Naslovnica Vijesti Izbori 2015.

Mijenjaju stavove: Most vrluda s idejama, od pola reformi sâm odustao

U nekim ključnim dijelovima svog izbornog programa stranka je u sukobu sama sa sobom, a u drugima je gotovo potpuno promijenila stav koji zastupa
27. studenoga 2015. u 10:00 101 komentara 22608 prikaza
Most, Petrov
Foto: Grgur Zucko/PIXSELL

Kupovanje vremena u pregovorima sa SDP-om i HDZ-om donijelo je Mostu priliku da se konsolidira i pripremi obrise reformskog paketa, no što dalje ide, i Most se sve više sapliće u vlastitoj neodlučnosti. Javnosti je uglavnom poznato da službeni izborni program liste Most sadrži nevješto napisanu listu želja i kontradiktornih poteza, koji su se naknadno mijenjali i dopunjavali.

– I dalje pratimo ono što sam dan nakon izbora nazvao njihovom potragom za reformama – prokomentirao je ekonomist Velimir Šonje.

Tečaj stavljen na stranu

Mirovinska reforma, primjerice, jedno je od područja u kojemu su mostovci iznosili kontradiktorne stavove, prije izbora su se zalagali za njegovo jačanje i povećanje izdvajanja za drugi stup, da bi naknadno okrenuli ploču i spominjali nacionalizaciju privatne mirovinske štednje. Ipak, netko je spustio loptu na zemlju pa ovih dana to pitanje nije potencirano u pregovorima. Veliku je nelagodu izazvalo spominjanje tečaja, ali u pregovorima je Most to vruće pitanje stavio na stranu. Financijske i monetarne reforme kroji Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta, za kojega je Velimir Šonje naveo da mu je cilj sačuvati ili obraniti državna poduzeća: pojačati politički nadzor nad njima uz zadržavanje dirižističke i raširene javne birokracije francuskoga tipa.

– To upućuje na isti model upravljanja kakav su godinama prakticirali HDZ i SDP, uz obećanje bolje kontrole korupcije – naveo je Šonje i objasnio da smo već imali takav "državni, rodijački, klijentelistički kapitalizam koji se hrani financijama državnih poduzeća". S podsmijehom je dočekana i ideja stvaranja agrarne banke jer je Hrvatska, vođena upravo tom idejom državnog intervencionizma, proteklih 15 godina ulupala silne novce u poljoprivredu. Šonje za Večernji kaže da se Most u međuvremenu nije osobito pomaknuo, da nismo dobili ništa novoga.

– Most se, izgleda i na žalost, polako počinje uklapati u političko sivilo HDZ-SDP duopola koji na ovim izborima građanima nije ponudio ništa konkretno kad je riječ o gospodarskim promjenama. Na koncu, izgleda da je to zapravo i njihova želja, kada uporno nastavljaju inzistirati na očito neostvarivom tripartitnom dogovoru – zaključuje Šonje.

Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti kaže da je jedini dosadašnji reformski dobitak Mosta to što su županije prestale biti svete krave, no i Petak upozorava da u mnogim dijelovima zahtjevi Mosta nisu konzistentni i provedivi, a poseban je problem to što ta politička grupacija nije skladna unutar sebe.

– Teško će se postići stabilna vlada s razmjerno solidnom saborskom većinom, no ako se i postigne, ne znam hoće li se postići i konsenzus onih koji će voditi tu vladu o koracima i političkim potezima koje hitno treba provesti u Hrvatskoj – kaže Petak.

U programu Mosta posebno se ističe sektor obrane, kojemu je, što je dosta čudno, posvećeno gotovo dvostruko više prostora nego drugim područjima. Glavna reforma u sustavu obrane odnosi se na nerazvrstanu pričuvu, koja bi se, prema autorima programa, trebala koristiti u kriznim situacijama kao pomoć civilnim institucijama. Prema važećem Dugoročnom planu razvoja OSRH 2015. -2024., nerazvrstana pričuva, a to su vojni obveznici koji nisu odslužili vojni rok, koristila bi se samo u slučaju potrebe za rastom Oružanih snaga, kada bi bili pozvani na ocjenu sposobnosti, osposobljavanje i u vojnu službu.

Teret lokalnim jedinicama

Reformom koju zagovara Most ova bi se pričuva preimenovala u domobranstvo, a u oči upada i da je ovaj segment razrađen gotovo do najsitnijih detalja, od toga da bi bojne i niže postrojbe nosile nazive ratnih postrojbi HV-a do toga da bi njima mogli zapovijedati i niži državni dužnosnici. Jedan od uočljivih problema je taj da bi njihovo opremanje i obučavanje financijski palo na teret jedinica lokalne i regionalne samouprave, što bi za njih predstavljalo dodatno, a za neke možda i nepremostivo opterećenje. Troškovi bi rasli i kad se uzme u obzir da bi domobranstvo, prema programu Mosta, služilo i za ceremonijalne prilike u dane državnih i vojnih praznika te za odavanje počasti umrlim braniteljima. Na kraju se postavlja pitanje bi li bolju pomoć u situaciji poput lanjskog urušavanja nasipa u Slavoniji mogla pružiti uvježbana profesionalna vojska sa svom potrebnom tehnikom ili ovakva domobranska postrojba, koja bi bila opremljena sukladno financijskim mogućnostima na lokalnoj razini i čiji bi pripadnici na obuci proveli tek pokoji vikend godišnje.

>> Koalicija HDZ-SDP obrana od 'uspaljenog' Mosta i novih izbora 

>> Ivan Kovačić: Most je i dalje cijeli, daj Bože da se što prije oformi Vlada

13 posto glasova dobio je Most na izborima javnim zalaganjem za reforme, za kojima stranka još uvijek traga. Iako ima vrludanja, Petrov je nekim uzmacima pokazao da ne ide glavom kroza zid

Drugi stup

Svako malo jave se ideje o nacionalizaciji mirovinske štednje kako bi se smanjio javni dug, a one su samo izraz nemoći da se nešto učini. Most je prvo bio za jačanje drugog stupa, a onda za njegovo razmontiranje i prelazak u prvi stup. Na kraju to nisu potencirali.

Devalvacija kune

Sve do Lovrinovićeva dolaska u Most Božo Petrov nije spominjao monetarnu politiku, no Lovrinoviću je ona u središtu profesionalnog života. Pozivi na slabljenje kune izašli su iz akademskih okvira s njegovim mogućim sudjelovanjem u vladi.

Privatizacija zdravstva

Početni je plan MOST-a navodio jaču ulogu privatnog sektora, no zastupnica iz Rijeke Ines Strenja Linić kazala je da daljnje privatizacije u zdravstvu ne bi trebalo biti, no treba jasno reći što je javno, a što privatno i što smo dužni dati svakom građaninu.

Ekonomski savjet

Jedan od poslijeizbornih zahtjeva je i osnivanje ekonomskog savjeta kao i odbora za monetarnu stabilnost, prvi da preuzima ovlasti vlade, a drugi da se miješa u odluke monetarnih vlasti. Odraz je to nepovjerenja u vlastitu državu i njezine institucije.

Agrarna banka

Vlada je teško našla novac za dokapitalizaciju HPB-a, a Most izlazi sa zahtjevom da se osnuje agrarna banka, za čiji bi rad trebale stotine milijuna kuna. Ne može se na jednoj strani apelirati na smanjenje poreza i tražiti da država dijeli novac.