Aktualna epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongu mogla bi premašiti najsmrtonosniju epidemiju te bolesti zabilježenu dosad, upozorio je glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je novinarima da bi epidemija iz 2026. godine, "at its current pace", mogla "eclipse" onu iz razdoblja od 2014. do 2016. godine, tijekom koje je umrlo najmanje 11.000 ljudi. Ovogodišnja epidemija, službeno proglašena 15. svibnja, dosad je obuhvatila najmanje 4300 slučajeva zaraze, dok je više od 2000 ljudi preminulo.
WHO je u srijedu priopćio kako se nada da bi širenje bolesti moglo biti preokrenuto u roku od tri mjeseca, ali je upozorio da to podrazumijeva stavljanje prijenosa virusa pod nadzor, a ne potpuni završetak epidemije. Iako je epidemija službeno proglašena tek u svibnju, zdravstveni dužnosnici ovaj su tjedan naveli da je širenje virusa vjerojatno počelo najmanje tri mjeseca ranije. "We are chasing the virus, the virus is ahead of us", rekao je direktor WHO-a za Afriku dr. Mohamed Janabi na konferenciji za novinare u gradu Buniji, nedaleko od središta epidemije, piše BBC.
Pozvao se na istraživanja koja pokazuju da se virus počeo širiti još u veljači, a oboljeli su u početku pogrešno dijagnosticirani kao slučajevi malarije ili trbušnog tifusa. Epidemiju iz 2026. izazvala je rijetka vrsta virusa ebole Bundibugyo, koja je dosad bila odgovorna za samo dvije poznate epidemije, 2007. i 2012. godine. Za tu vrstu virusa trenutačno ne postoji odobreno cjepivo ni priznati lijek koji bi se mogao koristiti za liječenje. Kontrolu epidemije dodatno otežava dugotrajna nestabilnost na istoku Demokratske Republike Kongo, gdje se nalazi žarište zaraze. Zbog toga zdravstveni radnici, prema Janabijevim riječima, uspijevaju doći do tek oko 30 posto oboljelih.
Ebola je rijetka, ali smrtonosna virusna bolest, a simptomi se mogu pojaviti između dva i 21 dan nakon zaraze. U početku se mogu naglo javiti simptomi slični gripi ili malariji, među kojima su povišena temperatura, glavobolja i umor. Kako bolest napreduje, mogu se razviti povraćanje i proljev, a u najtežim slučajevima dolazi i do zatajenja organa. Virus se prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom sa zaraženim tjelesnim tekućinama, poput krvi ili sadržaja povraćanja. Britanska regulatorna agencija za lijekove MHRA odobrila je početak prvih ispitivanja cjepiva protiv vrste Bundibugyo na ljudima.
Cjepivo razvija tim sa Sveučilišta Oxford, a temelji se na istoj tehnologiji koja je korištena pri razvoju cjepiva Oxford-AstraZeneca protiv covida-19. Još tri istraživačke skupine razvijaju druga cjepiva protiv virusa Bundibugyo, no ona još nisu ušla u fazu kliničkih ispitivanja. WHO u Demokratskoj Republici Kongu istodobno financira zasebno kliničko ispitivanje kojim se želi utvrditi mogu li dvije postojeće antivirusne terapije povećati stopu preživljavanja oboljelih, piše BBC.
Otvori KEKS Pay
