Da je vinski sektor Europske unije u problemu, više i nije tajna. Potrošnja vina od 2010. godine do danas gotovo se prepolovila, a pandemija Covid-19, bila je zadnji udarac nakon kojega se više nije oporavila, kaže Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu te Intergrupe za vino. Zemlje Europske unije lani su, primjerice, proizvele 150 milijuna hektolitara vina, a potrošnja je pala na 96 milijuna hektolitara.
- Vinski sektor EU čini 60% globalne proizvodnje vina i 60% vrijednosti izvoza vina na svijetu te doprinosi s 0,8 posto BDP-a, prema podacima industrije, što je na razini čelika. Osim toga vinski sektor igra važnu ulogu u ruralnom razvoju, turizmu i gastronomiji. Promjena u potrošačkim trendovima, klimatske promjene te tržišne nesigurnosti, uključujući i najavljene carine SAD-a, ozbiljan su udarac na sektor, zbog čega je Europska komisija formirala je prijedlog mjera kako bi osigurala da vinarski sektor ostane konkurentan - ističe Vešligaj. Kako bi se spriječilo stvaranje daljnjih viškova, predlaže se da države članice poduzmu mjere poput olakšavanja plaćanja proizvođačima za uklanjanja vinove loze ("grubbing up") i zelenih berba (uklanjanje nezrelog grožđa prije berbe) kako bi se spriječila prekomjerna proizvodnja, pomoglo stabilizaciji tržišta i zaštitilo proizvođače od financijskih teškoća. Proizvođači bi, dodaje on, imali dodatnu fleksibilnost u okviru odobrenja za sadnju ili pak obustave nove sadnje u područjima gdje postoji višak proizvodnje. Sektor će dobiti jaču podršku kako bi postao otporniji i na klimatske promjene. Države članice mogu povećati potporu za ulaganje kako bi mogle povratiti do 80%, umjesto dosadašnjih 50%, ulaganja u klimatski prihvatljive vinogradarske projekte, a i marketing inovativnih proizvoda bit će lakši, uz jasnija pravila i zajedničke oznake za proizvode vina s nižim udjelom alkohola na jedinstvenom tržištu, vina sa smanjenim udjelom alkohola - niskoalkoholna i bezalkoholna vina.
Pojednostavljena će biti i birokracija - umjesto dosadašnjih različitih pravila označavanja na bocama vina u različitim zemljama, bit će zajednička etiketa s QR kodom, čime će se smanjiti troškovi i pojednostaviti trgovina preko granica EU, a istovremeno će potrošačima omogućiti lakši pristup informacijama. Grupe proizvođača vina sa zaštićenom geografskom oznakom dobit će pomoć za razvoj vinskog turizma, čime će se potaknuti gospodarski razvoj u ruralnim područjima. Trajanje EU-financiranih promotivnih kampanja za konsolidaciju tržišta u trećim zemljama bit će produženo s 3 na 5 godina kako bi se osigurala bolja promocija europskih vina.
- Drago mi je da je Komisija izašla s prijedlogom mjera potpore vinarskom sektoru, to zahtijevam već mjesecima i dobro je da postoji sluh za probleme s kojima se susreću naši vinari. Osobito je važno za hrvatske vinare da se ovim paketom mjera otvaraju dodatna sredstva za suočavanje s klimatskim promjenama kao i da se uvode pojednostavljenja i smanjuje administrativni teret za vinare, primjerice u označavanju i etiketiranju vina - ističe Vešligaj. Također, pokušat će se odgovoriti i na prekomjernu proizvodnju vina koja je realnost u nekim europskim državama poput Francuske, a to će biti veoma pozitivan iskorak za hrvatske vinare kojima će se kroz smanjenu proizvodnju u drugim dijelovima Europe, otvoriti mogućnost da naša vina zauzmu veći dio europskog tržišta, smatra Vešligaj.
- Mi moramo pronaći mehanizme kroz koje ćemo ojačati nacionalnu proizvodnju vina i zaštititi tradiciju visokokvalitetnih vina iz svih dijelova Hrvatske, a preduvjet za to je sveobuhvatna potpora našim vinarima i ovaj paket pomoći je prvi korak u tom smjeru - zaključio je Vešligaj.
