Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 44
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PALA VLADA

Šarec ostavkom otvorio prostor Janši da sastavi desnu vladu

28.01.2020.
u 19:25

Slovenski premijer odstupio je zbog stalnih trzavica u šarolikoj vladajućoj koaliciji

Nakon samo godinu i pol dana od stupanja na dužnost, slovenski premijer Marjan Šarec podnio je jučer ostavku, čime je, nakon Janeza Drnovšeka, Alenke Bratušek i Mire Cerara, postao četvrti slovenski premijer koji se odlučio na takav korak. Ne može se reći da je Šarecova ostavka iznenađujuća. Naime, Šarecova vlada zapravo je pala još u studenome prošle godine, kada je izgubila potporu izvankoalicijske stranke Ljevica, čime je vlada postala manjinska, a Ljevica i formalno opozicijska stranka.

Zanimljivo je da je Ljevica otkazala potporu Šarecu zato što je Šarecova vlada odbila prijedlog te stranke o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja, ponudivši vlastiti model ukidanja, što je Ljevica ocijenila kršenjem svog sporazuma s vladajućom koalicijom o suradnji. Odonda je Šarecu tijesnu većinu neformalno održavala ultranacionalistička stranka Zmage Jelinčiča (SNS), zbog čega je Šarec bio predmet stalnih kritika.

U međuvremenu je, međutim, jedna zastupnica Jelinčičeve stranke, Lidija Ivanuša, prešla u redove opozicijske stranke Janeza Janše (SDS), a sličan korak nakon nedavnog poraza Karla Erjavca na izborima za još jedan predsjednički mandat stranke umirovljenika (DeSUS) najavljivao je i zastupnik te stranke Robert Polnar, čime bi Šarec ponovno izgubio većinu.

Poziv na kavu bez odgovora

Šarecova se vlada i prije gubitka potpore Ljevice nalazila u iznimno teškom položaju. Vladajuća je koalicija sastavljena od čak pet raznorodnih manjih stranaka, od kojih najveća, Lista Marjana Šareca (LMŠ), ima samo 13 od ukupno 90 mandata u Državnom zboru, slovenskom parlamentu. Šarec, koji je na poziciju premijera došao s mjesta gradonačelnika malog gradića Kamnika, bez iskustva u nacionalnoj politici, morao je na premijerskoj poziciji stalno ekvilibrirati između neposlušnih i međusobno suprotstavljenih koalicijskih stranaka.

U takvoj je situaciji Šarec odlučio okončati višemjesečnu političku agoniju, koja je ponovno eskalirala upravo zbog ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Jučer ujutro najprije je neopozivu ostavku podnio ministar financija Andrej Bertoncelj, odstupivši zbog koalicijskih neslaganja oko pokrivanja troškova ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naime, ministar Bertoncelj odbio je prijedlog ministra zdravstva da trošak ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja u cijelosti pokrije državni proračun, kao što je to zahtijevao ministar zdravstva Aleš Šabeder. Bertoncelj je pristao na pokrivanje maksimalnog iznosa od samo deset milijuna eura godišnje, iako su ukupni troškovi nekoliko puta viši. S obzirom na to da je premijer Šarec u sporu između ministra financija i ministra zdravstva stao na Šabederovu stranu, Bertoncelj je dao neopozivu ostavku, nakon koje je i Šarecu očito prekipjelo, pa je odlučio i on odstupiti. Međutim, jasno je da je aktualni spor oko ukidanja dopunskog osiguranja samo povod, ali ne i uzrok Šarecove ostavke.

Šarec o tome sigurno razmišlja već neko vrijeme, tražeći način da ojača svoju krhku političku poziciju, što je postalo jasno uoči nedavnog izbornog kongresa DeSUS-a, kada je Šarec gotovo otvoreno stao na stranu ministrice poljoprivrede Aleksandre Pivec, koja je na unutarstranačkim izborima u DeSUS-u pobijedila dugogodišnjeg predsjednika te stranke Karla Erjavca. Šarec želi uspostaviti tješnju suradnju LMŠ-a s DeSUS-om, čemu se Erjavec suprotstavljao, optužujući Šareca da se umiješao u unutarnje stvari u njegovoj stranci. Šarec je jučer priznao da s aktualnim sastavom parlamenta i sadašnjom koalicijom ne može ispuniti očekivanja ljudi, ali da bi to mogao nakon izbora. Prije dva tjedna Šarec je pozvao Luku Meseca, čelnika Ljevice, na kavu, ali odgovor još nije dobio.

– Ukratko, s ovakvom vladom ne možemo više naprijed, zato ću danas parlamentu poslati svoju ostavku – kazao je slovenski premijer i bivši glumac i komičar, koji je nakon prošlih parlamentarnih izbora, unatoč Janšinoj relativnoj izbornoj pobjedi, uspio formirati još jednu “anti-Janša” koaliciju.

Šarec vodi u anketama

Međutim, unatoč činjenici da je LMŠ po posljednjim anketama ispred SDS-a, u ovom trenutku nema nikakvih garancija da će mu to još jednom poći za rukom. Iako je najavom svoje ostavke Šarec istodobno predložio i da se “što prije” održe izvanredni parlamentarni izbori, jer bi to, kako je rekao, “bilo najpoštenije”, ostavka premijera i pad vlade ne znače automatski i prijevremene izbore. Naime, slovenski ustav nakon ostavke premijera predviđa nekoliko obvezujućih pokušaja formiranja nove većine, što će biti nova prilika za Janšu, koji mjesecima aktivno pokušava destabilizirati Šarecovu vladajuću koaliciju. To znači da i Šarecu prijeti sudbina Talijana Mattea Salvinija, koji je srušio vlastitu vladu, a onda je ostao u opoziciji, nakon što su njegovi koalicijski partneri dogovorili novu većinu s dijelom oporbe.

O takvoj “alternativnoj koaliciji”, odnosno desnoj vladi, špekulira se već mjesecima. Na njezinu čelu bio bi Janšin SDS (SDS), s manjim partnerom, demokršćanskom Novom Slovenijom (NSi) Mateja Tonina, o kojem se u tim kombinacijama špekuliralo kao o budućem slovenskom premijeru. No, SDS i NSi, kojima bi se vjerojatno pridružila i Jelinčičeva stranka, nemaju dovoljno mandata za većinu, pa novu vladu neće biti moguće formirati bez potpore dijela stranaka koje su dosad bile u Šarecovoj koaliciji.

U tom se kontekstu do Erjavčeva političkog pada špekuliralo da bi DeSUS možda podržao desnu koaliciju, što mu ne bi bilo prvi put, a znakovita je i jučerašnja izjava novog čelnika Stranke modernog centra (SMC) i ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka, koji je na čelu SMC-a nedavno naslijedio bivšeg premijera Miru Cerara. Počivalšek, naime, smatra da novi izbori nisu potrebni, a na pitanje hoće li njegova stranka ući u eventualnu Janšinu vladu, odgovorio je da će napraviti “sve što je dobro za Sloveniju”. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije