Ako proizvodnja i uporaba plastike nastavi rasti u skladu s predviđanjima, udio industrije plastike u svjetskoj potrošnji nafte porast će do 2050. sa sadašnjih sedam posto na 20 posto. Emisije na godišnjoj razini koje su povezane s proizvodnjom plastike u EU već sada iznose oko 13,4 milijuna tona CO2, odnosno čine oko 20 posto emisija kemijske industrije u cijelom EU.
Izvješća poput ovoga koje je objavila Europska agencija za okoliš, a koja govore o potrebi, ali i mogućnosti prelaska na kružni (cirkularni) i održiv pristup upotrebi plastike, kao i o proizvodnji, potrošnji i trgovine plastike te utjecaju plastičnih proizvoda na okoliš i klimu, sve su dramatičnija.
Eksponencijalni rast
Iako su posljednjih godina znatno porasle osviještenost i zabrinutost, pa i aktivnosti u vezi s načinima odlaganja plastike, postoje i mnogi drugi manje poznati učinci plastike, uključujući njezin učinak na klimatske promjene.
POVEZANI ČLANCI:
Globalna proizvodnja i uporaba plastike eksponencijalno raste već 70 godina te je danas u toj industriji zaposleno oko devet milijuna ljudi. Tempo kojim se širi taj lagani materijal eskalirao je pa donosi znatne troškove za okoliš, ljudsko zdravlje i gospodarstvo. Trenutačno se godišnje proizvede 430 milijuna tona plastike, od čega su više od dvije trećine kratkotrajni proizvodi koji ubrzo postaju otpad, a sve veća količina (139 milijuna tona u 2021.) već nakon jedne upotrebe.
Osim potencijalnih utjecaja na ekosustave, mikroplastika je pronađena u najdubljim dijelovima oceana, u netaknutim planinskim ledenjacima, u majčinu mlijeku i ljudskim tijelima.
Proizvodnja i upotreba plastike se više nego udvostručila u posljednjih 20 godina, a nešto više od 40 posto čini jednokratna ambalaža koja se odbacuje nakon jednog korištenja te potom gomila na odlagalištima otpada, pali ili završava u okolišu, upozoravaju udruge.
"Sustavi gospodarenja otpadom naprosto ne mogu pratiti tempo kojim se takav otpad stvara, a u Hrvatskoj su posebno nerazvijeni, zapostavljeni i okrenuti prema izgradnji štetnih regionalnih centara za gospodarenje otpadom", rekla je Hini voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom u Zelenoj akciji Ana-Marija Mileusnić. Kaže da regionalni centri za gospodarenje otpadom nisu zamišljeni tako da se tim otpadom zaista gospodari, već da se priprema za spaljivanje budući da je recikliranje velike količine različitih tipova plastike tehnički nemoguće, a sasvim sigurno je ekonomski neisplativo i energetski neučinkovito.
"Zbog velikog utjecaja industrije na kreatore politika, politike i mjere su do sada bile ograničene isključivo na odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje, s time da smo i u tome neuspješni, dok se prevencija i ponovna uporaba potpuno zanemarivala", tvrdi Mileusnić.
Trgovci potrošili zalihe
Programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić Hini je rekla da je Ministarstvo uz lagane plastične vrećice propustilo donijeti zabranu vrlo laganih. Uz to, trgovci su trošili "zalihe" laganih vrećica te ni oni ni Ministarstvo nisu poduzeli korake da višekratne vrećice budu u široj upotrebi. Sve to je dovelo do toga da su potrošači zbog nedostatka informiranja, lake dostupnosti, niske cijene, odnosno zbog toga što su besplatne, uglavnom jednu vrstu plastičnih vrećica zamijenili drugom, a pritom alternativa za ponovnu uporabu još nije ozbiljno zaživjela.
Andrić ističe da je Greenpeaceovu peticiju za zabranu laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica potpisalo više od 65.000 hrvatskih građana, a bila je dio šire kampanje za drastično smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i okretanje alternativama za višekratnu uporabu.
"U kampanji zagovaramo važnost okretanja predmetima za višekratnu upotrebu te sustavima za ponovnu uporabu i ponovno punjenje. Važno je da ne dođe do zamjene jednokratne plastike drugim jednokratnim materijalima poput papira ili bioplastike, a tu najveću ulogu trebaju imati vlade i kompanije", poručuje Andrić. Kaže da vlade trebaju propisima i financijskim poticajima usmjeriti poslovni sektor ka istinskom kružnom gospodarstvu. Kompanije trebaju prihvatiti da svi snosimo posljedice zagađenja i okrenuti se dugotrajnim i održivim materijalima.
