Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SIGURNOST NA INTERNETU

Naizgled bezazlena poruka može vas skupo stajati: Otkrivamo kako se ne „upecati“ na internetske prijevare

A1
Foto: Shutterstock
1/4
02.06.2023.
u 16:10

Znate li što je phishing, spam, malware ili bot? Izdvajamo najčešće sigurnosne prijetnje na internetu i savjete kako se zaštititi

Živimo u razdoblju digitalne ere kada se sve više privatnih i poslovnih aktivnosti veže uz internet pa većinu našeg vremena provodimo pred ekranima. Iako smo postali vješti u korištenju interneta, pojmovi vezani uz elektroničke prijevare i dalje su nam nepoznanica. Niska razina digitalne pismenosti glavni je razlog porasta online prijevara u Hrvatskoj, što potvrđuju podaci MUP-a prema kojima su prošle godine evidentirana 1864 kaznena djela kibernetičkog kriminaliteta, što je 19,3 posto više u odnosu na godinu prije, dok šteta prijavljenih slučajeva premašuje šest milijuna eura.

Online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac ili podatke, a njihove taktike postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Stručnjaci za kibernetičku sigurnost kao najučinkovitiju obranu od ove vrste prijevara ističu obrazovanje i podizanje svijesti u društvu o tehnikama kojima se kibernetički kriminalci služe, stoga donosimo popis ključnih pojmova kada je u pitanju sigurnost na internetu, uz savjete kako se zaštititi.

PHISHING

Ovaj izraz izvedenica je engleske riječi „fishing“ koja u prijevodu znači „pecanje“, a odnosi se na vrstu računalne prijevare koja se najjednostavnije može objasniti kao krađa identiteta. Prikrivanjem pravog identiteta, pokušava se doći do osjetljivih osobnih informacija napadnute osobe ili tvrtke, prije svega putem elektroničke pošte. Najčešće je riječ o pristupnim generalijama poput korisničkog imena i lozinke, brojevima kreditnih kartica, osobnim identifikacijskim brojevima ili drugim osobnim podacima. Žrtvu se često pokušava navesti da klikom nešto pokrene ili otvori privitak, čime napadač stječe prednost i potencijal za daljnji razvoj kriminalne aktivnosti.

SPOOFING

Jedan od alata kojima dolazi do phishing napada je spoofing ili e-mail prijevara, a radi se o taktici krivotvorenja e-mail zaglavlja zbog čega e-mail izgleda kao da je došao od stvarnog pošiljatelja kojega poznajete ili mu vjerujete, iako se šalje s krivotvorene adrese elektroničke pošte.

PHARMING

Kada se promet usmjeren prema ranjivoj web-stranici preusmjerava prema zlonamjerno oblikovanoj stranici, riječ je o vrsti udaljenog napada koji se naziva pharming. Kao i phishing, koristi se za krađu identiteta, no pharming napadi su prije svega usmjereni na elektroničko poslovanje (engl. ecommerce) i bankovne web-stranice.

Foto: Shutterstock

SPAM

Spam ili junk mail označava nepoželjnu elektroničku poštu koja se šalje primatelju bez njegova dopuštenja, a predstavlja potencijalnu opasnost jer može biti zaražena malicioznim kodom pa je takve poruke najbolje pokušati spriječiti programima koji štite od spama. Najčešće se šalje putem e-maila, ali može se širiti i SMS porukama, telefonskim pozivima ili putem društvenih mreža. Neki od primjera su lažne privatne poruke koje mogu voditi do pornografskih sadržaja te marketinški proizvodi i usluge za koje primatelji nisu iskazali interes.

MALWARE

Ovaj engleski izraz skraćenica je od „malicious software“, a prevodi se kao zlonamjerni softver te označava računalni program koji se pokreće bez korisnikovog pristanka i ima neki nepoželjan učinak poput oštećenja programa i podataka, širenja na druga računala, krađe podataka, omogućavanja neovlaštenog udaljenog pristupa računalu, prikazivanja reklamnih poruka ili masovnog slanja spama. Ovaj generalni pojam podrazumijeva sve računalne prijetnje kao što su virusi, crvi, trojanci ili spyware.

Foto: Shutterstock

RAČUNALNI VIRUSI, CRVI I TROJANCI

Ove tri kategorije štetnih pojava u računalnom svijetu spadaju u kategoriju zloćudnog koda.

Za računalni virus specifično je da se „prikvači“ nekoj datoteci te se širi njezinim prenošenjem na druga računala. Za širenje virusa potrebna je neka akcija od strane korisnika, poput pokretanja programa zaraženog virusom, a posljedice mogu biti vrlo teške poput oštećenja datoteka, programa pa čak i hardvera.

S druge strane, računalni crv može se samostalno širiti bez pomoći korisnika, i na mreži i na računalu. Nakon što zarazi jedno računalo, crv se može replicirati na istom računalu i s njega odaslati tisuće svojih kopija pa na zaraženim računalima zauzeti veliku količinu memorije ili mrežnih resursa, što rezultira time da servisi na računalima prestaju izvršavati svoje zadatke. Crvi također imaju svojstvo da na zaraženim računalima otvaraju sigurnosne rupe (engl. backdoor) te tako omoguće zlonamjernim osobama da neovlašteno kontroliraju zaraženo računalo preko mreže.

Računalni trojanski konji dobili su naziv prema mitološkom trojanskom konju zbog svojstva da na prvi pogled izgledaju poput običnog korisnog programa koji u konačnici nanosi štetu računalu na koje se instalira. Nakon što uspješno zarazi računalo, trojanac može obavljati razne neželjene akcije poput brisanja datoteka s podacima ili otvaranja sigurnosnih rupa putem kojih zlonamjerne osobe dobivaju pristup računalu i podacima.

SPYWARE

Ova računalna prijetnja (engl. spying software) predstavlja program koji se bez svjesnog pristanka korisnika instalira na računalo te presreće ili preuzima nadzor nad interakcijama korisnika i računala. Najčešće prikuplja podatke vezane uz vašu aktivnost na internetu, elektroničku poštu i kontakte, screenshotove i mrežni promet te ima mogućnost prosljeđivanja prikupljenih podataka trećoj osobi.

Foto: Shutterstock

BOT, BOTNET I TROL

U kontekstu društvenih mreža, ovi se pojmovi odnose na lažne i zlonamjerne korisničke račune.

Bot predstavlja automatizirani račun na društvenim mrežama kojim upravlja algoritam, a ne stvarna osoba. Razvijen je kako bi upadao u korisničke račune, širio spam i otkrivao sadržaje koji nisu namijenjeni javnoj objavi te se domogao privatnih podataka.

Mrežu bot korisničkih računa kojima upravlja grupa ili pojedinac nazivamo botnet. Botovi djeluju u skupinama s namjerom stvaranja privida kako je velik broj korisnika zainteresiran za neku temu. Stvaraju hashtag, korisnika ili ključnu riječ te potiču razgovor o njima i tako utječu na trenutačne trendove.

Za razliku od bota, iza trola stoji živa osoba koja namjerno pokreće sukob na mreži ili vrijeđa druge korisnike kako bi ih zbunila i odvratila od teme rasprave objavljujući nevezane, eksplicitne ili besmislene informacije. Cilj trolova je izazivanje emotivne reakcije i onemogućavanje rasprave.

Kako se zaštititi

Stručnjaci ističu da razvojem tehnologije dolazi do većeg broja napada jer se povećanjem broja usluga povećavaju i ranjivosti koje napadači mogu iskoristiti. Zato je ključno da se na internetu ponašamo jednako odgovorno kao i u stvarnom životu te se što bolje educiramo o potencijalnim štetnim pojavama kako bi nam njihovo razumijevanje pomoglo u boljoj i potpunijoj zaštiti.

Osnovni savjeti za sigurnost na internetu

  • Budite na posebnom oprezu ako netko traži vaše osobne informacije.

  • Ne vjerujte lažnim e-mailovima ili porukama koje zahtijevaju da unesete svoje podatke.

  • Ne otkrivajte svoj PIN ili lozinku nikome. Koristite jake lozinke i redovito ih mijenjajte.

  • Ne otvarajte nepoznate linkove u elektroničkoj pošti ili porukama.

  • Ne javljajte se na brojeve koji imaju čudan pozivni broj ili traže da unesete financijske podatke.

  • Ako sumnjate u iskrenost osobe s kojom komunicirate, pokušajte provjeriti njihov identitet ili se obratite stručnjacima za pomoć.

  • Instalirajte program za sigurnost računala koji će vas štititi od malwarea i drugih štetnih programa.

  • Ne zaboravite da prevaranti često koriste emotivne trikove kako bi vas nagovorili na brzu akciju.

 

Svjesni važnosti poboljšanja sigurnosti svih korisnika na mreži, A1 Hrvatska predstavio je najnoviji projekt i istoimenu kampanju #BoljiOnline u suradnji s Centrom za sigurniji internet s ciljem usvajanja znanja za što bolju zaštitu kod korištenja digitalne tehnologije. Platforma #BoljiOnline upućuje na prednosti, ali i opasnosti tehnologije kako bi vam pomogli sačuvati zdravlje, dobrobit i povezanost s onima koji su vam bitni. Educirajmo se zajedno i učinimo internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve.

Sadržaj donosimo u suradnji s A1 Hrvatska.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije