Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 7
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
20 godina priznanja

Zbog priznanja Hrvatske napadali su i papu Wojtylu

Wojtyla
Foto: Reuters
1/3
15.01.2012.
u 14:00

Europa se nije lako odlučila za priznanje, mnogi su taktizirali, nadali se da se Jugoslavija neće raspasti. No u Vatikanu, Njemačkoj i Austriji uvijek su bili više na našoj strani nego u ostatku Europe.

Kardinal Giovanni Lajolo, koji je svojedobno bio apostolski nuncij, kazao nam je kako su i sam Vatikan napadali zbog priznanja Hrvatske.

– Sveta Stolica se nije ustručavala priznati Hrvatsku 13. siječnja 1992. Taj čin koji smo napravili prije ostalih europskih država stajao nas je nepravednih i neplemenitih kritika koje su nam upućivali lideri drugih država – kaže za Večernji list kardinal Lajolo.

Nemoguće bez pape

– Od samoga početka krize u bivšoj Jugoslaviji papa Ivan Pavao II. snažno je pozivao na poštovanje etičkih načela prirodnog zakona i načela međunarodnog prava koja se odnose na uređenje odnosa među narodima. Ono što se dogodilo u srednjoistočnoj Europi, pa i u bivšem Sovjetskom Savezu, ne bi bilo moguće bez odlučujuće uloge pape – drži bivši državni tajnik Vatikana kardinal Angelo Sodano.

– Da se međunarodno priznanje Hrvatske dogodilo pola godine ranije, mogao se spriječiti pad Vukovara – kaže Bernd Posselt, član njemačke konzervativne stranke CSU koji je danas zastupnik u Europskom parlamentu, ali je u vrijeme proglašenja hrvatske neovisnosti bio uključen u pomaganje Hrvatskoj kroz Paneuropski pokret.

– I ministar Genscher do ljeta 1991. bio je protiv priznanja Hrvatske. Bojao se da raspad Jugoslavije može biti primjer za SSSR, a raspad SSSR-a po njemu je predstavljao opasnost za cijelu Europu. Kancelar Kohl je bio više na našoj strani. On je već od proljeća bio za Hrvatsku, ali njegova je vlada bila koalicijska. Njegov CSU bio je za, ali Genscherovi liberali to su blokirali iz razloga koje sam spomenuo – govori danas Posselt.

Doris Pack, njemačka političarka koja je prije 20 godina u Europskom parlamentu bila zadužena za jugoistočnu Europu, nema nikakve sumnje oko toga da je pad Vukovara, i zločini JNA i Srba koji su uslijedili, otvorio oči mnogima u Njemačkoj i drugdje u Europi koji su do tada vjerovali u mogućnost opstanka Jugoslavije.

Podrška iz Njemačke

– Puno ljudi u Njemačkoj i Austriji imalo je, poput mene, osjećaj da trebamo djelovati da bismo spriječili krvoproliće. Ali politička volja nije postojala. Sjećam se da je kancelar Kohl u početku bio nesiguran, govorio je: Možda će se oni ponovno spojiti zajedno, ne trebamo se mi miješati... Ali ja sam imala osjećaj da to nije tako. I s vremenom se taj osjećaj potvrdio i prevladao. Problem je bio i u tome što su mnogi pogrešno tumačili ponašanje Njemačke kad je ono bilo u korist priznanja. Francuzi su na to gledali u svjetlu 2. svjetskog rata. Konačno, 15. siječnja 1992. i Francuzi su priznali Hrvatsku kao i mi Nijemci, ali mislim da nisu to učinili punim, otvorenim srcem, nego možda zato što nisu htjeli zaostati za drugima. Nažalost, neki nisu shvatili pravu istinu ni nakon Vukovara, nego tek nakon Srebrenice – kaže Doris Pack.

Komentara 55

OB
-obrisani-
14:08 15.01.2012.

eto moji Hrvati sad se zna.....

FR
franjo0303
14:24 15.01.2012.

Vidi se da su ovo trajna prijateljstva iz II SR. Kol, Mok, Papa i ostali nacisti stvorili su novu NDH. Ništa novo i ništa čudno.

OB
-obrisani-
20:13 15.01.2012.

Bravar je bio bolji !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije