Kina je danas porinula prvi nosač zrakoplova kojeg je sama izgradila i to će biti drugi nosač u njezinoj floti.
Državni mediji, pozivajući se na vojne stručnjake, prenose da će nosač, izgrađen u luci Dalian na sjeveroistoku zemlje, stupiti u službu nakon 2020. jer će trebati vremena da ga se opremi i naoruža.
Kina je potvrdila informacije da gradi vlastiti nosač krajem 2015. i od tada kineski mediji i strani vojni stručnjaci redovito prenose informacije i satelitske i druge fotografije o njegovoj gradnji.
Trup broda, pogon i glavni brodski sustavi su u potpunosti dovršeni, ali bit će potrebno vrijeme za ugradnju naoružanja i opreme za zrakoplove.
Porinuće broda "pokazuje da smo projektiranjem i gradnjom vlastitog nosača zrakoplova napravili veliki iskorak", navela je službena novinska agencija Xinhua.
Državna televizija pokazala je kako nakon spuštanja s navoza tegljači vuku nosač okićen crvenim zastavama prema sidrištu.
Potpredsjednik moćnog kineskog vojnog povjerenstva Fan Changlong pratio je porinuće koje je obilježeno i bocom šampanjca razbijenom o pramac nosača.
Porinuće je uslijedilo nakon proslave 68. godišnjice utemeljenja kineske mornarice u nedjelju i odvija se u trenutku pojačanih napetosti između Sjeverne Koreje i SAD-a zbog sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog programa.
Malo se zna o kineskom programu gradnje nosača zrakoplova jer se radi o državnoj tajni, navodi Reuters, no objavljeno je da su u njegovoj gradnji korištena iskustva gradnje prvog nosača Liaoninga koji je kupljen u Ukrajini 1998. i potom preuređen u kineskom brodogradilištu.
Novi nosač koji će biti opremljen konvencionalnim naoružanjem, a prema podacima Centra za međunarodne strateške studije u Washingtonu nosit će 24 zrakoplova Shenyang J-15, što je kineska verzija ruskog zrakoplova Suhoj 33. Po istom izvoru nosač bi trebao biti opremljen i sa 17 helikoptera.
Kineska mornarica posljednjih mjeseci ima sve istaknutiju ulogu i njezino zapovjedništvo preuzeo je admiral ,čija je karijera u snažnom usponu. Kineski prvi nosač zrakoplova nedavno je plovio oko Tajvana, a novi kineski borbeni brodovi pojavljuju se u udaljenijim dijelovima svijeta.
Kina polaže pravo na gotovo čitavo Južno kinesko more za koje se vjeruje da ima velike rezerve nafte i plina i kroz koje prolazi godišnji pomorski trgovinski promet vrijedan pet bilijuna dolara. Zemlja također ubrzano gradi vojna postrojenja na otocima koje kontrolira u tom moru i na koje pravo polažu i druge zemlje poput Bruneja, Malezije, Filipina, Tajvana i Vijetnama.
Tajvan smatra da Kina zapravo gradi dva nosača zrakoplova, no službeni Peking to još nije potvrdio.
Kineski vojni dužnosnici, kako prenose mediji, navode da je Kini potrebno najmanje šest nosača zrakoplova i mreža baza širom svijeta kako bi se mogle odvijati njihove operacije. Kineska vlada ipak još nije javno odgovorila na pretpostavke da želi biti globalno nazočna onako kako je to američka vojska. SAD raspolaže s deset nosača zrakoplova.
Nosač Liaoning sudjelovao je u vojnim vježbama u Južnom kineskom moru i nedavno u blizini Tajvana, ali se očekuje da će imati značajniju ulogu u obuci nego u borbama.
Brodovi su ratni a posade su borbene. Ovaj novi kineski nosač aviona ima "skiju" na poletnoj stazi što je odlika sovjetske klase nosača aviona u kojoj je Kuznjecov ali i prvi kineski nosač Liaoning (bivši sovjetski Varyag, odnosno Riga). Izgledaa da su Kinezi pokušali primijeniti sve ono što su u eksploataciji "Liaoninga" naučili i ocijenili da je dobro rješenje. Kina je iskazala svoje pretenzije prema otočjima Paracel i Spartly (smještenih između Vijetnama i Filipina), iskrcala vojne posade, sagradila umjetne platforme za rakete kao i aerodrome tamo gdje je mogla a nosači aviona će joj koristiti ako će još oštrije iskazati svoje aspiracije na tom udaljenom području od Kine, pogotovo u mogućim napetostima oko otočja Spartly.