SDP i Možemo idući će tjedan predložiti model rješenja kojim bi se trebalo pokrenuti trenutačno blokiran proces izbora tri ustavna suca. Kako neslužbeno doznajemo iz vrha SDP-a, lijevo-liberalna opcija izaći će s prijedlogom da matični Odbor za Ustav uputi na izjašnjavanje na plenarnu sjednicu svih 14 pristiglih imena za ustavne suce. Onaj tko na tajnom glasanju dobije dvotrećinsku većinu, odnosno 101 glas, ulazi u Ustavni sud. Lijeva oporba drži da se tako može riješiti problem blokade izbora tri ustavna suca, bez pregovora s HDZ-om.
Nema pregovora s HDZ-om
Odbije li njihov prijedlog vladajuća većina na Odboru za Ustav, lijevo-progresivna oporba dobit će argument za napadanje vladajućih, odnosno HDZ-a, da su oni ti koji su opstruirali izbor tri ustavna suca i da su oni doveli do blokade Ustvnog suda.
S druge strane, HDZ-ovci će napadati oporbu da oni nikada nisu ni htjeli da se tri suca izaberu jer su procijenili da im odgovara situacija u kojoj Ustavni sud funkcionira u "krnjem" sastavu od desetero sudaca. Ljevica je najnovijim prijedlogom rješenja za pat-poziciju oko ustavnih sudaca demantirala i medijske navode da će SDP samostalno, odnosno bez Možemo, nastaviti pregovore s HDZ-om o izboru ustavnih sudaca.
Da pregovora s HDZ-om o toj temi nema niti će ih biti, poručio je jučer SDP-ov glavni pregovarač Saša Đujić, koji je kazao kako ne mogu pregovarati s nekim tko krši Ustav i zakone RH. – Oko pregovora i svih aktivnosti vezanih uz izbor ustavnih sudaca i dalje smo s kolegama iz Možemo, a i ostali kolege iz lijevo-liberalne opozicije dijele naš stav i podržavaju poziciju zaustavljanja pregovora – kazao je Đujić.
Lijeva je oporba, podsjećamo, odustala od pregovora s HDZ-om o izboru ustavnih sudaca nakon što je Vlada preuzela organizaciju dočeka rukometaša od Grada. Više zastupnika iz SDP-a i Možemo tada je poručilo kako je HDZ uzurpirao sve institucije, uključujući i Ustavni sud i Vrhovni sud, te kako drže da nema smisla pregovarati s nekim tko svakim svojim postupkom na dnevnoj bazi ruši Ustav RH. Kao primjer kršenja Ustava naveli su to da je HDZ vezao izbor tri ustavna suca s izborom predsjednika Vrhovnog suda, čime su, naglasili su, derogirali ulogu predsjednika Republike Zorana Milanovića, a Vladi zamjeraju i kršenje diobe vlasti i ustavom propisane autonomije lokalne samouprave.
Ne izaberu li saborski zastupnici tri ustavna suca, Ustavni sud od sredine travnja morat će funkcionirati u "krnjem" sastavu od desetero sudaca. Tada istječe šestomjesečno produljenje mandata trojici sudaca kojima je u listopadu mandat istekao – Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu. Na javni poziv raspisan 3. rujna prošle godine za tri suca pristiglo je 14 kandidatura. Budući da se odluke na općoj sjednici donose sa sedam sudačkih glasova, jasno je da sud može nastaviti s radom i u takvom krnjem sastavu, ali s obzirom na dosadašnju podijeljenost ustavnih sudaca, šanse da se riješe politički škakljiva pitanja neće biti velike. A takvih škakljivih pitanja neće manjkati.
Na redu i Bačićevi zakoni
Već sad je jasno da će lijeva oporba Ustavni sud, i to upravo u trenutku kada padne na deset sudaca, zasuti zahtjevima za ocjenu ustavnosti. Predsjednik zagrebačke Skupštine Matej Mišić, kao privatna osoba, podnio je neki dan Ustavnom sudu prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti zaključka kojim je 2. veljače Vlada na sebe preuzela organizaciju dočeka hrvatskih rukometnih reprezentativaca, a na idućoj sjednici Gradske skupštine 24. veljače isti će zahtjev izglasati i uputiti Ustavnom sudu i vladajuća većina u Zagrebu. Zagrebačka će Skupština Ustavnom sudu poslati i zahtjev za ocjenu ustavnosti tzv. Bačićevih zakona, odnosno paketa tri zakona o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji su u Saboru izglasani sredinom prosinca. Isti postupak paralelno će od Ustavnog suda zatražiti i svi gradovi i županije u kojima je na vlasti SDP ili Možemo, a ne donese li Ustavni sud u roku od mjesec dana i svoj pravorijek o podnesenim zahtjevima, oporba već najavljuje i prikupljanje potpisa za organizaciju referenduma na kojemu bi Bačićeve zakone rušila.
Da se njih pita sudova nebi ni bilo. Nego bi presuđivali sami po "kratkom postupku" . Kao i uvijek.