Nekoliko gradova i općina na francuskoj Azurnoj obali službeno se priprema za tsunami nakon upozorenja UNESCO-a. Stručnjaci te organizacije Ujedinjenih naroda još su 2022. procijenili da će u idućih 30 godina s gotovo stopostotnom vjerojatnošću doći do ozbiljnog tsunamija u Sredozemlju. Za razdoblje od 30 do 50 godina prognoza je čak 100 posto. Od lipnja šest priobalnih općina Métropole Nice Côte d’Azur nosi UNESCO-ovu oznaku 'Spreman za tsunami': Nica, Cagnes-sur-Mer, Saint-Laurent-du-Var, Villefranche-sur-Mer, Beaulieu-sur-Mer i Èze. Uz njih, od ranije su pripremljene i francuski Cannes, grčki Samos te talijanski Minturno. Azurna obala smatra se posebno ugroženom jer je gusto izgrađena, a samo oko 20 kilometara od obale prolazi ligurski rasjed, aktivna zona loma na morskom dnu. Tu se sudaraju afrička i euroazijska ploča, a napetosti već su u prošlosti izazivale potrese i plimne valove. Stručnjaci smatraju da je samo pitanje vremena kada će se ponovno stvoriti tsunami koji bi u vrhuncu turističke sezone na cijeloj francuskoj obali mogao potjerati u bijeg više od 800.000 ljudi.
"To nije alarm, nego statistička stvarnost. U nekim scenarijima ostaje samo deset minuta dok valovi ne stignu do plaža", kaže geograf Frédéric Leone s Université de Montpellier Paul-Valéry, koji radi za UNESCO-ovu stručnu skupinu zaduženu za sustav ranog upozorenja i pripreme za tsunami u Sredozemlju, piše Spiegel.
Mnogi još uvijek povezuju tsunamije isključivo s Azijom, no prema Leoneu to je zabluda. "Nakon Tihog oceana, sredozemni bazen bilježi najveći broj dokumentiranih tsunamija na svijetu", dodaje. Azurnu obalu već su pogodili nekoliko puta. Godine 1887. snažan potres u Ligurskom moru uzrokovao je da se more kod Antibesa i Cannesa najprije povuklo za oko metar, a zatim je plaže preplavio val visok do dva metra. Godine 1979. podvodni odron kod gradnje luke u Nici izazvao je nekoliko metara visok val koji je usmrtio devet osoba i teško oštetio Nicu, Antibes i Cannes. Potres kod Boumerdèsa 2003. u Alžiru, u kojem je poginulo oko 2300 ljudi, poslao je do tri metra visok val prema Balearima, dok su na Azurnoj obali zabilježene snažne struje i nagli pad, a zatim porast razine mora.
Seizmolog Alexander Rudloff s Helmholtzova centra za geoznanosti u Potsdamu objašnjava: "Zamislite čašu vode na stolu. Udar odozdo pokreće visoke valove koji se šire prema rubu". Tsunami nije jedan val, nego niz valova koji svoju energiju oslobađaju tek kada stignu do obale. U Sredozemlju većina nastaje zbog potresa. Valovi su uglavnom manji nego u Tihom oceanu, ali zbog blizine izvora mogu stići do obale u samo nekoliko minuta. U najgorim scenarijima tsunami bi mogao zahvatiti gotovo sve sredozemne obale. Modeli ukazuju na val visok barem jedan metar, što na prvi pogled ne zvuči dramatično. No ključna je brzina protoka. Već 50 centimetara brzo tekuće vode može oboriti ljude, odnijeti ležaljke i čak premjestiti automobile. Leone, koji je nakon katastrofalnog tsunamija 2004. istraživao posljedice u Bandi Acehu na Sumatri, ističe da su mnogi tamošnji stanovnici stradali upravo zato što nisu znali što je tsunami. Zato danas radi na pripremi francuskog stanovništva i turista.
Na cijeloj francuskoj sredozemnoj obali pravilo je jasno, čim stigne službeno upozorenje ili se more neuobičajeno povuče, treba se udaljiti barem 200 metara od obale ili se popeti na visinu veću od pet metara. Kod riječnih ušća preporučeni razmak je 500 metara. U Cannesa i šest „Tsunami Ready“ općina oko Nice crno-žuti znakovi označavaju evakuacijske zone, a zelene strelice pokazuju najbrže putove bijega. Upozorenja se šalju na sve mobitele povezane s lokalnom mrežom.
Rudloff ocjenjuje da je Europa tehnički relativno dobro pripremljena, postoje nacionalni centri za upozorenje, gusto raspoređene seizmološke i GPS postaje. No zabrinjava ga nizak stupanj svijesti. Na posljednjoj velikoj vježbi 2023. sudjelovala je samo polovica zamoljenih sredozemnih država, a sjevernoafričke zemlje gotovo uopće nisu bile uključene. Turistima stoga poručuje, ako se more iznenada neuobičajeno povuče, to nije trenutak za pakiranje suncobrana. Potrebno je ostaviti sve, uzeti djecu i što prije otići s plaže.
Nijemci uveli novu drakonsku kaznu. 30.000 eura za prekršaj koji mnogi Hrvati često rade