Austrija je u srpnju ove godine preuzela predsjedanjem Slavkov skupinom, poznatom i kao Slavkovski format ili S3, koju uz Austriju čine i Češka i Slovačka, što je bio povod da je u utorak u Beču organizirala međunarodnu konferenciju o Zapadnom Balkanu. Konferencija je održana u austrijskom Saveznom kancelarstvu pod predsjedanjem austrijske ministrice za Europu, iz Narodne stranke (ÖVP), Claudie Bauer.
Uz njene kolege iz Slavkove skupine, visoke vladine predstavnike Češke i Slovačke, sudionici Konferencije u Beču bili su i ministri europskih i vanjskih poslova šest država Zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, koje su još uvijek na čekanju, kada je riječ o pristupu Europskoj uniji. Riječ je o ministrici za europska pitanja Crne Gore Majdi Gorčević, srpskom ministru za europske poslove Nemanji Staroviću, albanskom ministru vanjskih i europskih poslova Feritu Hodži i njegovu sjevernomakedonskom kolegi Bekimu Saliu te glavnom pregovaraču Kosova s EU Jetonu Zulfaju. Iz BiH na bečku je konferenciju pozvan Edin Dilberović, tajnik Ministarstva vanjskih poslova.
Austrijska ministrica naglasila je da se bečkom konferencijom o Zapadnom Balkanu želi odaslati jasan politički signal. "Naše predsjedanje Slavkov formatom želimo iskoristiti za stavljanje snažnijeg fokusa na proširenje Europske unije, posebno na Zapadni Balkan. Zemlje Zapadnog Balkana moramo konačno izvući iz čekaonice EU-a", poručila je austrijska ministrica Claudia Bauer, koja je rano poslijepodne u Saveznom kancelarstvu u Beču održala konferenciju za medije, zajedno sa svojom kolegicom iz Crne Gore, ministricom za europska pitanja Maidom Gorčević.
Na konferenciji se moglo čuti da se približavanje šest država Zapadnog Balkana, koje su još 2003. godine dobile europsku perspektivu, poprilično "oteže" i da je napredak izuzetno spor zbog zastoja u reformama zemalja kandidatkinja, nacionalnih veta i skepticizma prema proširenju unutar same EU. Kazalo se i da se u narednim godinama punopravno članstvo čini dostižnim samo za Albaniju i Crnu Goru. Kako je austrijska ministrica naglasila, vrijeme održavanja bečke konferencije o Zapadnom Balkanu nije slučajno odabrano. Povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos najavila je, kako je napomenuto, „jesen proširenja” i u listopadu novo izvješće o postignutom napretku.
Bauer je rekla da Austrija, Češka i Slovačka u okviru Slavkovske skupine imaju tri prioriteta. Prvi je ubrzati proces proširenja EU i učiniti ga predvidljivim, pri čemu zemlje koje ispune potrebne uvjete „ne smiju ostati u čekaonici“. Drugi prioritet je da građani u svakodnevnom životu osjete prednosti približavanja EU, a kao primjer je navela planirano ukidanje roaminga za zemlje Zapadnog Balkana. Bauer je pozvala Europsku komisiju da do ljeta 2027. godine ukine roaming za zemlje Zapadnog Balkana, izrazivši nadu da će to i učiniti. "Više od pola milijuna ljudi u Austriji potječe s Zapadnog Balkana", napomenula je Bauer. "Olakšanje se mora odraziti i na račune za mobilne telefone prije sljedećeg ljeta", rekla je austrijska ministrica.
Kao treći prioritet Bauer je navela mlade i njihovo uključenje u javni život te davanje prilike da stiču međunarodno iskustvo raznim razmjenama, te tako grade europsku budućnost u svojim zemljama. Ono što je austrijskoj ministri također bilo važno poručiti je da će Austrija, Češka i Slovačka rezultate bečke konferencije o Zapadnom Balkanu u listopadu predstaviti u Bruxellesu. Bauer se osvrnula i na važnost ispunjavanja zadanih kriterija za članstvo u EU-u, istaknuvši da među zemljama kandidatkinjama postoje velike razlike u napretku. Dok su neke već daleko odmakle u procesu pristupanja, druge su, kako je rekla, „još uvijek na početku“. Bauer je posebno čestitala crnogorskoj ministrici europskih poslova Maidi Gorčević na "vidnom" napretku Crne Gora u približavanju EU, dodajući da je ova zemlja u završnoj fazi da postane 28 članica EU-a i da se smatra favoritom za pristupanje.
Austrijska ministrica se osvrnula i na postignuća ostalih zemalja Zapadnog Balkana, koje su još uvijek u čekaonici EU-a: "Crna Gora je otvorila 33 i zatvorila 18 poglavlja i već radi na pristupnom sporazumu. Zemlja ima realne šanse da postane 28. članica EU. Albanija je otvorila sve klastere i zatvorila tri poglavlja. To je impresivno. Srbija je otvorila 22 poglavlja i zatvorila dva, a učešće u SEPA-i pokazuju što članstvo u EU praktički znači za građane i poslove. Sjeverna Makedonija otvorila je pregovore 2022. i uključena je u SEPA-u. Bosna i Hercegovina pokrenula je važne reforme, a Kosovo, potencijalni kandidat, dobilo je viznu liberalizaciju i sada radi na sudjelovanju u SEPA-i."
Goričević je zahvalila zemljama iz Slavkov skupine, Austriji, Češkoj i Slovačkoj, na stalnoj podršci u procesu približavanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji. "Za nas je ovo posebno važno jer se nalazimo u završnoj fazi. Zatvaramo preostala poglavlja i pripremamo se za za naš glavni cilj, da postanemo do 2028. godine 28. članica Europske unije", naglasila je ministrica za europska pitanja Crne Gore na Pressici dodavši: "Prijemom Crne Gore ostalima u regiji bio bi poslan signal povjerenja u proces proširenja i poruka da onaj tko provodi reforme može ostvariti članstvo u EU."
U Beču je također spomenuto da se za dva dana u Crnoj Gori održava sastanak ministara vanjskih poslova u sklopu Berlinskog procesa, na kojem će jedna od glavnih tema biti aktualni izazovi vezani uz proširenje EU-a. Austrija je kao svoje prioritetne teme predsjedanja Slavkovskom skupinom postavila proširenje Europske unije na Zapadni Balkan, jačanje regionalne suradnje, posebice energetske i infrastrukturne, te aktivno uključivanje mladih u javni život, područja ključna za stabilnost i razvoj cijele srednjoeuropske regije.
Posebno u vrijeme geopolitičkih neizvjesnosti i Austriji je očito potrebna snažna regionalna suradnja. To se danas moglo iščitati i iz govora austrijske ministrice Bauer na konferenciji za novinare, na kojoj je rekla da su austrijske tvrtke vodeći ulagači u regiji Zapadnog Balkana te da se svaka nestabilnost u zemljama te regije odražava i na Austriju. Slavkovska skupina, koju čine Austrija, Češka i Slovačka (S3), osnovana je 2015. godine u Slavkovu (Austerlitz), gradu u Južnoj Moravskoj, po kojem je nazvana legendarna Bitka triju careva iz 1805. godine.
FOTO Smeće čeka, a tračnice su prazne: Imamo 100 novih fotografija sa zagrebačkih ulica
Otvori KEKS Pay
