Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tko će platiti koronakrizu: Može li Hrvatska biti žrtva svojih dobrih rezultata?

Procjene su da će svjetska ekonomija ove godine izgubiti oko osam trilijuna eura. Hrvatska se za tri mjeseca mora zadužiti najmanje 75 milijardi kuna
21. travnja 2020. u 10:05 59 komentara 9202 prikaza
Prosvjed protiv otvaranja novog Amazonovog ureda u Berinu
Foto: MICHELE TANTUSSI/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Tko će sve ovo platiti? – najčešće je pitanje koju postavljaju brojni ekonomski analitičari imajući u vidu procjene da će svjetska ekonomija ove godine izgubiti oko osam trilijuna eura, a osim nerealiziranih prihoda približno je slična vrijednost novih obaveza koju države moraju osigurati da bi pokrile gubitke, sačuvale radna mjesta i pokrenule proizvodnju. Hrvatska se za tri mjeseca mora zadužiti najmanje 75 milijardi kuna, a ako hrvatski BDP padne 9 posto, kako se očekuje u optimističnom scenariju, isparit će oko 40 milijardi kuna! U sjeni burnih epidemioloških rasprava vode se i ne manje važne ekonomske – gdje naći novac! U europski javni prostor probilo se nekoliko zanimljivih ideja, prva robinhudovska naišla je na najveći odjek, a temelji se na prijedlogu da se poravnanje krivulje ekonomskih gubitaka provede kroz veće oporezivanje bogatih. Ideju da Europska unija uvede zajednički porez na bogate lansirao je utjecajni i prilično proslavljeni francuski ekonomski dvojac Gabriel Zucman i Emmanuel Saez, obojica trenutačno zaposlena na američkom Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Tridesettrogodišnji Gabriel Zucman proslavio se kao Pikettyjev student radom o skrivenom bogatstvu. Francuski ekonomisti imaju velik utjecaj i na američku političku scenu jer su njihove ideje prihvatili pojedini političari iz Demokratske stranke.

Ministar financija i ministrica gospodarstva DRŽAVNA POMOĆ Austrijski ministar financija p(r)oziva EU da ukine Zakon o državnoj pomoći zbog koronakrize

Obveznice ili fond

Dakle, Zucman i Saez kažu da bi danas bilo mudro slijediti primjer Njemačke nakon Drugog svjetskog rata gdje je 30 godina bio na snazi progresivni porez na bogatstvo.

– Predlažemo stvaranje progresivnog, vremenski ograničenog poreza na bogatstvo za cijelu Europu koji bi plaćalo jedan posto najbogatijih. Prihodi od tog poreza bili bi namijenjeni otplati euroobveznica izdanih tijekom krize COVID-19 ili zajedničkom fondu za spašavanje – ističu Zucman i Saez.

Andrej Plenković i Emmanuel Macron Drama u EU Macron upozorio da će se EU raspasti ako ne dogovori koronaobveznice

Jedan posto najbogatijih Europljana posjeduje 20-25% ukupnog bogatstva u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj i Skandinaviji..., otprilike 22,5% na razini EU, s tim da gornjih 0,1% drži otprilike 10% ukupne imovine. Bogatstvo do 2 milijuna eura ne bi se oporezivalo. U Hrvatskoj, prema istraživanju Hrvatske narodne banke iz 2016. godine, otprilike jedan posto najbogatijih drži četvrtinu štednje u bankama. Progresivni porez na bogatstvo bio bi jedan posto na imovinu iznad 2 milijuna eura, 2% na imovinu iznad 8 milijuna eura i 3% iznad jedne milijarde eura. Novac koji bi se uzeo bogatima, izračunali su, bio bi dovoljan da se tijekom deset godina otplati dug stvoren ili izdavanjem koronaobveznica ili stvaranje fonda za spašavanje teškog 10 posto europskog BDP-a. Šef Amazona Jeff Bezos već sad je podebljao svoje bogatstvo za 24 milijarde dolara. Inflacija kao drugo, a s obzirom na utjecaj najbogatijih i realnije rješenje za smanjenje vrijednosti zaduženja, donijela bi kaotičnu distribuciju i prevaljivanje troška krize na siromašnije slojeve stanovništva. Predložene porezne stope, tvrdi francuski dvojac, nisu prevelike niti bez presedana te su u skladu sa stopama koje su primjenjivale mnoge europske zemlje koje su do nedavno imale porez na bogatstvo, poput Francuske, Njemačke, Danske i Švedske, kao i u nedavnim prijedlozima saveznog poreza na bogatstvo u SAD-u. Ne uspostavi li se neki oblik solidarnosti, Walter Scheidel, ekonomski povjesničar sa Sveučilišta Stanford, uvjeren je da će se jaz u prihodima nakon koronakrize povećavati. Kroz stoljeća katastrofa poput kuge, ratova i revolucija nejednakosti su se čak i smanjivale jer su oni koji su preživjeli tragične događaje nakon njih mogli pregovarati o boljim uvjetima. Srećom, smrtnost od koronavirusa nije pogubna kao epidemije u prošlosti pa Scheidel očekuje da će se nejednakosti povećavati.

VIDEO Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima

PROGRAM SURE Paket EU pomoći 540 milijardi eura, ništa od obveznica?

Porezi i do 60 posto

Neke nevladine organizacije i lijevo orijentirani ekonomisti izašli su s prijedlozima da se oporezuju bogati, ali drastično, i do 60 posto, kao što je prijedlog nevladine organizacije Attac koji bi izuzeo iz oporezivanja sve čije je bogatstvo manje od pet milijuna eura, ali bi sve čije je bogatstvo iznad toga oporezovao s 30 do 60 posto. Alternativa porezu na bogate bila bi štednja na štetu onih koji se najmanje mogu obraniti. Ako bi se usporedba protegnula na prethodnu financijsku krizu, tada bi gubitnici i u koronakrizi mogli biti mladi te zaposleni u nesigurnom privatnom sektoru, na što upozoravaju i mnogi hrvatski ekonomisti i poduzetnici koji traže solidarnost javnog sektora.

– Oni koji su imali prihode koje im država jamči bolje su prošli kroz financijsku krizu nakon 2008. – kaže Bernard Hammer, austrijski ekonomist koji je pokazao da su u toj zemlji tijekom krize prihodi starijih generacija porasli.

Kod nas je najviše zagovornika rezanja javne potrošnje i smanjenja države, u Njemačkoj i ne otvaraju takve rasprave

GABRIEL ZUCMAN - Francuski ekonomist, Pikettyjev student, zajedno s Emmanuelom Saezom lansirao je ideju da EU uvede zajednički porez na bogate

EMMANUEL SAEZ - Profesor na Sveučilištu Berkeley tvrdi da bi bilo mudro slijediti primjer Njemačke koja je nakon 2. svjetskog rata 30 godina imala porez na bogatstvo

WALTER SCHEIDEL - Ekonomski povjesničar sa Sveučilišta Stanford uvjeren je da će se jaz u prihodima nakon koronakrize samo povećavati

BORIS VUJČIĆ - Jedan posto najbogatijih Hrvata drži četvrtinu štednje, a 20 posto najbogatijih štediša drži čak 94 posto štednje u bankama

Super stvar
Otkrila 'tajni' pretinac u perilici rublja i ostala oduševljena njegovom svrhom: Imate li ga i vi?
JULIJE DOMAC
Intervju s ravnateljem REGEA-e
Julije Domac: “Obnovljivi izvori energije najbolje je što se Hrvatskoj može dogoditi.
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • stefj:

    Evo, krenulo je. Porezi, porezi, zaduživanje, zaduživanje, a od racionalizacije države i troškova ništa... A pogledajte, sve lijevi ekonomisti, svi gledaju samo kako kome i koliko uzeti. To je i bit njihove ekonomske politike. Radi takvih politika smo i na ... prikaži još! dnu EU-a i svake godine sve više zaostajemo... A tko će sve to platiti? Pa realni sektor, naravno. Nikome u državnim i javnim službama neće usfaliti niti jedno pravo, niti jedna kuna. Javni dug će eksplodirati, opet ćemo biti visokozadužena zemlja, sve samo da se slučajno ne napravi neka reforma... A to su gluposti da će smanjenjem plaća u javnom sektoru smanjiti i potrošnja. Javni sektor troši novac prikupljen isključimo nametima i porezima, ako se njima smanje prihodi, mogu se smanjiti porezi, pa privatni sektor može više trošiti i investirati. A svaka investicija puno više pridonosi gospodarstvu od potrošnje... Zato i jesmo na dnu EU-a jer se do sada zaduživalo radi potrošnje, ne radi investicija. Normale države uvijek pojačaju investicije za vrijeme krize, a mi ih ukidamo. Opet ćemo najviše pasti, opet ćemo biti najduže u krizi, a sve radi državnih i javnih službi... Uvođenje poreza i čuvanje javne službe pod svaku cijenu je siguran put u propast. Dokazano u prošlim krizama, no to očito ništa ne znači politici da ne krene još jednom tim putem... Nakon ove krize radi toga izgubit ćemo preko milijun stanovnika, a opet će biti krivi strani kapitalisti i tko zna tko...

  • Blacknemesis8:

    Treba novi marshall plan za EU. Kao poslije II. Svjetskog rata,...novi plan i pumpanje novca u proizvodnju i izgradnju. Javni radovi. I tako zaposliti narod.

  • JanezIQ45:

    mikrogrizzly..... A kako bi bilo pametnjakovicu bankama uvesti progresivno oporezivanje !? Svi ce osim banaka iz ove krize izici kao gubitnici