Prošli mjesec Porezna je uprava poslala naputak poreznim ispostavama da pokrenu postupak prisilne porezne naplate nad svim tvrtkama koje imaju najmanje 50 tisuća kuna dospjelog poreznog duga te obrtnicima sa 20 tisuća kuna tog duga.
Šefica porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec očekuje do 2. travnja na svom stolu izvještaj svih ispostava o pokrenutim blokadama i rezultatima naplate.
Žrtve i krvnici
Da poreznici njezin nalog shvaćaju više nego ozbiljno, pokazuje i primjer poduzetnika iz Siska kojemu je prošli tjedan stigla opomena da će biti blokiran ako odmah ne plati dug i za manju svotu, svega pet tisuća kuna. Njega je postupak poreznika razočarao jer redovito plaća svoje obveze, nikad mu država nije ni opraštala ni prolongirala poreze za razliku od tisuća drugih kojima su otpisane milijarde i milijarde kuna, i sad mu stižu opomene zbog pet tisuća kuna!
Porezne vlasti blokade računa poduzetnika tumače kao sastavni dio svog posla budući da im je naplata poreznih prihoda prioritet te ne žele da se nastavi s praksom neplaćanja i gomilanja dugova. Velik je pritisak poduzetnika i na Hrvatsku udrugu poslodavaca da intervenira, a Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika, kaže da među poduzetnicima postoje dvije grupe mišljenja. Jedni pozdravljaju uvođenje reda i istog tretmana za sve jer se smatraju prevarenima budući da su sve vrijeme bili korektni platiše i ispaštali su zbog onih kojima se godinama gledalo kroz prste. Drugi se žale da ni njima nitko ne plaća.
– Teško je reći tko je krvnik, a tko žrtva u tom odnosu. Ne može se generalizirati, ali mali su vrlo često žrtve u tom hranidbenom lancu, ne plaćaju njima pa ni oni ne mogu platiti drugima. Porezni referent ne smije slijepo slijediti upute, on mora voditi klijenta i točno razlučiti kolika su njegova nenaplaćena potraživanja i tko mu duguje – kaže Lovrić.
U početku su se, kaže, tvrtke pokušavale uklopiti u zakonske rokove plaćanja od 30, odnosno najviše 60 dana, ali sad se nitko toga ne drži. Uostalom, ni država još nije našla model za sanaciju bolničkih dugova koji su dobacili i do 600 dana pa je nelogično da u isto vrijeme inzistira na trenutačnom plaćanju poreznih dugova, a da javne ustanove duguju drugima. Govoreći o rebalansu proračuna i potrebi da se štedi, ministar financija Slavko Linić nedavno je prvi put dosad kazao da mu je veća briga kako će ove godine skupiti planirane proračunske prihode nego gdje će skresati troškove. Prijedlog rebalansa trebao bi biti objavljen idući tjedan.
– Pritisak države na poduzetnike je golem jer više nema razumnog pristupa. Moj je osjećaj da se mnogi izvlače iz postojećih tvrtki, ostavljaju ih sa svim obavezama i osnivaju nove jer taj teror ne mogu podnijeti. Znamo da je puno novih blokada, ali kako će se tvrtke izvući iz njih, ne znamo – komentira porezni savjetnik Vlado Brkanić.
Zaobilazno na Linića
Među poduzetnicima kruži priča da su neki viđeniji hupovci pokušali preko premijera smekšati stav ministra financija Slavka Linića, no iz njegova ministarstva stiže odgovor da se u režimu naplate neće ništa mijenjati. U siječnju se, na primjer, 2241 nova tvrtka sa 8,5 tisuća zaposlenih našla u blokadi zbog 493 milijuna kuna poreznog duga. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ne znaju za kontakte s premijerom i tvrde da HUP tek sad dogovara moguće korake vezane uz stanje u gospodarstvu, među kojima bi mogao biti i zahtjev za razgovor s premijerom Milanovićem. Traže susret i razgovor s premijerom kako bi razmotrili situaciju u gospodarstvu.
Netko prekrši zakon (poput bivših ministara koji su opljačkali državu), a država reagira tako što narodu naplati ono što im je upravo oteto kroz veće poreze i uštedu?? Ako netko misli da je to pravedno onda svaka čast. Pa čakak da je takva intervencija države i opravdana (što definitivno nije) to i dalje ne dokazuje 'slobodu tržišta'. Naprotiv... to je najbolji argument u prilog tezi da je 'slobodno tržište' zapravo korporativna pljačka poreznih obveznika u koruptivnoj sprezi sa samim vlastima.