Turski predsjednik Tayyip Erdogan telefonom je u nedjelju razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o početku izvoza ostalih prehrambenih proizvoda i ostale robe kroz crnomorski žitni koridor i o mogućoj uspostavi plinskog čvorišta, priopćio je Erdoganov ured. Emmanuel Macron u nedjelju je telefonom razgovarao s Volodimirom Zelenskim kako bi se pripremio za novu konferenciju potpore Ukrajini koja će se održati u utorak u Parizu, objavili su iz ureda dvojice predsjednika.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
19:01 - Ivan Federov, gradonačelnik Melitopolja u egzilu, rekao je da se okupacijske ruske trupe u gradu na jugu Ukrajine "preraspoređuju" i da su "u panici" nakon ukrajinskih napada na grad pod ruskom okupacijom tijekom vikenda.
Ruske snage "su zauzete premještanjem svojih vojnih skupina na druga mjesta kako bi ih pokušale sakriti", rekao je Fedorov, prenosi The Guardian.
Napominjemo, ne postoji neovisna potvrda njegovih tvrdnji.
18:00 - Zemlje NATO-a mogu Rusiji jamčiti da se prema njoj neće odnositi kao Moskva prema Ukrajini, rekao je poljski predsjednik u ponedjeljak u Berlinu.
Time je odgovorio na pitanje o ideji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je predložio sigurnosna jamstva za Rusiju.
"Ono što mi, kao pošteni ljudi, političari, članice NATO-a, možemo zajamčiti Rusiji jest da nitko Rusiji neće učiniti ono što ona radi svojim susjedima", rekao je Andrzej Duda na konferenciji za novinare.
Duda je rekao i da bi Poljska i Njemačka trebale zatražiti od Europske unije veću pomoć zbog očekivanog porasta broja ukrajinskih izbjeglica ove zime.
"Vjerujem da se trebamo obratiti Europskoj uniji kako bi postojala financijska podrška našim zemljama koje će nositi poseban teret u vezi s prihvatom izbjeglica iz Ukrajine", istaknuo je poljski predsjednik.
17:30 - Vijeće EU-a u ponedjeljak je odobrilo povećanje fonda za plaćanje vojne pomoći Ukrajini za dodatne dvije milijarde eura.
Vijeće je odlučilo povećati ukupnu financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za 2 milijarde eura u 2023., uz mogućnost daljnjeg povećanja u kasnijoj fazi.
Ukupno povećanje čitave financijske gornje granice EPF-a do 2027. bilo bi do 5,5 milijardi eura (u cijenama iz 2018.). EPF je izvanproračunski fond koji je uspostavljen kako bi se ojačala sposobnost Unije za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti.
16:22 - Stručni ukrajinski radnici mogli bi popuniti tisuće slobodnih radnih mjesta u češkoj industriji oružja kako bi pomogli zadovoljiti potražnju izazvanu ratom u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak češki zamjenik ministra obrane Tomas Kopecny.
Više o tome, pročitajte OVDJE
15:25 - EU ima dovoljno plina za ovu zimu, ali bi se iduće godine mogla suočiti s nestašicom ako Rusija dodatno smanji opskrbu, upozorila je IEA i pozvala vlade da brže djeluju kako bi uštedjele energiju i proširile uporabu energije iz obnovljivih izvora.
Iako je Rusija ove godine smanjila isporuke plina, Europa je izbjegla ozbiljnu nestašicu i ima pune spremnike plina za zimu - dijelom zahvaljujući hitnim mjerama EU-a za punjenje skladišta, a dijelom zbog povoljnih vremenskih prilika i visokih cijena plina koje su smanjile potražnju za gorivom. No iduća godina mogla bi biti izazovnija od energetske krize koja je ove godine povećala račune europskim kućanstvima i prisilila industrije na privremeno zatvaranje kako bi se izbjegle paralizirajuće cijene plina.
Ako Rusija obustavi preostali udio plina koji još isporučuje Europi, a kineska potražnja za plinom se oporavi s najnižih razina izazvanih zatvaranjem zemlje zbog covida-19, EU bi se mogla suočiti s manjkom plina od 27 milijardi kubičnih metara u 2023. godini, upozorila je Međunardona agencija za energiju (IEA). Ukupna potrošnja plina u EU-u iznosila je 412 milijardi kubičnih metara u 2021.
"Ovo je ozbiljan izazov", rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol na zajedničkoj konferenciji za medije u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije.
Manjak bi se mogao izbjeći ako se povećaju subvencije i politike za obnovu zgrada koje troše puno plina, ako se grijanje na fosilna goriva zamijeni toplinskim pumpama i masovno proširi uporaba obnovljive energije, navela je IEA.
Potrebna investicija od 100 milijardi eura vratila bi se u roku od dvije godine preko nižih računa za plin, rekao je Birol.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen predložila je formiranje europskog "fonda solidarnosti" za prikupljanje novca za ulaganja u energetiku - korištenjem novca EU-a i dodatnih izvora financiranja. Von der Leyen je rekla da je opskrba EU-a plinom "sigurna ove zime" i da se blok 27 zemalja priprema za iduću.
Čelnici zemalja EU-a pozvat će da se pripreme planovi za nepredviđene situacije za opskrbu energijom iduće zime na samitu u četvrtak u Bruxellesu, prema nacrtu zaključaka njihovog sastanka u koji je Reuters imao uvid. No zemlje još uvijek nisu pronašle rješenje za visoke cijene energenata. Ministri energetike EU-a održat će izvanredni sastanak u utorak kako bi pokušali dogovoriti gornju granicu za cijenu plina.
13:22 - Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je da je veleposlanstvo u Grčkoj primilo anonimni "krvavi paket". Grčka policija otvorila je istragu nakon što je paket stigao u ukrajinsko veleposlanstvo u Ateni.
Adresa pošiljatelja ista je kao i na ostalim kuvertama koje su prethodno zaprimljene u ukrajinskim veleposlanstvima i konzulatima: Salon automobila Tesla u njemačkom gradu Sindelfingenu - naveo je Nikolenko.
13:20 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da predsjednik Vladimir Putin na kraju ove godine neće održati godišnju konferenciju za novinare. Peskov nije naveo razlog za prekid tradicije, ali je rekao da ruski čelnik "redovito razgovara s novinarima, uključujući inozemne posjete". Naime, Putin je prošle godine govorio više od četiri sata, prenosi The Guardian.
13:00 - U čečenskom gradu Urus-Martanu, izbila je 10. prosinca tučnjava nakon što je službenik Specijalne jedinice za brzi odgovor (SOBR) navodno ošamario prometnog policajca. Prema lokalnim medijima, umiješali su se i slučajni prolaznici, prenosi Meduza.io.
Čečenski čelnik Ramzan Kadirov zaprijetio je u ponedjeljak da će poslati stanovnike koji su sudjelovali u incidentu da se bore u Ukrajini.
1/ After people stopped to watch a fight in the street between a Chechen traffic cop and a special forces officer, Chechen dictator Ramzan Kadyrov has ordered that all the onlookers are to be rounded up and sent to fight in Ukraine. ⬇️pic.twitter.com/dWwfJObnUu
— ChrisO_wiki (@ChrisO_wiki) December 12, 2022
12:17 - Viktor Bout, ruski trgovac oružjem koji je oslobođen u četvrtak nakon 14 godina u američkom pritvoru, u sklopu razmjene za američku košarkašicu Brittney Griner, pridružio se ultranacionalističkoj ruskoj Liberalno demokratskoj stranci (LDPR), objavio je njezin čelnik. U videosnimci objavljenoj na Telegramu čelnik LDPR-a Leonid Slucki je, stojeći na pozornici pored Bouta, rekao kako mu želi zahvaliti „na odluci koju je donio“ te mu je zaželio dobrodošlicu u „najbolju političku stranku u današnjoj Rusiji“.
Usprkos svom imenu, LDPR od svog osnivanja 1991. zagovara tvrdolinijašku, ultranacionalističku ideologiju i osvajanje bivših sovjetskih republika. Osnovao ju je Vladimir Žirinovski, ekstremni nacionalist koji je u svojim neuspješnim predsjedničkim kampanjama obećavao policijsku državu, smrtnu kaznu i ukidanje demokracije. Žirinovski je umro u travnju ove godine.
LDPR se devedesetih smatrao ozbiljnim kandidatom za vlast u Rusiji, no zauzeo je podređenu funkciju u ruskom političkom sustavu, igrajući ulogu nominalno oporbene stranke, no podržavajući Kremlj u većini pitanja. Stranka ima povijest regrutiranja kontroverznih ličnosti u politiku. Andrej Lugovoj, bivši KGB-ov agent, za kojim je Britanija izdala tjeralicu zbog ubojstva bivšeg špijuna Aleksandera Litvinenka, 2007. je izabran za parlamentarnog zastupnika na njezinoj listi.
Tko je Viktor Bout?
Bout, prozvan „trgovcem smrti“ i „razbijačem sankcija“ zbog svoje sposobnosti zaobilaženja embarga na prodaju oružja, do svog uhićenja 2008. bio je jedan od najtraženijih kriminalaca na svijetu. Danas 55-godišnji Bout prodavao je naoružanje autokratskim državama, diktatorima i pobunjeničkim skupinama u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Rođen je 1967. u Dušanbeu, prijestolnici tadašnjeg sovjetskog Tadžikistana. Njegov talent za jezike – govori engleski, francuski, portugalski, arapski i perzijski – pomogao mu je u izgradnji međunarodnog carstva prodaje oružja. Služio je u sovjetskoj vojsci gdje je, prema njegovim riječima, stekao čin poručnika, a kao vojni prevoditelj je služio u Angoli, zemlji koja će kasnije postati ključna za njegove poslove. Proboj na ilegalnom tržištu dogodio se nakon raspada komunističkog bloka, nakon čega je zaradio na sovjetskom naoružanju koje je prodavao u Africi, Aziji i drugdje. Uspio je nabaviti 60 sovjetskih zrakoplova, s bazom u UAE-u, kojima je slao naoružanje diljem svijeta.
Uhićen je 2008., u operaciji američkih vlasti, u luksuznom hotelu u Bangkoku, tijekom pristanka na prodaju oružja američkim agentima koji su se predstavili kao članovi kolumbijske ljevičarske gerile FARC. Na sudu u Manhattanu 2012. je osuđen na 25 godina zatvora, a ruske vlasti su ga od tada pokušavale vratiti u zemlju.
U Rusiju se vratio u sklopu razmjene za košarkašicu Brittney Griner. Ona je uhićena 17. veljače u moskovskoj zračnoj luci Šeremetjevo. Washington Post piše kako joj je 9 i pol godina duga zatvorska kazna izrečena zbog posjedovanja manje od grama ulja od kanabisa. Griner, košarkašica Phoenix Mercuryja, stigla je u Rusiju izvan WNBA sezone kako bi igrala u Euroligi za ruski klub UMMC Ekaterinburg, što je radila od 2014. godine. U Rusiju izvan američke sezone stiže veliki broj američkih košarkašica koje su tamo plaćene pet puta više nego u SAD-u, piše BBC.
12:08 - Rusija je optužila SAD da nema konstruktivan pristup diplomatskim razgovorima. Ruski i američki diplomati sastali su se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o nizu tehničkih pitanja u svojim odnosima.
- Istanbul je pogodno mjesto za takve kontakte - izjavio je jutros zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin.
- Mogu reći da su svi kontakti korisni, ali, nažalost, ne vidimo konstruktivan pristup s američke strane usmjeren na konkretne rezultate - dodao je, prenosi Sky News.
12:04 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je najnovije obavještajne informacije o situaciji u Ukrajini.
- Dana 8. prosinca 2022., glasnogovornik ruskog predsjednika Dimitrij Peskov ponovno je artikulirao glavne ciljeve 'specijalne vojne operacije'. Rekao je da je jedan od glavnih ciljeva Rusije 'zaštita' stanovnika Donbasa i jugoistočne Ukrajine, ali je ustvrdio da ima još puno posla za 'oslobađanje' tih teritorija. Peskovljevi komentari sugeriraju da politički ciljevi Rusije u ratu ostaju nepromijenjeni. Rusija vjerojatno i dalje ima za cilj proširiti kontrolu nad cijelom Donjeckom, Luganskom, Zaporoškom i Hersonskom oblašću. Međutim, trenutno je malo vjerojatno da će ruska strategija postići svoje ciljeve: vrlo je malo vjerojatno da je ruska vojska trenutno u stanju stvoriti učinkovitu udarnu silu sposobnu ponovno zauzeti ta područja. Malo je vjerojatno da će ruske kopnene snage operativno značajno napredovati u sljedećih nekoliko mjeseci - navodi ministarstvo.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 12 December 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) December 12, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/ngW6tfLdtw
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/E2XThQO2GD
10:56 - Ruske snage gađale su ciljeve u Donjeckoj i Luganskoj oblasti u istočnoj Ukrajini projektilima, bespilotnim letjelicama i topništvom, priopćio je ukrajinski Glavni stožer te istaknuo da Rusija nastavlja koristiti civile kao živi štit. Ažuriranje navodi da su trupe u selu Troitske u okupiranom Lugansku postavljale opremu u blizini stambenih zgrada, prenosi The Guardian.
08:09 - Sjedinjenim Državama je prioritet jačanje ukrajinske protuzračne obrane, rekao je u nedjelju navečer predsjednik Joe Biden, u trenutku kada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sve snažnije nastoji osigurati međunarodnu potporu svojoj zemlji koja je izložena ruskoj agresiji već 10 mjeseci. Na istoku i jugu Ukrajine borbe ne jenjavaju, a zbog napada dronova i raketnih projektila na ključnu elektroenergetsku infrastrukturu, naročito u crnomorskoj luci Odesi, brojni Ukrajinci su bez grijanja i u mraku.
Za sada ni mirovni prigovori niti kraj najkrvavijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata nisu na vidiku. Moskva taj sukob opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju", dok ga Ukrajina naziva neizazvanim činom agresije. "Radimo s partnerima bez prestanka", rekao je Zelenski nakon razgovora s Bidenom i čelnicima Francuske i Turske, dodajući da od niza međunarodnih događanja koja se tiču stanja u Ukrajini sljedeći tjedan očekuje "neke rezultate".
Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak će na virtualnom sastanku s čelnicima G7 i ministrima vanjskih poslova članica EU-a nastojati dogovoriti nove sankcije Rusiji i Iranu te dodatnu isporuku vojne pomoći Ukrajini. Zelenski je od početka invazije u veljači održao niz razgovora s Bidenom, Emmanuelom Macronom i Tayyipom Erdoganom, no brojni razgovori u jednom jedinom danu nisu uobičajena praksa.
Zelenski je rekao da je Bidenu zahvalio "na vojnoj i financijskoj pomoći SAD-a bez presedana" i dao mu da znanja s Ukrajina treba sustave protuzračne obrane kako bi zaštitila svoje stanovništvo. Biden je, kako je priopćila Bijela kuća, "potvrdio predanost nastavku vojne, gospodarske i humanitarne pomoći Ukrajini", dodajući da Rusija mora odgovarati za svoje ratne zločine i da će je njezina agresija koštati. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla za CBS da će se vojna i gospodarska pomoć Ukrajini, koja je dosegla više od 50 milijardi dolara, nastaviti "sve dok bude trebalo" i ponovila da je okončanje rata jedina i najbolja stvar koju SAD može učiniti za globalno gospodarstvo.
07:00 Visoki dužnosnik u istočnoj Ukrajini rekao je u nedjelju da su ukrajinske snage napale hotel u kojem su bili smješteni članovi ruske privatne vojne skupine Wagner, ubivši mnoge od njih. Ovu informaciju iznesenu u intervjuu Serhija Gajdaja, guvernera regije Luhansk pod ruskom okupacijom, Reuters nije mogao provjeriti. Gajdaj je rekao u intervjuu za ukrajinsku televiziju da su snage u subotu izvele napad na hotel u gradu Kadiivka, zapadno od glavnog središta regije Luhanska.
Na fotografijama objavljenim na Telegramu vidi se ruševina zgrade. On je ustvrdio da se "tamo nalazio Wagnerov stožer". "Veliki broj onih koji su bili tamo je poginuo."
Rusko ministarstvo obrane nije bilo odmah dostupno za komentar. Gajdaj nije iznio broj žrtava, ali je rekao da su oni koji su preživjeli bili suočeni s neadekvatnom medicinskom skrbi. "Siguran sam da će najmanje 50 posto onih koji su uspjeli preživjeti umrijeti prije nego što dobiju medicinsku pomoć", rekao je. "To je zato što su čak i u našoj regiji Luhanska ukrali opremu." Neki ukrajinski mediji citirali su lokalne dužnosnike koji su rekli da je hotel zatvoren već neko vrijeme. Wagner je paravojna skupina koja ima bliske veze s Kremljom.
😈All that's left of the 🇷🇺 base in #Melitopol. pic.twitter.com/POqD2IjdLX
— M|§F|T 🇺🇸🇺🇦 (@am_misfit) December 12, 2022
Poznato je da se njezine snage bore u dijelovima Ukrajine, a također su raspoređene u nizu afričkih zemalja. Ukrajina je u nedjelju preuzela odgovornost za niz raketnih napada tijekom vikenda na zapovjedne točke i skladišta na teritoriju pod ruskom okupacijom. Međutim, ruske snage su također pokrenule niz napada u nedjelju.
06:30 Turski predsjednik Tayyip Erdogan telefonom je u nedjelju razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o početku izvoza ostalih prehrambenih proizvoda i ostale robe kroz crnomorski žitni koridor i o mogućoj uspostavi plinskog čvorišta, priopćio je Erdoganov ured. Odnosi s Turskom, koja je članica NATO-a, za Rusiju su ključni u vrijeme kada zapad zbog ruske agresije na Ukrajinu uvodi Moskvi nove i nove krugove sankcija kojima se Ankara nije pridružila i održava dobre odnose sa zapadom i Rusijom. Turska ne prihvaća rusko pripojenje četiriju ukrajinskih regija i to smatra "teškim kršenjem" međunarodnog prava.
06.15 Emmanuel Macron u nedjelju je telefonom razgovarao s Volodimirom Zelenskim kako bi se pripremio za novu konferenciju potpore Ukrajini koja će se održati u utorak u Parizu, objavili su iz ureda dvojice predsjednika.
"S predsjednikom Zelenskim smo pripremili konferencije čiji će domaćin u utorak biti Francuska. Na prvoj međunarodnoj konferenciji razgovarat će se o načinima koji će omogućiti da Ukrajinci prebrode zimu, a u drugoj će sudjelovati predstavnici francuskih tvrtki koje su uključene u obnovu zemlje", tvitao je francuski predsjednik.
"Uskladili smo stajališta uoči virtualnog samita članica G7 i konferencije potpore u Parizu."
Opet...