Predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela i član gospodarskog tima predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Davorin Štetner gostovao je u emisiji Veto Sanjina Španovića na N1 televiziji.
Komentirajući hrvatsku start up scenu i ulaganje u takve projekte, Štetner je kazao kako to nisu samo tehnološki projekti, i da je naša scena što se kreativnih ideja tiče sigurno jedna od najboljih u Europi.
- Hrvatska kreativa je odlična, ali što se uvjeta i okvira za investitore tiče, tu jako kasnimo za zapadnim svijetom. U Hrvatskoj nema olakšica kao recimo u Portugalu gdje se 10 godina ne plaća porez na dobit za start up projekte i slično. Birokracija je jedna od osnovnih problema. U Hrvatskoj je jedan R1 račun definiran sa četiri zakona i osam podzakonskih akata. U Americi i Engleskoj je to jedan dokument PDV-a. To plastično najbolje govorimo koliko smo mi komplicirani i nepovoljni za investicije, pa i u start up - kazao je Štetner.
Voditelj Sanjin Španović pronašao je podatak kako je u Europi lani u start up projekte uloženo 6,6 milijardi eura, dok u Hrvatskoj taj podatak ne postoji, već samo procjene koje govore o iznosu od 660 tisuća eura.
- Nažalost, cijeli svijet ne može biti transparentan jer se radi o privatnom kapitalu. Privatni investitori ulažu svoj novac i ne žele da se to javno objavi i više od pola naših investitora je tajno. Ne može se nekom narediti da objave, ljudi se boje da će im odmah doći porezna inspekcija ako se objavi da imaju novac za investiranje - rekao je Štetner koji smatra da će se uskoro taj problem riješiti.
- U cijeloj Europi postoji jako puno priče i magle, većina investitora je samo obična priča. Trebali bi to riješiti certifikacijom poslovnih anđela, pa će oni morati imati popis imovine, najmanje tri start up investicije i slično. Krenuli smo u taj projekt u Hrvatskoj - kazao je Štetner.
Štetner je i član Gospodarskog vijeća predsjednice Grabar Kitarović. Štetner smatra da biznis mora imati utjecaj na politiku.
- To je svugdje tako. Biznis mora imati utjecaj na politiku, ali u Hrvatskoj je 25 godina jedna firma utjecaja na politiku. Agrokor je bio preveliki problem Hrvatske jer se gledao samo njihov interes i sada se to sredilo i nadam se da će udruge poduzetnika biti jače i imati jači utjecaj - kazao je Štetner.
Smatra da je slučaj Agrokor previše usporio reforme u Hrvatskoj.
- Sustav treba mijenjati. Počele su se događati dobri rezovi u ovoj Vladi, ali onda je došao taj Agrokor i počelo se baviti samo s njime. Nadam se da je taj problem sada riješen i da će se sada vratiti daljnim reformama i rezovima - kazao je Štetner po kojem je najvažniji rez onaj u sektoru rada.
- U Hrvatskoj je rad jako opterećen, na plaću od 2000 eura, što je prosječna plaća nekog programera, se plaća još 2100 eura doprinosa. To se treba promijeniti i ljudi neće toliko odlaziti više van jer će onda takve neto plaće biti moguće. U Hrvatskoj imamo oko 720 000 u javnom, 850 000 u realnom i 1,2 milijuna umirovljenika. Taj sustav je teško održiv - kazao je Štetner.
Jedan od važnijih rezova je i izjednačavanje statusa zaposlenika u javnoj službi s onima u realnom sektoru.
- Mi imamo u ovom trenutku Zakon o radu, Zakon o javnim namještenicima i Zakon o javnim službenicima. Apsurdno je da nekoga u javnom sektoru ne možeš tek tako otpustiti, kazniti ili nagraditi, a to bi trebala biti osnovna stvar. Ima jako puno dobrih ljudi u javnom sektoru koje ne možeš nagraditi i on je zapravo u istoj situaciji kao onaj koji se par dana ne pojavi na poslu i ne možeš ga otpustiti. To treba sve izjednačiti i spojiti pod jedan Zakon o radu - kazao je Štetner koji misli da tu ne bi bilo previše otpora sindikata.
- Ja sam pričao sa Krešimir Severom i on se složio sa mnom. Tu bi sindikati, ako žele raditi ono što bi trebali raditi, štititi radna prava, poentirali - kazao je Štetner.
Reutersove fotografije godine: Pogledajte trenutke koji su obilježili 2017.!
U njemackoj na 2100 netto eur jos se placa doprinosa 900 eur placa je 3000 brutto U hrvatskoj na 2100 netto se placa 2241 eur doprinosa Tko je tu lud !!!! Onda se cudimo sto ljudi odlaze tko moze platitititi tolike doprinose na placu samo iz razloga da penalizira tu istu placu, Onog trenutka ka krenemo u normalne poreze na place tada ce i standard rasti i ljudi nece odlaziti 2270 eur je prosjecna netto placa u njemackoj... Hrana je jeftinija u njemackoj gorivo i automobili su jeftiniji Jedino je stanovanje skuplje ali su kamate za stambene kredite tri puta nize nego u HR I zasto odlazimo iz Hr nije tesko zakljuciti