Zoran Milanović je novi izabrani hrvatski predsjednik, bivši premijer koji je u zgradi vijeća Europske unije sudjelovao na brojnim summitima, predstavljao Hrvatsku... Što njegov izbor znači za vanjsku politiku RH, kako će se odvijati kohabitacija između njega i Vlade premijera Andreja Plenkovića? Pobjedu Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima analizirao je dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Tomislav Krasnec.
Vlada je već organizirala da dužnosnici Europske unije i 60-ak stranih novinara koji ovaj tjedan dolaze u Zagreb na početak hrvatskog predsjedanja, imaju susret s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Hoće li se to mijenjati? Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović više ne znači ništa na toj dužnosti, primopredaja vlasti Zoranu Milanoviću se događa uskoro, sama Kolinda Grabar-Kitarović je sinoć rekla da ide na odmor od desetak dana. Hoće li vada sada ponuditi možda Zoranu Milanoviću da preuzme to vrijeme s europskim dužnosnicima
S druge strane, premijer Andrej Plenković putuje u Pariz, sutra ima ondje radni ručak s predsjednikom Emanuelom Macronom, Plenković odmah dan nakon njegovog poraza odlazi u Pariz na sastanak s francuskim predsjednikom koji u ovom trenutku više od njemačke kancelarske Angele Merkel odlučuje što će se događati u Europskoj uniji.
Gdje se sad tu uklapa novi predsjednik Zoran Milanović? Predsjednik kao što znamo nema takve ovlasti da kroji europsku politiku Hrvatske u EU, sve je tu na Vladi, premijer sudjeluje na summitima, ministri donose odluke na vijeću EU, no poznavajući Zorana Milanovića i njegovo iskustvo koje je imao kao premijer i koji je krojio europsku politiku, sigurno će tu biti, ako ništa, onda njegovih ideja kako se Hrvatska treba postavljati.
Prvo što će se možda pojaviti kao neka točka razlaza kad krene ta kohabitacija je Milanovićevo viđenje situacije u NATO-u, odnosno njegova teza da Hrvatska treba odmah povući vojnike iz Afganistana.
Milanović nije bio eksplicitan, nije odgovorio na pitanje da li bi on neovisno o povlačenju ostalih saveznika, povukao Hrvate iz Afganistana nego je ipak koordinirao tu odluku i pričekao te se ponašao kao da drži do ostalih saveznika, no to bi mogla biti neka prva točka u vanjskoj i europskoj politici u kojoj se Banski dvori i Pantovčak razilaze.
Što se tiče europske politike, Milanović ima iskustva, nema ovlasti, no Milanović je bio kritičan prema samom temelju načina na koji Plenković vodi europsku politiku.
Milanović je bio kritičan prema otme da Plenković previše sluša Europsku pučku stranku i previše se oslanja na dobre odnose s jednom političkom strankom u EU. Bio je kritičan i prema nekim ideološkim pitanjima kad HDZ-ovi predstavnici u EU zauzimaju neke stavove koji se tiču konzervativnih vrijednosti u Poljskoj ili Mađarskoj, narušavanja vladavine prava, Milanović je tu više na progresivnom stavu, sigurno će i oko toga biti komentara.
Na dobrom smo putu da se posvadjamo sa zapadom i natoom i zaratimo jer su stvorene nove generacije koje nisu izkusile rat i ratna dogadjanja. Naoružat se jače sigurno nečemo tako u tom slučaju ne piše nam se dobro ovakvim izborom.