Essena O’Neill imala je savršen život, barem prema današnjim standardima koji vladaju u društvu, a posebice među mlađom generacijom. Ova tinejdžerica iz Australije atraktivnog izgleda bavila se modelingom te je bila promotorica veganstva, a zbog zanimljivog i luksuznog života na društvenim su je mrežama počeli pratiti milijuni ljudi. Ona je pak svojim objavama o savršenom životu i luksuznim modnim dodacima, s atraktivnim tijelom, dugom plavom kosom i lijepim licem zarađivala iznose od kojih bi se u glavi zavrtjelo bilo kome, a ne samo njezinim vršnjacima.
A onda je jednog dana pritisnula “delete”. Bilo je to još u listopadu 2015. godine kada je Essena O’Neill, sa samo 19 godina, odlučila obrisati sve svoje račune na društvenim mrežama uz objašnjenje da “to nije pravi život”. Ekspresno je izbrisala više od 2000 svojih fotografija na Instagramu, a uz stotinjak koje je ostavila odlučila je napisati pravi, iskreni opis. Umjesto laži poput onih da “uživa na suncu u bikiniju”, priznala je da zapravo na fotografijama imala uvučen trbuh, da je bila gladna, da se lažno smijala, da ju je mučila anksioznost… Također, priznala je da su joj za mnoge objave kompanije plaćale da reklamira njihove proizvode koje zapravo nije koristila. Odlučila je otkriti sve iskrivljeno što se skriva iza lažnog sjaja društvenih mreža, a iako su je neki pozivali da to radi kako bi privukla pozornost, čini se da je O’Neill imala ozbiljne namjere. Na društvene se mreže nikada nije vratila, s vremenom je obrisala i sve preostale fotografije, a danas je njezin Instagram-profil praktički prazan sa svega 3000 pratitelja. Tu su još samo dvije slike s citatima “društveni mediji su samo moja platforma, ne i moj život” te “više mi se sviđaš prava ti, nego ti na Instagramu”.
– Društveni mediji nisu stvarni. To su izmišljene slike i uređeni isječci i mene je iscrpio taj život u lažnom dvodimenzionalnom svijetu – rekla je Essena O’Neill u jednom od svojih zadnjih istupa u javnosti. Ova je tinejdžerica tako postala jedna od prvih influencera koji su odlučili pokazati da život koji promiču na društvenim mrežama nije tako savršen kao što se čini. Njezin je odlazak iz online svijeta toliko uzdrmao internetsku zajednicu da se o tome tjednima raspravljalo, a još je danas listopad prije točno četiri godine u internetskim enciklopedijama ostao zabilježen kao dan kada je Essena O’Neill napustila društvene mreže.
Glavni motiv je zarada
Iako je O’Neill bila među prvima, od tada pa do danas sve je više influencera koji su se odlučili na sličan korak. Imra Çeçen, Rianne Meijer, Cassey Ho… samo su neke od žena diljem svijeta koje su uz ušminkane, namještene i fotošopirane fotografije na Instagramu počele objavljivati i fotografije stvarnog stanja stvari. A ono je takvo da im trbuh nije ravan dok sjede, već samo dok ga uvlače ispod rebra, da im kosa nije tako sjajna bez posebnog svjetla, da im stražnjice nemaju savršen oblik prije malo čarolije s Photoshopa… Štoviše, na Instagramu se pojavila oznaka #revelation, što u prijevodu znači otkrivanje, a koristi se uz fotografije koje otkrivaju pravo lice Instagrama. I dok neki svoje nesavršenosti otkrivaju sami, pojavile su se i brojne stranice koje razotkrivaju tuđe laži. I mnoge su slavne žene diljem svijeta već progovorile o tom problemu, a u Hrvatskoj je ovog tjedna mnoge na razmišljanje potaknula modna urednica i novinarka Ana Josipović čija se izložba održala u Laubi i to pod nazivom “Kako sam lagala na Instagramu”.
– Svi o nečemu ponekad lažemo na Instagramu, ali ja sam to laganje podigla na drugu razinu – rekla je Ana Josipović kojoj je prošle godine dijagnosticiran rak dojke. Uslijedili su mjeseci borbe, kemoterapije, ispadanja kose, trepavica i obrva… no ništa od toga Ana Josipović nije pokazala na Instagramu. Tamo je objavljivala uređene fotografije na kojima uz pomoć perika i filtra izgleda zdravo, atraktivno, opušteno… Koliko se stvarnost razlikuje od konstrukcije prikazane na Instagramu, odlučila je pokazati izložbom na kojoj su s jedne strane pokazane fotografije borbe s rakom, a na drugoj one koje je objavljivala na društvenim mrežama. I jedne nemaju veze s drugima. Ana Josipović pritom ističe da joj je takav pristup pomogao u borbi s bolešću, no većina drugih svoj falsificirani život na Instagramu stvara zbog sasvim drugih razloga, a na vrhu tog popisa motiva je – zarada.
Već su nekoliko puta, naime, u ovom tekstu spomenuti influenceri i, dok jedni odmah znaju o čemu je riječ, velik dio javnosti još uvijek na taj pojam okreće očima uz komentare da je to nešto što ne postoji, da je to još jedna “izmišljotina” novog doba o kojoj se samo govori u medijima, a “ne pravi posao”. No influenceri su itekako stvarni, a sam termin potječe iz engleskog jezika, od riječi influence, odnosno utjecaj i označava neku osobu koja ima utjecaj na drugu skupinu ljudi. Za “utjecajnike”, kako bi ih se moglo nazvati u hrvatskom jeziku, važno je imati što više sljedbenika, odnosno pratitelja na društvenim mrežama, većinom na Instagramu i YouTubeu. Utjecaj se uglavnom ostvaruje u domeni načina života, primjerice prehrane i vježbanja, putovanja, kupnje, pa čak i poslovnih odluka te političkih preferencija. U tom je značenju riječ “influencer” ušla i u službeni engleski rječnik prije nekoliko godina.
– Ti influenceri kojima su se u početku svi smijali s vremenom su postali silno utjecajne osobe u svijetu i oni mogu trgovati tim utjecajem. To je nova ekonomija 21. stoljeća – ističe Domagoj Bebić, voditelj smjera Novi mediji na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ističe i da influenceri zapravo nisu nova pojava. Oni postoje takoreći oduvijek, no nekada su na drukčije načine stjecali utjecaj u društvu. Danas se pak cijene sasvim druge vrijednosti zbog čega su influenceri često omraženi, a čak ih se naziva “prostitutkama društvenih mreža” te “influencerskom mafijom”.
Influencere se, dakle, može obožavati, mogu izazivati zgražanje, ali ignorirati njihovo postojanje više se ne može, i to iz nekoliko razloga. Za početak, influenceri su danas biznis. I to veliki. Društvene su mreže za influencere ozbiljan i unosan posao pa su tako neki od njih na “lajkovima” zgrnuli pravo bogatstvo te izgradili ogromna poslovna carstva. Na Instagramu se danas mogu rušiti i dizati vrijednosti dionica, a proizvod koji neki influencer preporuči može biti rasprodan preko noći. Tako je britanska Instagram-zvijezda Mary-Belle Kirschner, koja djeluje pod pseudonimom Belle Delphin, nedavno odlučila svojim obožavateljima u malim bočicama prodavati vodu u kojoj se kupala. Jedna je stajala 200-tinjak kuna, a trebala su joj samo tri dana da ih sve rasproda. Koliko je riječ o ozbiljnom ekonomskom fenomenu, dokazuje činjenica da postoje termini poput mikro i makroinfluencera, tu su i skale zarade s obzirom na broj pratitelja i lajkova, a danas većina oglašivača uključuje influencere u svoje kampanje kao važan segment marketinga.
– Danas se ljudi informiraju na Instagramu, a tamo su individualna mišljenja nove činjenice. Nekada su svoja mišljenja u javnom prostoru iznosili samo neki ozbiljni kritičari, a danas to čine influenceri koji onda privlače publiku koja dijeli njihovo mišljenje. To je zapravo trend općenito na medijskoj sceni 21. stoljeća, a influenceri su samo dodatak na nju, nisu nastali sami po sebi i neće tako lako ni nestati – ističe Bebić.
Djecu treba zaštititi
Glavna karakteristika, ali i opasnost influencera jest što im ljudi vjeruju, a posljedice nisu samo to da publika kupuje ono što im se preporuči. Mladi ljudi u influencerima vide uzor i žele biti poput njih, a problem nastaje kada se dive influencerima koji propagiraju lažni život ili krive vrijednosti. Mnogi su, kao što je navedeno na početku priče, priznali da su se “stanjivali” u Photoshopu, da nisu koristili proizvode koje su propagirali, nego im je za to plaćeno, da nisu bili iskreni… S druge strane, ima onih koji osim lažnih poruka šire i opasne, pa je tako influencerica Ava Louise, već otprije poznata po propagiranju sumnjivih preparata za mršavljenje, nedavno izjavila da bi radije umrla lijepa nego živjela ružna. Dio influencera propagira odustajanje od škole, mršavljenje kokainom… Pritom stručnjaci upozoravaju da su tim utjecajima najpodložnija djeca.
– Djeca i mladi oduvijek su tražili uzore, osobe s kojima se žele identificirati, u koje se ugledaju i prema njima modeliraju svoje ponašanje. U djetinjstvu su to dominantno roditelji, kasnije to postaju i učitelji, treneri, a pomakom prema adolescenciji uglavnom se uključuju i slavne osobe, glumci, pjevači, sportaši... Posljednjih godina mladima su influenceri nova skupina uzora, upravo zato što se s njima lako mogu poistovjetiti – često su im bliski po dobi, ranijim i trenutačnim iskustvima, problemima, tugama i radostima te smatraju da ih mogu bolje razumjeti nego neka odrasla osoba – ističe Mia Roje Đapić, magistra psihologije iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Ističe i da je stoga velika odgovornost influencera i toga oni moraju biti svjesni.
– Kao što sama riječ kaže, oni imaju neosporan utjecaj, posebice na djecu i mlade, što može ići u vrlo pozitivnom, ali i negativnom smjeru, ovisno o vrijednostima koje promiču – kaže nam Roje Đapić te upozorava da se ne smije zaboraviti da je i mladim influencerima svakako potrebna pomoć i podrška odraslih jer je teret odgovornosti, ali i mogućih kritika te negativnih komentara, često teži nego što su ga kao mlade osobe spremni samostalno obuhvatiti i nositi.
