Čak 693 tisuće eura mora vratiti Addiko banka po presudi Vrhovnog suda RH u reviziji Rev-24/2021 jer je za prijevremenu otplatu devet kredita naplatila nezakonite izlazne naknade četirima poljoprivrednim poduzećima iz Osječko-baranjske županije! Golem je to iznos samo za izlazne naknade koji govori o utuživom potencijalu i izlaznih i ulaznih ništetnih naknada za sve vrste kredita – i CHF, i euro, i kunske. Pritom se na naknade u ovoj presudi odnosi 280.000 eura, parnični je trošak 53.000 eura, a sve ostalo su zatezne kamate.
O presudi je izvijestila Udruga Franak. Željko Švedl iz Osijeka, odvjetnik poduzeća, revizijom je ostvario ukidanje prethodno negativnih pogrešnih presuda prvog i drugog stupnja, nakon čega su prvostupanjski Trgovački sud u Osijeku i Visoki trgovački sud u ponovljenom sudskom postupku pravomoćno 1. listopada 2024. utvrdili da su ništetne odredbe o naknadama za prijevremenu ili djelomičnu otplatu kredita po svih devet ugovora o kreditu, za sva četiri poljoprivredno-stočarska poduzeća koja su tužila banku. Na temelju ništetnih odredaba Addiko je naplatio poduzećima zbirno 280.000 eura izlaznih naknada za prijevremenu otplatu kredita, na što se skupilo još 360.000 eura zateznih kamata, s obzirom na protok vremena.
Vrhovni sud obrazložio je ukidanje pogrešnih presuda pozivajući se na odredbu članka 1068. Zakona o obveznim odnosima (ZOO/91, u novom zakonu to je članak 1024.) prema kojoj korisnik kredita može vratiti kredit i prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan o tome unaprijed obavijestiti banku te nadoknaditi štetu ako ju je banka pretrpjela, a banka pritom ne može uračunati kamate za vrijeme od dana vraćanja kredita do dana kad ga je po ugovoru trebalo vratiti. Sud ističe i da Addiko banka, osim općenitog pozivanja na svoje Opće uvjete poslovanja i Tarifu koja propisuje visinu naknade za prijevremenu otplatu kredita, nije navela u čemu bi se sastojali troškovi prijevremene otplate, niti na što se odnosi visina tih troškova. Eventualna šteta koju bi banka pretrpjela, imajući na umu kogentne zakonske odredbe, ne bi se smjela odnositi na izgubljeni dio iznosa kamate (neostvarene kamate) koju bi dobila da nije bilo prijevremene otplate.
Pritom je, smatra Vrhovni sud, potpuno nevažno pozivanje banke na osnovno načelo građanskog prava (načelo dispozitivnosti) te na činjenicu da je takva naknada slobodno ugovorena među strankama i sadržana u Općim uvjetima, budući da se takva ugovorna odredba, ako je ništavna – ne može ugovarati. Sud zaključuje da banka tijekom postupka nije dokazala koje je troškove imala zbog prijevremene otplate te da spornom odredbom nije povrijeđen samo privatni interes tužitelja, nego su takve odredbe ništetne i zbog povrede javnog interesa.
Iz Udruge Franak poručili su kako je ovom presudom i za pravne osobe na Vrhovnom sudu potvrđena ništetnost naknada za prijevremenu otplatu kredita, a zbog višestruko većih iznosa kredita od iznosa u potrošačkim kreditima one su plaćale i višestruko veće naknade – u pravilu u udjelima između jedan posto i tri posto od preostalog iznosa glavnice kredita koji se prijevremeno otplaćuje.
– Potpuno je jasno da te naknade nemaju uporište ni u kakvim stvarnim troškovima, nego su ugovorene i naplaćene samo jer bankama to nitko nije izričito zabranio, ni HNB, ni vlast, gledajući na taj način kroz prste bankama u njihovoj težnji da opelješe i građane i poduzeća i tako omoguće nezakonitu enormnu korist svojim vlasnicima i goleme bonuse bankarskim menadžerima – komentiraju iz Franka te dodaju da pravne osobe imaju potpuno jednaka prava kao i potrošači što se tiče naknada za prijevremenu otplatu kredita, ali i kad je riječ o kamatnim stopama koje se mijenjaju jednostranim odlukama banaka, što je već prije utvrđeno na Vrhovnom sudu.
Na testu opravdanost naknada
– Posrijedi su milijarde nezakonito naplaćenih eura građanima i poduzećima. Pitamo se koliko je poduzeća zbog nezakonitih enormnih naplata kamata i naknada moralo otići u stečaj i pitamo se koliko je obitelji zbog toga živjelo na rubu egzistencije, koliko se brakova na kraju krajeva raspalo i kako to da ni HNB ni vlast za to uopće nije briga – ogorčeni su u udruzi potrošača.
Pozivaju poduzeća i građane da ostvare svoje pravo na obeštećenje pojedinačnim tužbama jer zastare nema budući da ona počinje teći tek sudskim utvrđenjem ništetnosti. Ova je presuda iznimno važna i u kontekstu aktualne obveze banaka da izrade metodologiju stvarnih troškova naknada što je konačno, nakon pritiska javnosti i Ministarstva financija, od njih zatražio HNB. I HNB bi u analizi utemeljenosti naknada u stvarnom trošku trebao imati na umu zakonske odredbe na koje upozorava najviši sud u državi.
Ha ha nakon koliko godina uspjeh naseg sudstva.To nije jos gotovo !