Naslovnica Vijesti Hrvatska

Može li i tko proglasiti izvanredno stanje u Hrvatskoj?

Iako je 2002. ukinuto “izvanredno stanje” u Zakonu o obrani, Ustav ipak predviđa stanje neposredne ugroženosti države
23. studenoga 2015. u 12:01 43 komentara 22401 prikaza
Foto: Robert Anić/PIXSELL

Može li se u Hrvatskoj proglasiti izvanredno stanje kao što ga je Nacionalna skupština u Francuskoj, nakon prvotnih 12 dana, produljila na tri mjeseca zbog terorističkih napada u Parizu? I u Maliju proglašeno je desetodnevno izvanredno stanje. Na Krimu je upravo proglašeno izvanredno stanje nakon sabotaže koja je prekinula opskrbu električnom energijom iz Ukrajine, a i na Maldivima su nedavno, izvijestio je Reuters, proglasili 30-dnevno izvanredno stanje nakon pokušaja atentata na predsjednika.

Ukinuto “izvanredno stanje”

U intervjuu koji je dao Hrvatskom kulturnom vijeću, Pero Kovačević ustvrdio je da Hrvatska više nema “izvanredno stanje” jer je za vlasti Ivice Račana 2002. iz Zakona o obrani izbačena definicija prema kojoj je to stanje “u kojem su uslijed oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, neovisnost, teritorijalna cjelovitost i ustavni poredak Republike Hrvatske, odnosno opća sigurnost stanovništva i materijalnih dobara izazvana elementarnim nepogodama i tehnološkim havarijama”. Na početku izbjegličkog vala HDSSB je tražio da se proglasi izvanredno stanje i dovede vojsku na granicu kako bi se spriječila humanitarna katastrofa i ugroza sigurnosti hrvatskih građana. Naš Ustav razlikuje nekoliko izvanrednih okolnosti: ratno stanje, stanje neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, velike prirodne nepogode i nemogućnost redovnog ispunjavanja ustavnih dužnosti državnih tijela. U tim okolnostima mogu se ograničiti pojedine Ustavom zajamčene slobode i prava, a o tomu odluku donosi Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se ne može sastati, predsjednica Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.

Zapovjednica oružanih snaga

Teroristički akti slični onima u Francuskoj jedino bi se mogli podvesti pod stanje neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, što smo već imali u vrijeme Domovinskog rata. Bi li to i sada bilo moguće, pitali smo ustavnopravnog stručnjaka doc. dr. sc. Matu Palića. – Prijetnja ili sam teroristički akt mogli bi se podvesti pod članke 17. i 101. Ustava ako su neposredno ugroženi neovisnost i jedinstvenost države.

Unatoč tome što toga nema u Zakonu o obrani. Dakle, moralo bi se raditi o napadu na neku značajnu državnu instituciju ili na nekoliko značajnih lokacija, a ne može svaki teroristički akt sam po sebi biti dovoljno jak razlog za ustavno dopušteno ograničenje nekih sloboda i prava, te angažman oružanih snaga (prema članku 7. Ustava “ako to zahtijeva narav pogibelji” o čemu odlučuje vrhovna zapovjednica) za pomoć policiji i drugim državnim tijelima – objasnio je Palić.

>> 'SAD i saveznici neće stati u borbi protiv IS-a, uništit će je'

Elipso

  • Avatar dmitarX
    dmitarX:

    Hrvatska je ugrožena iznutra, a ne izvana.

  • Avatar Pipl mus tras as
    Pipl mus tras as:

    ugroza od Titinih pionira..hehehh

  • Avatar babatero
    babatero:

    O kakvom izvanrednom stanju vi pišete? Mi smo nedavno bili klani i zgrtani u jame a do dana današnjeg partizani jugoslaveni, udbaši i petokolonaši ne mogu izreći da je to bila srpska agrsija, nego je to, po njihovoj glasnogovornici orjunašici ... prikaži još! pusić bio građanski rat. Gonite se s izvanrednim stanjem u… ni kada bi nam odrubljivali glave ne bi prstom makli, ponudili bi im popis stanovništva di je najviše katolika. Katolici će se morati samoorganizirati! Očito je što nam je činiti. Mi smo ugroženi od komunista kojima samo nedostaju fantomke i da nas počnu rešetati.