Informatika u Hrvatskoj, iako je njezino poznavanje nužno gotovo za sve poslove, nije u osnovnim školama obvezan predmet niti će to biti jer ni novom reformom obrazovanja to nije predviđeno. Osim nedovoljne opremljenosti škola, ključan je problem nedostatak odgovarajuće obrazovanih nastavnika. Informatiku danas osnovcima i srednjoškolcima predaju i politolozi, filolozi, pedagozi, politolozi, povjesničari umjetnosti, profesori geografije, fizike, tehničkog odgoja, matematike, građevinski inženjeri, dizajneri...
Stali na hardveru i softveru
Jedan dio njih ima visoku, drugi višu stručnu spremu, a za čak 57 predavača izborne informatike u osnovnoj školi nema podataka što su završili. Ukupno je za osnovne škole angažirano nešto više od tisuću predavača, a za srednje, u kojima je informatika obvezna samo u prvom razredu, angažirano ih je nešto manje od 300.
– Djeca su mi imala izbornu informatiku u osnovnoj školi, ali je bila toliko dosadna da sam sina ispisao. Informatika je bila zadnji sat nastave, predavao je nastavnik tehničkog odgoja, a djeca su učila nekakve definicije kao da su u osamdesetima. Učili su što su po definiciji hardver, softver i slično. Nastavnik je o informatici znao manje od njih i zato smo zaključili da je to besmisleno – kaže nam tata jednog zagrebačkog osnovca dodajući da djeca nisu učila ni osnove kodiranja i programiranja.
– Nisu ni slovca učili o komuniciranju na računalnim mrežama, nego se u 16. godini 21. stoljeća i dalje bore s računalima i osnovama računalne pismenosti – ogorčeno zaključuje tata.
– Ono što većina školaraca uči u našim školama zastarjela je priča. Tko više, osim u našim školama, radi basic jezik. Informatiku predaje tko stigne, odnosno tko se javi na natječaj – komentira nam ravnatelj zagrebačke 5. gimnazije Petar Mladinić dodajući da se u manjini škola radi moderna informatika s Python programom. Učenici kojima se ponosimo i koji se s informatičkih olimpijada vraćaju sa zlatnim medaljama do toga stignu zahvaljujući vlastitom trudu i radu te Zagrebačkom računalnom savezu koji je za informatiku i učenike napravio više nego cijeli obrazovni sustav. Predsjednica Udruge “Programerko” Vedrana Miholić upozorava da se u školama informatika radi po programima starim i do 20-ak godina.
Informatičare bolje platiti
– To je samo jedan od problema, a drugi je što ne postoji sustavna edukacija nastavnika koja bi im pomogla da uz pomoć interneta učenicima ponude moderniji sadržaj – napominje Miholić naglašavajući da nastavnika informatike i računalnih inženjera, koji bi je mogli predavati na odgovarajući način, nema dovoljno jer su traženi na bolje plaćenim radnim mjestima u zemlji i inozemstvu.
– Ministarstvo obrazovanja morat će uložiti u edukaciju nastavnika informatike i privući nove odgovarajuće obrazovane. A to se može samo većim plaćama. U Velikoj Britaniji svim nastavnicima iz STEM područja daju veće plaće. To je praksa još nekih zemalja da privuku deficitarne nastavnike – kaže Vedrana Miholić.
>> Može li Šustar uvesti više likovnog, tjelesnog i obveznu informatiku?
Hm, na informatici se mora učiti o informatici, a društvene mreže bi trebale spadati u građanski odgoj. Na informatici se treba učiti baš o tome - hardver i softver, korištenje softvera (od osnova procesora teksta, tabličnih kalkulatora do nekih programa za crtanje i dizajniranje), a za napredne i programiranje. Pri tome nije bitno koji programski jezik se uči, već je bitno naučiti koncept programiranja, a svi jezici su ionako manje-više isti. Ionako je kod programiranja zadnji bitan napredak napravljen tamo još 80-tih kada se krenulo s objektnim programiranjem, ovo sve kasnije je šminka i moda... Problem kod nas je općenito zastarjelo školstvo, a i prošla vlada je otišla u potpuno krivom smjeru - umjesto da se uči o raznim rodovima i ostalim glupostima, osnova bi trebala biti da se ljude nauči da se u životu snalaze sami, a ne da je još prisutan koncept da će se partija i država pobrinuti za vas. Tek kada se taj koncept promijeni, onda možemo očekivati neke rezultate...