestfalije, koje je potvrdilo da je u kontaktu s Gradom Kölnom. Iz ministarstva navode da se “u određenim pojedinačnim slučajevima nedovoljan trud u razjašnjavanju identiteta i repatrijaciji osoba koje podliježu provedivim nalozima za deportaciju čini neobjašnjivim”. “Coesfeldova lista” tako je postala simbol šireg političkog prijepora oko migracijske politike Kölna. Kritičari gradskoj upravi zamjeraju da nije iskoristila raspoložive mehanizme za provedbu pravomoćnih odluka o napuštanju zemlje, dok predstavnici gradske politike naglašavaju da svaki slučaj mora biti razmatran pojedinačno i u skladu s njemačkim zakonima.
Otvori KEKS Pay
