Rat u Ukrajini i zapadne sankcije Rusiji temeljito su preoblikovali europsko energetsko tržište, potaknuvši države Europske unije na ubrzanu diversifikaciju izvora opskrbe energijom i traženje novih partnera izvan tradicionalnih dobavnih pravaca. Istodobno, nestabilnost na Bliskom istoku i stalni poremećaji opskrbnih lanaca pojačali su nesigurnost i na globalnom tržištu nafte i plina, utječući na cijene energenata i strateške odluke velikih potrošača i proizvođača. Energetika je, više nego ikad prije, postala produžetak geopolitike. U takvim okolnostima Azerbajdžan je iskoristio svoju iznimno važnu geostratešku poziciju između Kaspijskog bazena, Bliskog istoka, Rusije i Europe, te se profilirao u jednog od ključnih energetskih europskih partnera, a tradicionalni Bakuski energetski tjedan (Baku Energy Week), u sklopu kojeg je od 1. do 3. lipnja održan i njegov najznačajniji dio – Energetski forum (Baku Energy Forum), prerastao je iz klasičnog industrijskog skupa u platformu strateškog dijaloga o budućnosti globalne energetike. Na Forumu se okupilo više od 700 delegata i više od 60 međunarodnih govornika iz čak 46 zemalja svijeta.
Među sudionicima, osim predstavnika domaćina, bili su i predstavnici Turske, Gruzije, Kazahstana i Uzbekistana, zemalja Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i Kine, Japana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Saudijske Arabije, Rusije te brojnih drugih zemalja Europe, Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Amerike. Na forumu su sudjelovali i predstavnici vodećih svjetskih energetskih kompanija i institucija, uključujući SOCAR, BP, TotalEnergies, ExxonMobil i Eni, kao i predstavnici Europske komisije, Svjetske banke te Europske banke za obnovu i razvoj. Njihova prisutnost jasno je pokazala da se u Bakuu nije raspravljalo samo o regionalnim projektima, već i o temama koje oblikuju globalnu energetsku arhitekturu i dugoročne strategije razvoja. Forum se održavao u okviru Bakuskog energetskog tjedna, a prvi put svečano otvaranje organizirano je u Bakuskom izložbenom centru, dok se glavni programski dio odvija u Bakuskom kongresnom centru.
Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, pozdravljajući sudionike Baku Energy Weeka, kako je naglasio, jednog od najvažnijih globalnih energetskih skupova, posebno je izdvojio ugovor Shah Deniz, potpisan u lipnju 1996. godine, koji je, kako je rekao, otvorio novo poglavlje u razvoju modernog energetskog sektora Azerbajdžana te postavio temelje energetske sigurnosti sve većeg broja država. Istaknuo je da su zemlje i kompanije iz naftnog i plinskog sektora dugo bile izložene, kako je rekao, nepravednim kritikama i optužbama da štete okolišu te ustvrdio da je američki predsjednik Donald Trump znatno pridonio promjeni globalnog pristupa energetici, vraćajući pragmatičniji pogled na ulogu fosilnih goriva u svjetskom gospodarstvu.
– Svijet još uvijek ne može funkcionirati bez fosilnih goriva – kazao je Alijev, dodajući da se energetska budućnost mora temeljiti na ravnoteži između sigurnosti opskrbe i ulaganja u obnovljive izvore energije. Naglasio je da se države ne smiju optuživati zbog prirodnih resursa koje posjeduju, budući da su nafta i plin ključni razvojni resursi. Govoreći o povijesti Azerbajdžana, Alijev je podsjetio da se zemlja na početku neovisnosti nalazila u iznimno teškoj situaciji, bila je politički nestabilna, ekonomski oslabljena, s oko 20% teritorija pod okupacijom i približno milijun izbjeglica. Stopa siromaštva prelazila je 50 posto, a država je, kako je naveo, u tom razdoblju čak uvozila električnu energiju i prirodni plin. Kazao je da je jedini izlaz bio razvoj temeljen na prirodnim resursima te da je Azerbajdžan bio prva zemlja koja je otvorila kaspijska naftna i plinska polja međunarodnim investitorima, čime je započela duboka gospodarska transformacija.
Alijev je istaknuo da sadašnji pokazatelji potvrđuju uspješnost takve strategije. Državni naftni fond i devizne rezerve danas, ustvrdio je, višestruko premašuju vanjski dug, više od 18 puta, što, kako je rekao, odražava odgovornu fiskalnu politiku, stabilno upravljanje te dugoročnu strategiju koja je zemlju pretvorila u jednog od stabilnijih energetskih aktera u regiji. Dodao je da je energetska sigurnost danas jedno od ključnih globalnih pitanja, posebno u kontekstu nestabilnosti na Bliskom istoku. U tom je smislu podsjetio na velike infrastrukturne projekte koje je Azerbajdžan razvio, uključujući naftovod Baku – Tbilisi – Ceyhan, Baku – Supsa te plinske koridore TANAP i TAP, koji zajedno s Južnokavkaskim plinovodom čine Južni plinski koridor dug 3500 kilometara.
Prema njegovim riječima, taj sustav danas opskrbljuje energijom sve veći broj zemalja, a broj kupaca azerbajdžanskog plina porastao je s 12 na 16, od čega je 10 zemalja članica Europske unije. – Azerbajdžan je danas jedan od vodećih dobavljača energije po geografskom dosegu isporuka – istaknuo je.
Predsjednik Alijev dodao je da Azerbajdžan više nije samo zemlja koja privlači investicije nego i država koja sve više ulaže u inozemstvu. Energetska kompanija SOCAR, naveo je, već investira na Bliskom istoku, u Africi i srednjoj Aziji, a ta će se prisutnost dodatno širiti, čime Azerbajdžan postupno prerasta i u regionalnog investicijskog aktera, a ne samo proizvođača energenata. Istaknuo je i razvoj rafinerijskog i downstream sektora, naglasivši da SOCAR danas raspolaže preradbenim kapacitetima većima od 30 milijuna tona. Pritom je dodao da su akvizicije na Mediteranu dodatno povećale ukupne kapacitete i ojačale prisutnost Azerbajdžana na globalnim tržištima energetskih proizvoda. Azerbajdžan danas izvozi naftu, plin, naftne derivate, električnu energiju, petrokemikalije te sve više i obnovljive izvore energije.
Iako zemlja raspolaže dovoljnim plinskim rezervama za najmanje 100 godina, Alijev je naglasio da se paralelno snažno razvijaju i obnovljivi izvori energije, kao dio dugoročne strategije energetske tranzicije. Do kraja sljedeće godine planirano je 2 GW solarne i vjetroenergije, a do 2032. godine čak 8 GW, uz razvoj hidroenergetskih projekata u oslobođenim područjima Garabaga i Istočnog Zangezura, koje je posebno izdvojio kao novi investicijski prostor. Posebno je istaknuo i razvoj novih energetskih interkonekcija, uključujući Crnomorski energetski kabel prema Europi, kao i regionalne projekte povezivanja s Turskom, Bugarskom, Gruzijom i širim prostorom Srednje Azije, čime Azerbajdžan postaje važna energetska tranzitna i povezujuća točka između Istoka i Zapada.
– Povezanost nije samo prometna nego i strateška i energetska – kazao je Alijev, dodajući da Azerbajdžan, kao zemlja bez izlaza na more, mora voditi iznimno aktivnu diplomaciju i graditi snažne i uravnotežene odnose sa susjedima i partnerima. Zaključno je istaknuo da danas 16 zemalja prima azerbajdžanski plin, što je rezultat dugogodišnje strategije, ulaganja, političke stabilnosti i međunarodne suradnje koju je ta zemlja, kako je rekao, sama pokrenula i sustavno razvijala, pretvarajući se u jednog od ključnih energetskih čvorova euroazijskog prostora.
I gotovo svi ostali sudionici suglasili su se da energetska tržišta više nisu izolirani sustavi, već duboko međusobno povezane mreže koje reagiraju na svaki geopolitički poremećaj. Energetska sigurnost u tom kontekstu više nije samo ekonomsko pitanje već i pitanje, naglašavalo se, političke stabilnosti, strateške autonomije i otpornosti država na globalne krize. U takvom globalnom okviru Baku Energy Week nadilazi svoj izvorni karakter stručnog i industrijskog skupa te postaje političko-ekonomski forum od globalne važnosti. Na njemu se raspravlja o energiji, ali i o ratovima, sankcijama, krizama i novoj ravnoteži snaga, pri čemu se upravo energija nameće kao jedan od ključnih faktora stabilnosti ili nestabilnosti međunarodnog poretka u godinama koje dolaze. A Baku Energy Forum dobiva sve veću težinu jer okuplja aktere koji izravno utječu na globalne tokove energije, investicija i infrastrukturnih projekata.
Što se Azerbajdžana tiče, dugogodišnja ulaganja u naftnu i plinsku infrastrukturu, uključujući razvoj Južnog plinskog koridora, omogućili su mu da postane važan alternativni pravac opskrbe za europsko tržište u razdoblju smanjene ovisnosti o ruskim energentima. Istodobno, Azerbajdžan sve snažnije razvija i sektor obnovljivih izvora energije, nastojeći uspostaviti ravnotežu između tradicionalnih fosilnih goriva, koja i dalje dominiraju globalnom potražnjom, i novih zelenih tehnologija koje definiraju dugoročnu energetsku tranziciju. Time se pozicionira kao zemlja koja istodobno osigurava energetsku sigurnost danas i investira u energetsku budućnost sutra.
Središnje mjesto u energetskoj arhitekturi regije zauzima Južni plinski koridor, jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata posljednjih desetljeća. Taj sustav povezuje plinska polja u Azerbajdžanu s europskim tržištem preko Gruzije i Turske, omogućujući stabilnu opskrbu zemalja jugoistočne Europe i šire regije. Kako Europska unija nastavlja politiku diversifikacije izvora energije i smanjenja ovisnosti o tradicionalnim dobavljačima, važnost tog koridora dodatno raste, a Azerbajdžan učvršćuje svoju poziciju pouzdanog i dugoročnog energetskog partnera. U središtu energetskog sustava Azerbajdžana nalazi se državna kompanija SOCAR, koja zajedno s međunarodnim partnerima razvija ključne projekte na kopnu i u Kaspijskom moru. Ta suradnja pokazuje da Azerbajdžan ostaje važan dio globalne naftne i plinske industrije, ali istovremeno aktivno radi na modernizaciji sektora i njegovoj prilagodbi zahtjevima energetske tranzicije.
Jedna od ključnih tema Foruma bio je balans između tradicionalnih izvora energije i ubrzanog razvoja obnovljivih tehnologija. Dok nafta i plin i dalje ostaju temelj globalne energetske stabilnosti, sve je veći pritisak na države i industriju da ubrzaju ulaganja u zelenu energiju, dekarbonizaciju i tehnološke inovacije. Azerbajdžan u tom procesu razvija značajan potencijal u solarnoj i vjetroenergiji, osobito u području Kaspijskog mora, koje se sve više prepoznaje kao jedno od strateških područja buduće proizvodnje čiste energije. U okviru Foruma raspravlja se o zelenoj energiji, digitalizaciji energetskog sektora, primjeni umjetne inteligencije u optimizaciji mreža, razvoju održivih energetskih sustava te novim modelima regionalne i međunarodne suradnje. Poseban naglasak stavljen je na projekte koji omogućuju dekarbonizaciju bez ugrožavanja sigurnosti opskrbe, što predstavlja jedan od najtežih izazova suvremene energetske politike.
Paralelno s konferencijskim dijelom, održavale su se i velike energetske izložbe na kojima se predstavljaju najnovija tehnološka dostignuća u industriji. Posjetitelji imaju priliku vidjeti inovacije u području naftne i plinske eksploatacije, napredne sustave bušenja, digitalne platforme za upravljanje energetskim procesima, cjevovodne tehnologije te rješenja usmjerena na smanjenje emisija i povećanje energetske učinkovitosti. Poseban interes privlači izložba "Caspian Power", koja prikazuje projekte iz područja solarne i vjetroenergije, vodikovih tehnologija, električne mobilnosti i pametnih energetskih sustava. Ti projekti jasno pokazuju smjer globalne energetske tranzicije prema kombinaciji sigurnosti opskrbe, tehnološkog napretka i održivosti.
Geopolitička važnost foruma dodatno je pojačana raspravama o budućim energetskim koridorima između Kaspijskog bazena i Europe. Sve češće se razmatraju projekti koji bi mogli dodatno povezati jugoistočnu Europu s novim izvorima energije, čime se otvara prostor i za jačanje suradnje sa zemljama poput Hrvatske. Takvi projekti ne predstavljaju samo gospodarsku priliku već i instrument dugoročne energetske sigurnosti europskog kontinenta. U tom smislu Baku Energy Forum je i strateška platforma na kojoj se susreću geopolitika, ekonomija, tehnologija i klimatska politika. Rasprave koje se vode u Bakuu odražavaju temeljno pitanje današnjeg energetskog svijeta: kako osigurati stabilnu, dostupnu i sigurnu energiju, a istovremeno ispuniti klimatske ciljeve i ubrzati zelenu tranziciju. Forum je tijekom godina prerastao u jedno od najvažnijih središta globalnog energetskog dijaloga. Njegova važnost ogleda se u činjenici da okuplja predstavnike više od četrdeset zemalja, vodeće kompanije te ključne međunarodne organizacije, stvarajući prostor u kojem se razmjenjuju stavovi i oblikuju strateški pravci budućeg razvoja energetskog sektora.
Forum svake godine okuplja ključne dionike energetskog sektora, međunarodne stručnjake, državne dužnosnike, investitore i poslovne lidere, postajući jedno od najvažnijih globalnih središta rasprave o budućnosti energije. Kao središnja platforma unutar energetskog tjedna, Forum se tijekom godina profilirao u jedno od najutjecajnijih mjesta za promišljanje i raspravu o održivim energetskim sustavima, tranziciji prema obnovljivim izvorima energije te dugoročnim investicijskim strategijama. Izdanje 2026. godine donosi širok spektar tema koje uključuju razvoj velikih zelenih projekata, energetske koridore, digitalnu transformaciju te jačanje međunarodne suradnje. Događaj se održava uz potporu Ministarstva energetike Republike Azerbajdžan, dok je SOCAR glavni partner, a podršku pruža i OPEC. Njihova uključenost dodatno potvrđuje globalnu važnost tog okupljanja.
Otvori KEKS Pay
