Dok gradišćanski Hrvati svim raspoloživim snagama rade na oživotvorenju povijesnog projekta Hrvatske škole u Beču i uvođenja dvojezičnog hrvatsko-njemačkog obrazovnog sustava “od vrtića do mature”, čiji je početak planiran za 6. rujan 2027. godine, Vijeće Europe, objavilo je novo, vrlo zanimljivo izvješće o manjinskim jezicima u Austriji. Vijeće Europe nadzire zaštitu manjinskih jezika i provjerava da li je u skladu s odredbama Europske povelje za regionalne i manjinske jezike. Stanje na terenu u određenim vremenskim razmacima provjerava Odbor neovisnih stručnjaka Vijeća Europe.
Nakon redovitog monitoringa navedenog Odbora i sastanka njegovih stručnjaka s predstavnicima svih šest austrijskih autohtonih manjina nedavno je objavljeno najnovije evaluacijsko izvješće. U izvješću se potvrđuje i hvali Austrija da ima dobro razvijen sustav za zaštitu i podupiranje manjinskih jezika i da održava stalni dijalog sa svojim etničkim skupinama. Uz napomenu, kako su mjere poduzete proteklih godina donijele pozitivne rezultate. Istovremeno Odbor neovisnih stručnjaka Vijeća Europe ističe potrebu za poboljšanje odnosno veću zaštitu manjinskih jezika u nekoliko područja: obrazovanju, upravi i pravosuđu. Kako se navodi, u obrazovnom sektoru naveden je nedostatak dovoljno obučenih dvojezičnih pedagoga, posebno u Dječjim vrtićima i i drugim predškolskim ustanovama. Također je uočena nedovoljna ponuda nastavnih materijala, te neujednačena dostupnost medijskih resursa za manjinske jezike. Stručnjaci također vide daljnji potencijal za razvoj u korištenju gradišćanskohrvatskog, mađarskog i slovenskog jezika, u odnosima navedenih manjina sa sudovima i vlastima. Posebno u Štajerskoj i Beču se traži strukturiraniji i napredniji pristup. U izvješću je također dan osvrt na češku školu Komensky u Beču. I izneseno pregršt pohvala na njen rad. Ova obrazovna ustanova, koja u austrijskom glavnom gradu nudi nastavu na češkom i slovačkom jeziku od “vrtića do srednje škole”, smatra se uzorom.
Njemački jezik i jezik nacionalnih manjina u Austriji, u ovom slučaju češke i slovačke, tretiraju se kao potpuno ravnopravni jezici u nastavi. To je i cilj Hrvatske dvojezične škole, koja je u nastajanju, ističe njen osnivač - “Školsko društvo Rešetarić” iz Beča. Ono, na što se u izvješću također ukazuje je, da se unatoč velikom uspjehu češka Komensky škola u Beču i dalje suočava s financijskim izazovima. Odbor stručnjaka se je stoga založio za iznalaženje dugoročnog rješenje, razvijenog u suradnji s onima kojih se to izravno tiče. Kad je riječ o šest austrijskih narodnih manjina, preporučuje se strukturiranija politika financiranja i mjere za osiguranje dovoljnog broja kvalificiranih, dvojezičnih učitelja. U izvješću se nadalje navodi kako treba pooštriti službenu upotrebu manjinskih jezika u javnom životu. Svijest o jezicima i kulturama etničkih skupina kao dijelu austrijske kulturne baštine, također se mora, prema mišljenju europskih stručnjaka, čvršće uspostaviti, kako u obrazovnom sektoru tako i u medijima. Prema svemu iznesenom, očito ima još dosta toga na čemu u Austriji treba poraditi u zaštiti manjinskih jezika. Iako je Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima u Austriji na snazi još od 2001. godine.
Manjinski jezici šest priznatih narodnih manjina u Austriji su gradišćanskohrvatski, slovenski, mađarski, češki, slovački i romski. U izvješću se ističe, da u povodu obilježavanja 50. obljetnice austrijskog Zakona o narodnim manjinama, koji je donesen 7, srpnja 1976. godine, austrijski je parlament pokrenuo nekoliko inicijativa za povećanje vidljivosti narodnih manjina koje žive u Austriji, i njihovih jezika. Stručnjaci iz Odbora Vijeća Europe također su odali priznanje dvjema austrijskim pokrajinama, Gradišću i Koruškoj, za njihove napore u jačanju integracije manjinskih jezika u obrazovanje, upravu i javni život. Uz konstataciju kako je utvrđeno da je svih šest manjinskih jezika prisutno u austrijskom medijskom prostoru. U nastavku stoji da tome značajno doprinosi austrijska radiotelevizija ORF, kao i ostali mediji: novine, online portali i platforme društvenih mreža. Ono što je Vijeće Europe također pozitivno ocijenilo je prekogranična suradnja Austrije i njenih manjina sa susjednim zemljama, koja uključuje brojne zajedničke obrazovne i kulturne projekte. Na tom su području gradišćanski Hrvati, posebno jaki i angažirani.