Što nekoga čini dobrim liderom? Zašto najbolji zaposlenici ne postaju nužno i najbolji menadžeri? I koliko će u svijetu kojim sve više upravlja umjetna inteligencija biti važne ljudske vještine poput empatije, komunikacije i izgradnje povjerenja?
O tim i mnogim drugim pitanjima u videointervjuu za Večernji list s voditeljem Sašom Ćeramilcem govorila je Liz Rider, međunarodna stručnjakinja za liderstvo s više od 25 godina iskustva i bivša globalna voditeljica razvoja liderstva u kompaniji Volvo Cars.
Povod njezinu dolasku u Zagreb bilo je gostovanje na Sveučilištu Algebra Bernays, u sklopu događanja The Breakfast Club i MBA Test Drive Series, posvećenih izazovima suvremenog poslovanja i razvoju liderstva.
Najbolji stručnjak nije nužno i najbolji šef
Jedna od najčešćih pogrešaka u poslovnom svijetu jest pretpostavka da će zaposlenik koji izvrsno obavlja svoj posao automatski biti jednako uspješan i u vođenju drugih ljudi. Rider upozorava da tvrtke često promoviraju najbolje stručnjake na rukovodeće pozicije, a da ih pritom nisu pripremile za potpuno drukčiju vrstu odgovornosti.
Izvrsnost u određenom području, bilo da je riječ o inženjerstvu, tehnologiji ili financijama, ne podrazumijeva nužno razvijene komunikacijske vještine, empatiju ili sposobnost motiviranja zaposlenika.
Rider pritom ističe zanimljiv paradoks: za upravljanje automobilom potrebna je vozačka dozvola, dok za upravljanje ljudima često nije potrebna nikakva formalna priprema. A upravo odluke menadžera mogu snažno utjecati na profesionalni razvoj i zadovoljstvo zaposlenika.
Prema njezinu iskustvu, ključ uspješnog liderstva leži i u sposobnosti da se vlastiti ego stavi u drugi plan. Dobar lider ne mora uvijek imati najbolju ideju, nego mora znati prepoznati potencijal drugih i stvoriti okruženje u kojem će njegov tim ostvarivati najbolje rezultate.
U eri umjetne inteligencije ljudske vještine postaju još važnije
Digitalna transformacija i umjetna inteligencija mijenjaju način poslovanja, no Rider smatra da budućnost uspješnog liderstva neće ovisiti isključivo o tehnološkom znanju. Jednako važne, ako ne i važnije, bit će sposobnost upravljanja promjenama, komunikacija, empatija i izgradnja povjerenja.
Promjene u organizacijama često izazivaju otpor, ali ne nužno zato što se zaposlenici protive napretku. Iza tog otpora mogu se skrivati strah od gubitka radnog mjesta, neizvjesnost ili osjećaj gubitka kontrole.
Zato dobar lider mora razumjeti što se događa s ljudima tijekom velikih organizacijskih promjena. Nije dovoljno predstaviti novu strategiju i očekivati da će je svi prihvatiti. Potrebno je otvoreno razgovarati, slušati zabrinutosti zaposlenika i uključiti ih u proces.
Rider pritom naglašava da empatija ne znači izbjegavanje teških odluka ili popuštanje pred svakim zahtjevom. Upravo suprotno, uspješan lider mora znati istodobno pokazati razumijevanje i preuzeti odgovornost za poslovne rezultate.
Povjerenje je temelj uspješnog poslovanja
Povjerenje se, međutim, ne gradi jednom odlukom ili sastankom, nego svakodnevnim ponašanjem, dosljednošću i ispunjavanjem obećanja. Upravo zato ono predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta uspješnog vođenja, osobito u vremenu stalnih promjena.
Na kraju razgovora Rider se osvrnula i na važnost kontinuiranog obrazovanja menadžera, naglašavajući da se liderstvo ne stječe automatski dolaskom na rukovodeću poziciju, nego razvija učenjem i iskustvom.
Upravo takav pristup njeguje Poslovna škola Sveučilišta Algebra Bernays, čiji programi povezuju strateško razmišljanje, digitalnu transformaciju i razvoj liderskih kompetencija, pripremajući menadžere za izazove suvremenog poslovnog okruženja.
Cijeli razgovor Liz Rider i Saše Ćeramilca o najčešćim pogreškama menadžera, važnosti empatije i povjerenja te vještinama koje će oblikovati lidere budućnosti pogledajte u videu (GORE).
Sadržaj nastao u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays.
*Članak je lektoriran i uređen uz pomoć AI-a.