Estonija se priprema za najgori mogući scenarij, okupaciju vlastitog teritorija. Nova strategija otpornosti na sudnji dan, predviđa da bi se sve vladine digitalne usluge u tom slučaju mogle u potpunosti voditi iz inozemstva. Ova baltička zemlja od 1,3 milijuna stanovnika s Rusijom dijeli granicu dugu 294 kilometra. Boji se da bi bila prva meta ako bi Moskva napala neku članicu Europske unije. Sigurnosne službe već upozoravaju da Rusija vodi hibridni rat protiv Europe, a Tallinn Moskvu krivi za kibernetičke napade, planove podmetanja požara i rezanje podmorskih kabela. Zato se Estonija sprema preseliti javne usluge u oblak, kako je rekao arhitekt nove strategije Tõnu Grünberg, "ili kada se podatkovni centri unište ili kada su snage na terenu i ne možemo raditi". Grünberg je do nedavno bio zamjenik glavnog tajnika za digitalnu infrastrukturu i kibernetičku sigurnost u estonskom Ministarstvu pravosuđa i digitalnih poslova.
Estonija već čuva sigurnosnu kopiju podataka u svom "digitalnom veleposlanstvu" u Luksemburgu. U njemu je praktički cijela država u digitalnom obliku, od registra građana i zemljišnih knjiga do zakonika. Sada žele ići korak dalje. "Sada zaista želimo biti online, što god se dogodilo", rekao je Grünberg. Vlada gradi sigurne aplikacije na oblacima Microsoft Azure i Amazon Web Services te na vlastitoj državnoj platformi, a sustav se raspoređuje u veleposlanstvo podataka i na druge lokacije u Europi. Allan Allmere, savjetnik za IT arhitekturu u istom ministarstvu, priznaje da nijedna zemlja ne može predvidjeti ni ukloniti svaki rizik. Zato je, kaže, u najtežim scenarijima važno sačuvati pouzdan temelj s kojeg se estonska digitalna država može obnoviti. Cilj je, prema njegovim riječima, da "nikada ne moramo ponovno krenuti od nule", piše Politico.
Estonci opasnost dobro poznaju još od 2007. godine. Tada su ih 22 dana pogađali kibernetički napadi koji su srušili velik dio komercijalnih i vladinih usluga, a vlasti su ih kasnije pripisale Rusiji. Bio je to jedan od prvih velikih modernih kibernetičkih napada na neku državu. Potaknuo je Tallinn da iz temelja reformira digitalnu infrastrukturu, pa se Estonija danas smatra jednom od najdigitaliziranijih zemalja na svijetu. Joseph Jarnecki iz londonskog think tanka RUSI kaže da su Estonci zauzeli "izrazito napredan pristup" digitalizaciji vladinih usluga.
Važnost digitalne infrastrukture u ratu pokazali su i nedavni ukrajinski napadi na tri podatkovna centra ruskog Yandexa. Gađanje računalne snage danas je usporedivo s napadom na elektranu o kojoj ovise i vojska i civili. Dosad se digitalna sigurnost uglavnom svodila na to da podaci i podatkovni centri budu na vlastitom teritoriju. Države izložene riziku od sukoba sada mijenjaju pristup i podatke raspršuju izvan svojih granica. Velika Britanija i Norveška tako su upravo objavile da razmatraju međusobna „veleposlanstva podataka“. Jarnecki ističe da Estonija ulaže u partnerstva sa sigurnim trećim zemljama, umjesto da se drži uvjerenja kako je najotpornija kad sve fizički drži na svom tlu. Nedavni prekid rada Microsofta, koji je pogodio tvrtke i države diljem svijeta, dodatno je pokazao koliko je važno ne oslanjati se na jednog pružatelja usluga. Allmere kaže da je prvo pitanje bilo kako osigurati da estonski državni podaci ne nestanu, a sljedeći izazov je da država s tim podacima može nastaviti funkcionirati i tijekom krize. Tallinn ni tu ne staje. "Također moramo osigurati da isti podaci ostanu razumljivi i upotrebljivi desetljećima od sada“, rekao je Allmere.