Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

U građevinarstvu je 11.000 radnika više nego prije godinu dana

Sajam i konferencija ArhiBau u Areni Zagreb od 7. do 9. listopada okupit će cijeli hrvatski građevinski sektor, a građani će se moći upoznati s njegovom ponudom
02. listopada 2021. u 20:04 1 komentara 2448 prikaza
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Od 7. do 9. listopada u Areni Zagreb održat će se sajam i konferencija ArhiBau, najveći takav događaj kada se govori o kulturi građenja i održivog razvoja. Riječ je, dakle, o jednom od najvećih sajmova u regiji sa stručnom konferencijom koji će se odvijati u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Društva arhitekata Zagreba Tihomilom Matkovićem te Mirjanom Čagalj, potpredsjednicom HGK za promet i veze. Hrvatska gospodarska komora je i glavni partner ArhiBau.
Zbog čega je pokrenut sajam ArhiBau i što nam on ove godine donosi, upitali smo Tihomila Matkovića.

– Sajam ArhiBau s konferencijom pokrenuli smo kako bismo na jednom mjestu okupili sve ključne dionike građevinskog sektora Republike Hrvatske i regije, a ujedno kako bismo stvorili mjesto na kojem stanovništvo može dobiti kvalitetne informacije o novim proizvodima i ponudama građevinskog sektora. Takvo zajedničko djelovanje može osigurati kvaliteta napredak građevinskog sektora kao bitnog dijela hrvatskog gospodarstva – kaže predsjednik DaZ-a.

Izdašna financijska omotnica

Mirjana Čagalj ističe da je pred nama “realizacija Novog europskog Bauhausa, vrlo ambicioznog projekta EU kojim se postulati Zelenog plana preslikavaju u našu struku”.

– On u fokus stavlja ključne probleme s kojima se suočavamo kao društvo: klimatske promjene, zaštitu okoliša, održivost i oporavak od pandemije. Tu je i provođenje NPOO-a o kojem će uvelike ovisiti rast domaćeg gospodarstva u sljedećih nekoliko godina. Čeka nas izdašna financijska omotnica, no njezino iskorištavanje je uvjetovano provođenjem projekata koje moramo pametno definirati i usmjeriti na dugoročni rast ekonomije. Veliku ulogu u tome imat će sektor građevine. Nezaobilazna tema je i odnos arhitekture i turizma koji oblikuje ne samo vizuru naše obale, već i živote velikog broja ljudi – kaže potpredsjednica HGK.

Predsjednik DaZ-a kaže da u kontekstu Novog europskog Bauhausa u Hrvatskoj za početak trebamo podići na višu razinu kulturu građenja, koja se ne odnosi samo na stručno djelovanje, već, još više i značajnije, na opće razumijevanje stanovništva prostora RH o tome što znači kvalitetno planirati i graditi prostor za potrebe života i rada.

Novi europski Bauhaus inicijativa je Europske komisije koja govori u smjeru spajanja tehnologije i znanosti s umjetnošću i baštinom, onome što Europu čini drugačijim od drugih kontinenata, a time i stanovnike Europe drugačijima od drugih.
Kada se o obnovi radi, ovo je sasvim sigurno najbolji trenutak za sinergiju svih dionika kako bi se dobio funkcionalniji građevinski sektor.

– Značajna aktivnost koja se očekuje u graditeljskom sektoru dominantno je vezana uz poslove obnove Zagreba i okolice te Banovine nakon razornih potresa iz 2020. Preokreti na globalnom tržištu nastali nakon pandemijske godine dovode do krize u nabavi materijala, kao i znatnih poskupljenja, što negativno utiče na razvoj građevinskog sektora. U tom pogledu neophodno je pojačati zajedničko djelovanje ključnih dionika kako bi se ostvarila kvaliteta i brzina te poboljšao zakonodavni okvir u graditeljstvu, a za što su potrebni zajednički susreti i razmjene ideja. Poboljšanje zakonodavnog okvira imat će i daljnje pozitivne učinke na razvoj našeg gospodarstva – kaže Tihomil Matković i ističe da u procesu obnove trebaju zajednički djelovati sve inženjerske struke i arhitekti, ali i druge planerske struke.

– Nije dovoljno razmišljati samo o obnovi stambenog prostora, već treba razmišljati o strategijama i planovima, kako u prostornom tako i u gospodarskom smislu.

U katalogu oko 4300 proizvoda

HGK je izradio Katalog hrvatskih proizvoda u građevini 2016. s ciljem upoznavanja naručitelja roba i usluga, naročito investitora i projektanata s proizvodima u Hrvatskoj.

– Time se nastoji olakšati rad na način da su sve korisne informacije o domaćoj ponudi dostupne na jednom mjestu. Trenutačno je u katalogu oko 4300 proizvoda, a nakon zagrebačkog potresa dodatno je izrađena i pretraga u kategoriji “potres – obnova”, u kojoj je trenutačno izdvojeno oko 1500 proizvoda. Katalog je koncipiran tako da se proizvodi pretražuju prema nizu ponuđenih kriterija – kaže potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj ističući kako se u Hrvatskoj proizvode kvalitetni građevinski materijali, ali nedostaje proizvodnje armature, odnosno željeza i čelika.

– Baš su zbog armature građevinari imali problema zbog prekinutih lanaca opskrbe koji se dogodio uslijed lockdowna. Nažalost, nemamo više ni proizvodnju keramičkih pločica. Sve drugo uglavnom imamo.

Unatoč krizi, u Hrvatskoj se i dalje puno gradi. Koliko sada graditeljstvo okuplja tvrtki, koliko radnika u njima radi, koliko od nacionalnog BDP-a otpada na graditeljstvo?

– Iako je građevinarstvo u uzlaznom trendu od 2015., ova ga je kriza mogla puno gore pogoditi. HGK se od početka zalagala da se za vrijeme najstrožih epidemioloških mjera nastavi rad na gradilištima, odnosno omogući kretanje radnika i da se ne zatvaraju dućani građevinskog materijala. I to je, sigurna sam, itekako pomoglo našoj građevinskoj industriji. Trenutačno je oko 126 tisuća zaposlenih u građevinarstvu, u tvrtkama i u obrtu, što je oko 7% ukupno zaposlenih u RH. Riječ je o porastu od 11 tisuća radnika više nego prije godinu dana, a udio građevinarstva u BDP-u je 5,2–5,4%. Pritom, građevinari se suočavaju s nedostatkom kvalificiranih radnika koji su otišli na Zapad gdje su plaće puno veće, a škole nam ne generiraju nove majstore jer mlade ne zanimaju građevinska zanimanja.

Brela: Festival bespravne gradnje i devastacije prirode na Vruji Kristina Perkov i Luka Krstulović: ‘Pritisak tržišta urušio zakone i doveo do devastacije prostora’ hotel Krvavica Zapuštena remek-djela moderne arhitekture Dopušta se gradnja novih betonskih mastodonata, a ne ulaže se ništa u obnovu bisera diljem obale autocesta davor ivanković Graditi pruge i autoceste najpametnije je što Hrvatska može učiniti
Dijabetes nekad i sad
Povijest i budućnost šećerne bolesti
Ova bolest jedna je od najvećih čovjekovih neprijatelja! Hrvatska profesorica: U zadnjih 10 godina došlo je do ogromnog napretka
5G pokreće gospodarski rast u Hrvatskoj
5G ATLAS HRVATSKOG TELEKOMA
5G mreža je neizostavan dio svake moderne države, evo koje će koristi od nje imati svaki Hrvat
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • nogogaz:

    Croati smo poznati po odlicnih pomorcih i zidarih i po najboljih elektro automobilima na svijetu!