Večernji list i ove godine organizira izbor za osobu godine – priznanje pojedincima i timovima koji su se svojim djelovanjem, rezultatima i utjecajem istaknuli u hrvatskom društvu u protekloj godini. Riječ je o četrnaestom izdanju ovog izbora, a desetero nominiranih kandidata dolaze iz različitih područja – kulture, znanosti, sporta, politike i obrazovanja. Svaki od njih u 2024. godini postigao je iznimne rezultate te je stručni žiri zaključio da baš oni zaslužuju biti nominirani, a u nastavku donosimo njihove priče i razloge za nominaciju. Svoj glas kandidatu za kojeg smatrate da bi trebao ponijeti ovu prestižnu titulu možete dati na portalu Večernji.hr, a pobjednik će biti proglašen početkom svibnja odlukom žirija, pri čemu će se u obzir uzeti i osvojeni glasovi.
Marko Purišić (Baby Lasagna)
Marko Purišić, poznat pod umjetničkim imenom Baby Lasagna, glazbenik je koji je 2024. godine postao najpoznatije novo ime domaće i europske glazbene scene. Pobjedom na Dori s pjesmom ''Rim Tim Tagi Dim'' stekao je pravo predstavljati Hrvatsku na Eurosongu, gdje je u finalu osvojio drugo mjesto – najbolji rezultat Hrvatske od osamostaljenja. Osim rezultata, Purišić je tijekom natjecanja postao miljenik publike diljem Europe, slovio je kao jedan od favorita, a njegovo ime povezivalo se i s brojnim pozitivnim reakcijama na društvenim mrežama, kao i s rekordnim brojem glasova publike. Osim uspjehom na Eurosongu, istaknuo se svojim jedinstvenim javnim nastupom, skromnošću i prizemnošću. Treba dodati i kako se odrekao novčane nagrade Vlade u iznosu od 50.000 eura te je novac donirao u humanitarne svrhe.
Nebojša Slijepčević
Redatelj Nebojša Slijepčević u 2024. godini ostvario je povijesni uspjeh za hrvatsku kinematografiju. Njegov kratkometražni film "Čovjek koji nije mogao šutjeti", inspiriran stvarnim događajem iz 1993. godine u vlaku u Štrpcima, govori o Tomi Buzovu, umirovljenom časniku JNA, koji je jedini ustao protiv izdvajanja Bošnjaka iz vlaka, zbog čega je ubijen. Film je osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratki film na 77. filmskom festivalu u Cannesu – što je prvo takvo priznanje za film iz Hrvatske. Također, film je potom ušao i u uži izbor za nagradu Oscar u kategoriji kratkometražnog igranog filma, što je također prvi takav uspjeh od osamostaljena Hrvatske.
Julije Meštrović
Prof. dr. sc. Julije Meštrović, pedijatar i bivši ravnatelj KBC-a Split, bio je tijekom 2024. godine u središtu pozornosti zbog svog principijelnog postupanja u slučaju sumnje na mito u zdravstvenom sustavu. Prema priopćenju USKOK-a, Meštrović je odbio mito od 100.000 eura koje mu je navodno ponuđeno u zamjenu za namještanje javnog natječaja vezanog uz nabavu robotskog kirurškog uređaja. Iako je imao još dvije godine mandata, podnio je ostavku zbog neslaganja s ministrom zdravstva, pri čemu je naglasio važnost profesionalnog integriteta i transparentnosti. Njegov čin pokrenuo je niz javnih rasprava o korupciji u zdravstvu i položaju odgovornih pojedinaca unutar sustava.
Zoran Milanović
Zoran Milanović u 2024. godini ponovno je izabran za predsjednika Republike Hrvatske, osvojivši drugi mandat, čime je postao prvi političar nakon Franje Tuđmana i Stjepana Mesića kojemu je to pošlo za rukom. Osim uoči izbora, njegov politički nastup obilježio je cijelu godinu – od neformalnog uključivanja u parlamentarnu kampanju do izrazito polarizirajuće retorike koja je izazvala snažne reakcije u javnosti. Unatoč nizu kritika, Milanovićev reizbor potvrda je njegova utjecaja na domaćoj političkoj sceni, neovisno o mišljenjima o njegovu stilu ili političkoj strategiji.
Andrej Plenković
U travnju 2024. godine Andrej Plenković osvojio je treći uzastopni mandat kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, što ga čini najdugovječnijim i najuspješnijim premijerom u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Izbori su se odvijali u kontekstu sve većeg političkog pluralizma, ali i rasta populističkih opcija te sukoba s predsjednikom Milanovićem, što dodatno naglašava značaj izbornog rezultata. Plenković je nastavio europski orijentiranu politiku i upravljanje, pri čemu se posebno ističu gospodarski pokazatelji, korištenje EU fondova i pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru.
Braća Sinković
Valent i Martin Sinković potvrdili su svoj status sportskih legendi osvojivši zlatnu medalju u disciplini dvojac bez kormilara na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine. Unatoč tome što nisu bili favoriti, pobijedili su u finalnoj utrci protiv jače rangiranih protivnika, a utrka u kojoj su medalju osvojili proglašena je jednom od najnapetijih na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama zbog dramatične završnice i preokreta. Ovo im je četvrto olimpijsko odličje – čime su postali najtrofejniji hrvatski ljetni olimpijci svih vremena.
Ivica Tucak
Izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivica Tucak u 2024. godini ostvario je gotovo nezamisliv niz sportskih rezultata. Hrvatska je najprije osvojila srebro na Europskom prvenstvu u održanom u Zagrebu i Dubrovniku u siječnju, potom zlato na Svjetskom prvenstvu u Dohi u veljači, a zatim i srebro na Olimpijskim igrama u Parizu. Ovaj trostruki uspjeh u samo sedam mjeseci bez presedana je u povijesti olimpijskih loptačkih sportova. Tucak je izgradio momčad koja je fizički i mentalno nadmoćna konkurenciji te je svojim radom redefinirao standarde uspjeha u hrvatskom vaterpolu.
Nikola Mišković
Prof. dr. sc. Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) voditelj je prvog hrvatskog Teaming projekta u okviru programa Obzor Europa (Horizon Europe). Glavni cilj projekta je stvoriti novi Centar izvrsnosti u području pomorske robotike i tehnologije za održivu plavu ekonomiju (CoE MARBLE), koji će Hrvatsku usmjeriti prema održivom razvoju u području plave ekonomije. Zahvaljujući ovom uspjehu, Hrvatska je osigurala više od 15 milijuna eura iz EU fondova za znanstvena istraživanja i inovacije. Riječ je o velikom iskoraku za hrvatsku znanost i tehnološki razvoj, a Miškovićev projekt pozicionira Hrvatsku kao partnera u europskoj znanstvenoj zajednici.
Janoš Terzić
Prof. dr. sc. Janoš Terzić sa Sveučilišta u Splitu vodio je tim znanstvenika koji je 2024. godine objavio rezultate važnog istraživanja u prestižnom časopisu Nature. Ovo je veliki uspjeh uzevši u obzir činjenicu da je u časopisu Nature do sada objavljeno tek nešto više od 70 članaka na kojima su kao autori navedeni znanstvenici s hrvatskom afilijacijom, od čega su na manje od njih 10 hrvatski znanstvenici bili prvi ili dopisni autori. U radu je opisan novi način karcinogeneze prouzročene bakterijama, što je ujedno tema aktualnog Istraživačkog projekta koji vodi prof. dr. sc. Terzić.
Učiteljica iz OŠ Prečko
U prosincu 2024. učiteljica iz zagrebačke Osnovne škole Prečko pokazala je iznimnu hrabrost i profesionalnost kada je svojim tijelom zaštitila učenike od napada nožem. Zadobila je 30 uboda, ali je zahvaljujući brzoj intervenciji preživjela i spriječila tragediju većih razmjera. Njezin čin otvorio je važnu javnu raspravu o sigurnosti u školama, ulozi nastavnika i izazovima s kojima se obrazovni sustav suočava. Iako sama ne želi medijsku pažnju, njezin postupak ostavio je dubok dojam na cijelo društvo.
Napomena: U anketi mogu glasovati samo registrirani korisnici portala vecernji.hr.
Nebojša??? hahaha.