Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Obični dupin bio je nestao iz našeg mora, no je li se ipak vratio?

Talijanske i jugoslavenske vlasti isplaćivale su čak i novčane nagrade za svakog ubijenog dupina, a kampanja ubijanja simpatičnog sisavca eskalirala je 50-ih godina prošlog stoljeća kada je u tek nekoliko godina ubijeno čak 800 dupina.
04. rujna 2020. u 20:45 2 komentara 944 prikaza
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

U svjetskim se znanstvenim publikacijama minulog tjedna pojavila vijest da je u sjevernom Jadranu ponovno uočen obični dupin. Ta vrsta dupina smatra se regionalno izumrlom, no u tom tekstu znanstvenici škotskog Sveučilišta St. Andrews tvrde da su uspjeli pratiti četiri jedinke običnog dupina, od kojih je jedna bila i mladunac. Rad o tome objavili su u znanstvenom časopisu Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems. Ovaj je morski sisavac, navode, bio vrlo čest u Jadranskom moru te u drugim dijelovima Sredozemnog mora. No 70-ih godina postaje toliko rijedak da je proglašen ugroženim te je stavljen na crvenu listu Međunarodne udruge za očuvanje prirode International Union for the Conservation of Nature, IUCN.

Bliski susret s kitovima kraj Šolte ZAŠTIĆENA VRSTA VIDEO Navratili na Jadran: Bliski susret s kitovima kraj Šolte

Posljednja se tri desetljeća ova vrsta smatra regionalno izumrlom u Jadranskom moru prije svega zbog sustavnog istrebljivanja sredinom 20. stoljeća.

– Smatra se izumrlom jer nema populacije koja se razmnožava. Pojedinačna uočavanja nisu dokaz da vrsta nije izumrla, nego samo da se povremeno pojavljuje. Regionalno je obični dupin izumro jer je bio istrebljivan, kaže naš sugovornik doc. dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, koji je s kolegama još 2004. godine objavio rad na temu nestanka običnog dupina. Simpatični je sisavac nekoć smatran štetočinom pa su talijanske i jugoslavenske vlade čak plaćale i novčane nagrade za svakog ubijenog dupina. Najviše su izlovljavane manje vrste, dakle baš obični dupin. Osim fizičkog istrebljenja, svoju su ulogu odigrali i pretjeran izlov ribe i degradacija njegovih prirodnih staništa. Od 2009. godine zabilježena su četiri pojavljivanja običnog dupina u Tršćanskom zaljevu. Jedan se od tih dupina pojavljuje svaka dva mjeseca, a jedan jednom godišnje.

Drasko Holcer | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija 21.09.2015., Zagreb - Zaljubljenik u dupine i osnivac Instituta Plavi svijet, Drasko Holcer. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Dupin u Tršćanskom zaljevu

Tim znanstvenika koji prate ove dupine vodi slovenski istraživač, student doktorskog studija Sveučilišta St. Andrews Tilen Genov. Ranije je već bilježio informacije o sporadičnim pojavljivanjima dupina u Tršćanskom zaljevu, i to između 2009. i 2012. godine, bilo da je riječ o živim ili o mrtvim nasukanim životinjama. A pregledao je i svu dokumentaciju i zapise o običnim dupinima koji još postoje u arhivama.

– Zanimljivo je da su novi zapisi prilično brojni u odnosu na kratkoću razdoblja, pogotovo kada se uzme u obzir rijetkost vrste i ukupan broj dokumentiranih viđenja u cijelom Jadranskom moru do danas. Šare na perajama omogućile su identifikaciju pa smo tako prepoznali da se pojavljuju najmanje četiri različita obična dupina, bilo je to i prvi put da ih se uočava u Slovenskom primorju i Tršćanskom zaljevu otkako su proglašeni istrijebljenima – rekao je Genov za phys.org.

Prije i tijekom korone Ovakvo je stanje na Jadranu: Pogledajte kako su prije izgledale plaže, a kako izgledaju sada

U većini slučajeva viđeni su odrasli dupini, ali jedan je ipak bio par majke i mladunca, koji su u luci Trst boravili nekoliko mjeseci. Naveo je i da je fotoidentifikacija pokazala da je majka prije bila uočavana u Jonskom moru u Grčkoj, dakle više od tisuću kilometara daleko od Tršćanskog zaljeva, što je najdulji pomak ove vrste zabilježen bilo gdje u svijetu.

– Nažalost, ova vrsta i dalje ostaje vrlo rijetka u području. Teško je reći hoće li se obični dupin u potpunosti vratiti u Jadransko more. Šanse za to prilično su mršave jer za sada nema previše dokaza o bilo kakvom povećanju populacije običnog dupina ili viđenja drugdje u Sredozemnom moru. No ovaj nalaz može poslužiti kao temelj za ohrabrenje da se prijavljuju potencijalna buduća viđenja kako bi se dobio dublji uvid u pojavnost običnog dupina u jadranskom akvatoriju, kaže Genov.

Phys.org navodi da su zadnje velike grupe običnih dupina u Tršćanskom zaljevu viđene 40-ih godina prošlog stoljeća, a i to je podatak koji je ostao zabilježen već u 70-im godinama. Od tada nije bilo nikakvih podataka o toj vrsti u Tršćanskom zaljevu ni u susjednim područjima sve do pojave ove studije. Osim što to nije sasvim tako. Naime, velika sveučilišta u svijetu imaju dobru naviku pružanja jake potpore svojim doktorandima pa je tako i Genov s kolegama došao u situaciju da objavi rad koji, doduše, jest vrijedan, a zbog utjecaja Sveučilišta St. Andrews informacija o tome može dospjeti i na stranice popularnih portala kao što je phys.org ili na stranice čitanoga popularno-znanstvenog časopisa kao što je The New Scientist. No već prije dvije godine naši su stručnjaci predvođeni dr. sc. Draškom Holcerom zaključili da se obični dupin možda vratio u Jadran. Skupina znanstvenika s dr. Holcerom na čelu okupljena je u Institutu Plavi svijet, koji se od 1999. godine bavi istraživanjem i zaštitom mora.

 | Autor : Dino Stanin/PIXSELL Foto: Dino Stanin/PIXSELL 03.07.2014., Karin - Vec mjesecima jedan je dupin svakodnevni gost na karinskoj plazi. Bez straha pliva medju kupacima te s lokalnom djecom uziva u igri. Photo: Dino Stanin/PIXSELL

– Od 2015. u akvatoriju otvorenog mora kod Kornata pratimo pojavljivanje veće grupe od čak 50 jedinki. Bilo je to golemo iznenađenje jer je ta vrsta dupina praktički izbrisana iz našeg sjećanja. O njima nema puno fotografskih ili videozapisa. No to što se dupini pojave povremeno ne znači i da su se vratili. Ipak, ovdje je jedna drukčija situacija, skupina dupina kod Kornata ima i mladunce, a to je vrlo dobar znak da je možda ipak riječ o povratku – kaže dr. Holcer. Podsjetio je da su talijanske i jugoslavenske vlasti isplaćivale čak i novčane nagrade za svakog ubijenog dupina, a kampanja ubijanja simpatičnog sisavca eskalirala je 50-ih godina prošlog stoljeća kada je u tek nekoliko godina ubijeno 800 dupina. Globalno je zagrijavanje donijelo i neke nove vrste, ribolov se popeo na industrijsku razinu, sjeverni je Jadran zagađen pa je obični dupin praktički nestao 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.

Izumrla sredozemna medvjedica

Nije veća sreća ni drugdje, slični razlozi uvjetovali su da se običnog dupina redovito može vidjeti tek u Alboranskom moru, oko Malte i u nekim dijelovima Egejskog mora. I upravo je grčka obala zaintrigirala naše znanstvenike koji su uočili pojavu velikog broja dupina vrste Delphinus delphis, tamnih leđa i svijetla trbuha, s bijelom bojom na boku u obliku brojke 8. Spada među manje dupine dugačke do 230 centimetara, a nije rijetkost pronaći ga u morima i oceanima umjerenog i tropskog pojasa cijelog svijeta.

Vatreni crv Vatreni crv Vratili su se: Na Jadranu ponovno uočen proždrljiv i za ljude opasan morski predator

– Uvidjeli smo da je u dijelu Jonskog mora, u području Kalamosa u Grčkoj, nastupila devastacija koja je praktički uništila stanište običnog dupina. Jako pojačan promet brodova, industrijski ribolov i izgradnja smanjili su im životni prostor i znatno reducirali količinu hrane, plave ribe i beskralješnjaka pa je to prouzročilo da oni od tamo gotovo pa nestanu. No kamo su otišli? Naša je teorija da su upravo ti obični dupini iz Grčke sada ovdje. Tu teoriju još nismo potvrdili jer trebamo pomoć kolega kako bismo identificirali primjerke koje smo uočili, no sasvim je lako moguće da se obični dupin sada nastanio u Jadranskom moru. To s pandemijom nema previše veze, ona traje tek nekoliko mjeseci, a to je svakako prekratko razdoblje da bi ona bitnije utjecala na brojnost zajednice dupina ili koje druge veće životinje. Jedino što je pandemija donijela jest smanjenje buke u moru zbog smanjena pomorskog prometa i to je otprilike to – kaže nam dr. Holcer.

Napominje da i ova prilično brojna zajednica ne znači nužno da će se obični dupin u Jadranu održati, jer riječ je o dugovječnoj životinji čije ženke mladunce na svijet donesu od pet do šest puta tijekom svog života, a ne prežive svi mladunci zakone prirode, tako da je održanje veće zajednice običnih dupina dugoročan proces. Pomaže što su svi dupini i kitovi u Jadranu danas zaštićeni, no unatoč tome opada njihova brojnost. To se odnosi i na dobrog dupina, kojeg se često sretne u Jadranu, vrstu koju ste vjerojatno upoznali kao Flippera iz nekada jako popularne TV serije. Oni narastu i do tri metra i imaju i po 200 kilograma te su jedina u Jadranu stalno prisutna vrsta dupina. Karakteristično je za dobre dupine što svakih nekoliko minuta moraju izroniti kako bi udahnuli zrak. U južnom Jadranu može se susresti i prugastog dupina. Povremeno ih se može opaziti u srednjem pa čak i sjevernom dijelu Jadrana. Dobrim dijelom to je zato što može živjeti 50-ak godina. Karakteristično je za njega što u potrazi za malim lignjama i manjom ribom zaroni i na dubini od 700 metara.

dupini | Autor : Goran Kovacic/PIXSELL Foto: Goran Kovacic/PIXSELL 29.08.2015. Cres - Jato dupina na moru pred Cresom privlaci paznju nauticara. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Često strada zbog slučajnog ulova u mrežama stajaćicama za lov tuna i igluna, a resursi hrane smanjuju mu se i zbog uništavanja staništa i pretjeranog izlova ribe. Bilježi se i nedavno izbijanje epidemije morbilivirusa u Sredozemnom moru, koji je uzrokovao smrt više tisuća prugastih dupina. Međutim, još je jedna životinja, morski sisavac, često prisutna u Jadranu, pri čemu svako njegovo uočavanje izazove malu senzaciju.

– Veliki kitovi često budu uočeni u Jadranu i nije nam bilo sasvim jasno zašto dolaze, spuštajući se iz Sredozemnog mora, u kojem nije nikakva rijetkost vidjeti ih. Čini se da je razlog u Jabučnoj kotlini, gdje se na proljeće i ljeti zbog prodora morske vode nakupi velika količina račića kojima se ovi kitovi hrane pa ih onda to i privuče. Vjerojatan razlog zašto odu dalje pa i zalutaju u neki od jadranskih zaljeva jest što se jednostavno izgube pa ne znaju pronaći put natrag u Sredozemno more. I veliki kit ugrožena je životinja, ima ih svega još nekoliko tisuća u Sredozemnom moru. Druga je najveća životinja na Zemlji, od njega je veći jedino plavetni kit. Dugovječni su, žive dulje od 80 godina, u oceanima ženke mogu narasti do 27 metara, a težiti gotovo sto tona. Nažalost, pretjerani izlov tijekom 20. stoljeća u svijetu je jako smanjio njihov broj pa je teško ocijeniti kakvo je sada ukupno stanje te vrste – kaže nam dr. Holcer.

SKLAT SIVAC Hrvatski znanstvenici zavapili u pomoć: Jeste li vidjeli ovog morskog psa?

Upravo je prije desetak dana potvrđeno da se u Jadranskom moru nalaze dva velika kita, od kojih je jedan nekoliko dana boravio čak i u Velebitskom kanalu. Izazvalo je to ponovo senzaciju jer su znanstvenici uključeni u lociranje ovih velikih gostiju Jadrana zaprimili čak stotinu poziva građana koji su dojavljivali viđenje kitova. Što i nije najlakši posao jer veliki kit pod vodom može ostati i pola sata, ako se ne hrani i do sat vremena. Jedna je vrsta morskog sisavca, nažalost, praktički izumrla u Jadranskom moru. Sredozemnu medvjedicu ugledat ćete samo ako se neka jedinka pojavi u dolasku iz svojih zajednica u Jonskom i Egejskom moru, no nakon kratkotrajnog boravka te se jedinke vrate u ostatak Sredozemnog mora. Posljednja sredozemna medvjedica u Jadranskom moru viđena je 2005. godine kod otoka Silbe, da bi onda bila redovito uočavana na području Istarskog poluotoka, Kvarnera i Kvarnerića. Uginula je prirodnim putem u kolovozu 2014. godine te su nakon toga u Jadranu prijavljivana samo sporadična uočavanja ove životinje, koju se u Jadranu proučavalo još od 18. stoljeća, a procjenjuje se kako ih danas u Sredozemlju ima tek negdje oko 600.

privodjenje pulskog nasilnika
U Kotoribi
Incident u Međimurju: Maloljetnica (16) sjekirom nasrnula na socijalne radnice
John Malkovich
Oštra kritika
Hollywoodski glumac u Zagrebu: John Malkovich izlazi još jednom pred zagrebačku publiku
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Vlaskoulicanec:

    O čemu vi to??? Pa delfina/dupina ima već godinama u Sjevernom Jadranu. U zimi ih vidiš i sa obale... Ja sam ih dosta puta zimi promatrao u Rovinju... A ljeti ima i izlete brodom iz Poreča i Rovinja...

  • Mama:

    pa koji su ovi dupini sto ih redovito mozes vidjeti na Jadranu,pogotovo kada jedris,nesta ovdje nestima