Prošle su dvije godine od razornog potresa u Zagrebu. O obnovi su u Otvorenom govorili Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija; Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba; Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Krešimir Kuk, seizmolog, Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a.
- Danas više govorimo o Zagrebu, ne govorimo o području Banovine. Kada usporedimo aktivnosti u Zagrebu i na Banovini, tamo je objektivno bila puno veća katastrofa i brže se reagiralo - rekla je Obuljen Koržinek.
Video: Dvije godine od razornog potresa u Zagrebu: Ovo su prizori koje nitko neće zaboraviti...
Ne slaže se da se ništa nije napravilo, ne slaže se ni s onima koji kažu da je pogrešno ići u samoobnovu - od početka je bilo rečeno da se u takvim slučajevima kada se ulažu javna sredstva, mora provesti javna nabava, prikupiti dokumenti i bez toga se ne ide. Objasnila je da su problemi s višestambenim zgradama preveliki i da se uvidjelo da se neće moći riješiti po postojećem zakonskom okviru. Tada se išlo u izmjene Zakona, ubrzalo se izdavanje rješenja i krenule su nabave. Sada imamo, dodajemo, druge poteškoće i trebat će objediniti određene nabave.
Na pitanje je li problem u sporoj administraciji, ministrica je rekla da je to dvojbeno - nesređeni imovinsko-pravni odnosi su jedan od elemenata koji najviše usporavaju obnovu. U njezinom resoru se više bave javnim zgradama, no i ondje je bilo situacija kada je trebalo riješiti imovinsko-pravne odnose, ali tu je situacija bila malo čišća. - Teško je reći da se administracija može ubrzati. Ljudi moraju s velikom odgovornošću kontrolirati dokumentaciju i provoditi nabave - dodala je.
Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, je rekao da je ministarstvo graditeljstva zatrpano zahtjevima, na tisuće ih je i djelatnici, koji su prvo usko grlo, to ne stižu procesuirati i Grad Zagreb je posudio djelatnike ministarstvu. Drugo usko grlo je, dodao je, Fond za obnovu - on mora provesti odluke i javne nabave.
- To je jedan proces koji uzima i vremena - rekao je. Treće usko grlo je, rekao je Korlaet, kadrovska potkapacitiranost. Prema nekim podacima, rekao je, oko polovice stanovništva Donjeg grada je raseljeno.
Grad je, naglasio je, kada je riječ o obnovi privatnih zgrada, napravio sve da pomogne državi, ministarstvu i Fondu. Formirali su i dodatne timove koji su kontaktirali 5.000 sugrađana koji imaju crvene i žute oznake i pomogli im prilikom ispunjavanja zahtjeva prema ministarstvu.
Obuljen Koržinek je rekla da su različita ministarstva stavili svoje djelatnike na raspolaganje, ali to nije posao koji se može napraviti na brzinu, puno je dopuna, zahtjeva i traženja dodatne dokumentacije.
- To je puno dokumenata koje treba prikupiti. Radi se o jednoj gesti oko koje smo se složili svi u Saboru - javni novac se ulaže u privatnu imovinu i morate imati uređenu dokumentaciju - naglasila je ministrica.
Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva kaže da je jedan pristup obnove Banovine, drugi je pristup obnove u centru Zagreba. - Treba jako potaknuti informiranosti građana, posebice predstavnika stanara i upravitelja zgrada, upoznati ih s procedurom kako bi podnijeli zahtjeve za obnovu - rekla je.
"Svi smo svjesni da zgrade nisu otporne na potrese. Ojačavanje objekata koji su stari i koje se ne ruši, to je nešto što se ne treba čekati. Mi smo svjedoci da u centru Zagrebu na puno mjesta su se dimnjaci ponovo gradili od cigli, dakle to je nešto što će u prvom sljedećem potresu prvo stradati i nadamo se ne nanijeti nove žrtve. Ima puno detalja i svakako ono što je potrebno je protupotresna gradnja, to je nešto što je najvažnije", kazao je Kuk.
A po čemu je to zidani dimnjak od cigle loš? Zbog takvih vrlih stručnjaka nam i je ovakvo stanje u državi, sve sami biseri.