Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Plaće javnih i državnih službi: Rezovi nužni, ništa od povišice u lipnju?

Aladrović najavio pregovore idući tjedan, Ribić odgovara da javni sektor ne treba ispaštati zbog izbornih ciljeva vladajućih
25. travnja 2020. u 06:48 9 komentara 15458 prikaza
Drive-in testiranje na COVID-19 kod splitske bolnice Križine
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Ni nakon prvog konzultativnog sastanka sa sindikatima u javnom sektoru nije jasan smjer u kojem Vlada namjerava krenuti kada su u pitanju službeničke plaće. U uvjetima koronakrize koja prijeti slomom državnih financija jasno je tek da će neki rezovi biti nužni, pri čemu će se vjerojatno prvo razgovarati o povećanju osnovice od dva posto predviđenom za lipanj, o kojem je Vlada odlučila nakon prošlogodišnjeg štrajka prosvjetara. Treća takva povišica planirana je za listopad, a tada je odlučeno i o povećanju regresa i božićnice, kao i dara za djecu. Takvo povećanje dok gospodarstvo pati pod pritiskom epidemije, a prihodi države nesmiljeno padaju, zasigurno bi se doživjelo kao šamar privatnom sektoru, no nitko od ministara zasad ne potvrđuje da će se od povećanja i odustati niti se o njemu govorilo na konzultativnom sastanku sa sindikatima. Ministar rada Josip Aladrović jučer je, međutim, najavio početak službenih pregovora „u najkraćem mogućem vremenu", do početka idućeg tjedna.

Josip Aladrović JOSIP ALADROVIĆ Plaće javnih i državnih službenika jedna od mogućnosti korekcija proračuna

Aladrović podsjeća da je potpora za očuvanje radnih mjesta zatražena za gotovo pola milijuna zaposlenih u privatnom sektoru, što govori da su njihova radna mjesta nesigurnija od onih u javnom.

- U ovoj krizi najveći teret nose vatrogasci, liječnici, medicinske sestre, čak i obrazovanje. Sada je pitanje solidarnosti, ne javnog i realnog sektora, nego onih koji imaju nekakvu sigurnost i onih koji imaju puno manju sigurnost - kazao je Aladrović za Hrvatski radio.

Krizni porez nije opcija

I on i drugi ministri podsjećaju da se u Vladinim resorima traži prostor za dodatne uštede, nakon što je zaustavljanjem javnih nabava koje u ovom trenutku nisu nužne napravljen rez državne potrošnje veći od dvije milijarde kuna. Da se mora razmišljati o dodatnim uštedama ističe i ministar financija Zdravko Marić, no ni on ne želi nagađati hoće li se i za koliko rezati plaće u javnom sektoru.

Željko Reiner JAVNI I DRŽAVNI SEKTOR Reiner: Na koalicijskom sastanku nije bilo riječi o smanjenju plaća

- Ne bih sada ulazio u spekulacije i brojke. Nisu samo plaće sastavni dio rashodovne strane proračuna - poručio je Marić u RTL-ovu Direktu. Pritom je podsjetio da je kod odluke o trokratnom podizanju osnovice kroz ovu godinu upozoravao da bi se javne financije mogle naći pod pritiskom, što se sada i dogodilo. Iz njegovih riječi također se zaključuje da je na stolu odustajanje od lipanjske povišice, no Marić to ne želi potvrditi. Sindikalac Vilim Ribić na sve to odgovara da javni sektor ne treba ispaštati zbog izbornih ciljeva vladajuće koalicije i neviđene histerije iz poduzetničkih krugova koje vlast uvažava. Što na sve kažu stručnjaci?

Šime Smolić, docent s Ekonomskog fakulteta Zagreb, kaže da će rezovi biti potrebni htjeli mi to ili ne, te je moguće da će se ići na dvije runde rezova, što je nekakav uzorak koji smo dosad vidjeli kod ove Vlade. U prvoj bi se moglo rezati malo uz poštedu dijela javnog sektora koji je na prvoj liniji obrane od COVID-19.

- Ne isključujem mogućnost povećanja dodatka za posebne uvjete rada ili uvođenje posebnog koronadodatka za zdravstvene djelatnike u bolnicama, sanitetskom prijevozu itd. koji su u izravnom kontaktu s oboljelima od COVID-19, i mislim da je ovo nužno osigurati kako bi se stabilizirali za eventualni drugi val epidemije na jesen. Postoje još neke službe koje bi trebalo poštedjeti kroz koronadodatak, jer nisu svi jednako izloženi učincima COVID-19 - ističe Smolić.

VIDEO Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima

PBZ #OSTAJEMDOMA Imate tvrtku? Ovo su bankarske online usluge koje će vam dati potpuni pregled vašeg poslovanja

Slično razmišlja i ekonomist Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb, koji kaže da bi uz smanjenja primanja u javnom sektoru trebalo uvesti i posebne stimulacije za ljude koji rade više i teže od ostalih. Smanjenje se može provesti odustajanjem od dogovorene povišice u ovoj godini, božićnice i regresa, ili smanjenjem osnovice.

- Stimulacije moraju biti kirurški precizne kako bi se nagradilo zaposlene čiji je rad izložen povećanom riziku - ističe Nestić te podsjeća i na činjenicu da je potražnja za javnim uslugama velika. Mnogi rade više i u težim okolnostima nego inače, ali bez obzira na to potreban je određeni oblik solidarnosti koji će se pokazati i kroz rezove u javnom sektoru. Ako se dio tereta ne prebaci na javni sektor, dobit ćemo reprizu kriznog poreza iz 2009. godine, nepopularnog harača, koji je bio jako loše primljen, a u njegovu su donošenju sindikati javnog sektora imali značajnu ulogu.

- Ne vjerujem da je krizni porez opcija koja se sad može primijeniti - zaključuje Nestić. Ušteda koja bi se postigla smanjenjem primanja u javnom sektoru ne bi morala dovesti do pada javne potrošnje ako bi se taj novac preusmjerio prema nezaposlenima ili pak produljenju potpora za čuvanje zaposlenosti za pojedine skupine zaposlenih i sektore.

PPD #OSTAJEMDOMA Ured kod kuće uz koji ćete štedjeti: Savjeti za odličnu organizaciju ureda i uštedu energije

- Zaštita domaće potrošnje, pa i turizma, može se postići i stimulacijam za ljetovanje za sve skupine građana - ističe Nestić.

Na jesen drugi krug ušteda

Šime Smolić procjenjuje da bi drugi krug ušteda mogao nastupiti na jesen kad se analiziraju razmjeri katastrofe u turizmu, a tada bi rezovi mogli biti nešto veći, a moguće je da će se smanjivati i određene vrste mirovina.

- I u drugom krugu poštedu bi trebali imati svi zaposleni koji su u izravnoj borbi protiv epidemije COVID-19, uz jasnu definiciju koji su to zaposlenici. Ovo je zaključak koji ne temeljim na relevantnim podacima jer ih još nemamo, ali sigurno je da pad BDP-a ide prema dvoznamenkastom. No, vrlo brzo stići će prvi statistički pokazatelji koji će odrediti tempo i visinu Vladinih intervencija, zaključuje Smolić.

PBZ DIGITALNO DOBA Iz udobnosti vaše fotelje: Digitalne bankarske usluge zbog kojih je odlazak u poslovnice postao prošlost

- Sociolog Teo Matković iz Instituta za društvena istraživanja poziva na oprez te kaže da intervencija na plaće u javnom sektoru može kratkoročno malo smanjiti proračunski deficit, ali će neizbježno učiniti recesiju još gorom.

- Vidjeli smo to prije nekoliko godina. Iz perspektive solidarnosti, moguće je tijekom izvanrednih okolnosti vezati osnovicu javnog sektora za promjenu plaća u privatnom sektoru. Sada imamo sustav praćenja u kojem se brzo i vjerodostojno može utvrditi za koliko su umanjene satnice kod privatnih poslodavaca u ožujku, travnju, svibnju... i proporcionalno tome dinamično svaki mjesec prilagođavati osnovicu za zaposlene u javnom sektoru - kaže Matković te dodaje da bi i takva solidarna adaptacija bila prociklička, smanjila potrošnju i zapravo otežala oporavak privatnog sektora.

- Ne treba srljati u nešto što može samo donijeti štete, uporan je sindikalac Vilim Ribić koji, međutim, uz primjedbu da sad nije trenutak da se smanjuju plaće, niti to druge zemlje čine, ne negira mogućnost da će taj trenutak doći.

Predrag Štromar Treba mu se prilagoditi Štromar: 'Gospodarstvo nam je najbitnije poslije koronavirusa'

- Kada bi taj trenutak mogao doći, tada ćemo svi zajedno sjesti i još jednom razmisliti - dvosmislen je Ribić, u skladu s toplo-hladnom taktikom Plenkovićevih ministara.

Da stvari u javnom sektoru treba dubinski mijenjati jasno je odavno, a izbijanjem epidemije postala je još vidljivija činjenica da se uz vrijedne službenike koji na ramenima nose stabilnost sustava "šlepa" i mnogo nestručnog i nekvalitetnog kadra. Linearno rezanje plaća sa sobom nosi opasnost od demotivacije upravo najvrednijih u javnim i državnim službama, što bi bilo pogubno u slučaju povratka epidemije najesen. Zato je jasno da su Hrvatskoj više nego ikada potrebne duboke reforme, no kako su parlamentarni izbori blizu, ovakve je poteze teško očekivati jer bi vladajući time od sebe odbili najvjerniju biračku aparaturu.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Koronavirus u Velikoj Britaniji
ŠTO KAŽU ZVIJEZDE?
Astrologinja koja je predvidjela koronavirus otkriva što nas čeka u idućim mjesecima
Renault Clio LPG
NEOČEKIVANA AVANTURA
Kako je jedan običan Clio završio na neobičnom mjestu
  • Avatar crazy_bat
    crazy_bat:

    Prvo srežite plaće sebi i onim tisućama načelnika, podnačelnika, donačelnika, tajnika, podtajnika, pomoćnika tajnika i sl., pa tek onda dirajte u plaće javnih službenika. I ne, njih ne smatram javnim službenicim, nego nametnicima na grbači naroda!

  • Kokoiduhovi:

    Prvo na čemu Hrvatska može uštedjeti su plaće gradonačelnika, načelnika, zamjenika, tajnica u prekomjernom broju općina i gradova, zatim u smanjenju broja županija a time i župana s pripadajućim administrativnim aparatom. Nadalje, ukidanjem dnevnica i putnih troškova saborskim zastupnicima - ... prikaži još!a - materijale mogu dobiti e-poštom i glasovati istim putem. Govoriti mogu putem video-linka. Ukidanje silnih plaćanja stanova i troškova saborskim zastupnicima izvan Zagreba, a koji borave u Zagrebu. Kako borave bez obitelji, mogu boraviti po dvoje i troje u trosobnim i dvosobnim stanovima - čemu plaćati svakom poseban stan? Smanjenje naknada za sjednice - svima u Vladi, Saboru i Gradu Zagrebu - za cca 60%. Imaju dovoljno visoke plaće i hrpu benificija - ne treba im baš sve. Ukidanje sl. automobila i vozača za poslove u Zagrebu; imaju javni prijevoz. Ili neka dijele vozača i auto. I ima toga još....

  • inot:

    Place nisu problem ,trebale bi biti i vece,problem je u uhljebima i niskoristima,a to je bar 40% sisoja.