Još uvijek se lome koplja oko terana, no u Istri ga uskoro možda neće ni biti. Pošast zlatne žutice, poznate i pod nazivom Flavescence dorée (FD), koja se smatra jednom od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, u Istri je, prema tvrdnjama Ministarstva poljoprivrede, zahvatila više od 70% trsova, od Umaga, Buja i Novigrada do Tara, Poreča, Kaštelira, Višnjana i Vižinade. Pogođene su sve sorte, a najviše je stradala najzastupljenija malvazija.
Gladni cvrčak nosi bolest
Epidemijom su obuhvaćeni i vinogradi Karlovačke, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Vukovarsko srijemske županije, te je opravdana bojazan stručnjaka kako bi, ne suzbije li se na vrijeme, zlatna žutica mogla donijeti posljedice kakve je Hrvatska svojedobno pretrpjela od filoksere. Dr. sc. Željko Budišćak iz Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo objašnjava kako je uzročnik zlatne žutice fitoplazma, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu), a za njegovo epidemijsko širenje “zaslužan” je nekoliko milimetara velik američki cvrčak (Scaphoideus titanus), zasad jedini poznati prirodni vektor te bolesti.
Sišući sokove iz floema vinove loze, cvrčak žuticu prenosi na zdrave trsove, a kako nema izravnih mjera zaštite kojima je moguće suzbiti ovu opasnu bolest, koja je u nas prvi puta uočena 2009. u Vivodini, jedini je način iskorjenjivanja bolesti krčenje zaraženih trsova, čak i čitavih vinograda. Prve fitosanitarne mjere resorno je ministarstvo propisalo 2013., a 2014. prvi su put određena i demarkirana karantenska područja s ciljem iskorjenjivanja te bolesti. No alarm je upaljen, potvrđuje i proširenje liste žarišnih područja u ovoj godini, dok se u Istri već vade deseci hektara zaraženih loza. Samo u općini Brtonigla više je od 40 zaraženih hektara, od kojih je Luciano Visintin, vlasnik vinarije Veralda, koja se nedavno okrunila čak četirima nagradama na prestižnom godišnjem ocjenjivanju najboljih svjetskih vina Decanter u Londonu (među kojima i Platinum best in show profile za teran Istrian berbe 2015.), iskrčio 9,7 ha.
Vrijeme za insekticide?
Optužuje Savjetodavnu službu da ne radi svoj posao, a iako je bilo zahtjeva da se zbog žutice na području Brtonigle proglasi i elementarna nepogoda, kako bi se iz fondova EU financirala obnova iskrčenih vinograda, općina je to odbila.
Neslužbeno se čuje kako neki vinogradari namjerno ignoriraju problem jer su, kad žutica zahvati 20% trsova, dužni iskrčiti sve. No tako samo pogoršavaju situaciju.
Dr. sc. Budišćak kaže kako bi svi koji sumnjaju na tu pošast u svojim vinogradima bez odgode trebali obavijestiti fitosanitarnu inspekciju ili Zavod za zaštitu bilja jer je bolest moguće točno dijagnosticirati samo laboratorijskom analizom. S obzirom na to da oboljelim trsovima nema pomoći, moguća je tek prevencija bolesti suzbijanjem američkog cvrčka insekticidima u vinogradima i rasadnicima u kojima je utvrđena njegova nazočnost u nekoliko navrata – prvi put nakon cvatnje loze, sredinom lipnja.
Naređeno krčenje 50.090 zaraženih čokota vinove loze
U Ministarstvu poljoprivrede koje je pojačalo nadzor i analize bolesti kažu kako je stanje u vinogradima sa zlatnom žuticom zabrinjavajuće od Istre do Iloka. Od rujna 2015. do svibnja 2016. fitosanitarni inspektori izdali su 42 rješenja kojima je naređeno krčenje ukupno 37 ha vinograda, odnosno 50.090 čokota vinove loze. Simptomi bolesti vidljivi su na svim organima loze (lišće, mladice, grožđe, čokot). Rubovi lišća uvijaju se prema dolje, pa list dobiva trokutasti izgled (kao vrh koplja). Lisna plojka požuti kod bijelih, a pocrveni kod crvenih sorata vinove loze, a dijelovi lista nekrotiziraju i drobe se pod rukom. Bolest se prvi put pojavila u jugozapadnoj Francuskoj 1955., potom na Korzici, u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Švicarskoj. Zabilježena je i u Srbiji, Sloveniji i Austriji.
