Najgore s čim se može suočiti jedna banka je – gubitak reputacije. S njim dolazi gubitak klijenata, depozita i ulagača. Ili pad dionica, za početak od pet posto, koliko je “tresnula” vrijednost Deutsche Banka. Nakon što im je u četvrtak u tri zgrade u Frankfurtu upalo 170 pripadnika policije, porezne uprave, državnog odvjetništva i Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA), teško je zamisliti što im se gore može dogoditi.
Može, naravno, da ta vojska autoriteta i dokaže sve optužbe o umiješanosti u pranje novca iz afere Panama Papers, otvorene još 2016. kad je udružena grupa istraživačkih novinara otkrila prljavštine o poreznim oazama i pranju novca brojnih kompanija i pojedinaca. Deutsche Bank je – “last but not least”. Zadnji su, ali ne i najmanje bitni, u lancu optuženih za omogućavanje utaje poreza i ostalih nezakonitih aktivnosti svojim klijentima. Preslabo je reći da nisu najmanje bitni.
Najveći doprinos riziku
Kad je prije 20 godina DB za 10 milijardi dolara kupio Bankers Trust, što je bilo najveće inozemno preuzimanje američke banke dotad, postao je najjača banka na svijetu po imovini. Otad su prešli kontroverzan put od vrha do reputacijskog dna. Prije dvije godine Međunarodni monetarni fond obznanio je da DB najviše pridonosi sistemskim rizicima u globalnom bankarskom sustavu – postoji li veća noćna mora od te rečenice koja rastjeruje ulagače i klijente, ali i dobar menadžment?
Taj nekadašnji pojam za njemačku sigurnost i stabilnost pretvorio se tijekom godina u investicijsku banku koja se kompromitirala zaigranošću na financijskih tržištima te je zbog prodaje rizičnih hipotekarnih vrijednosnica, koje su dovele do financijske krize 2008., morala platiti milijarde eura kazne. Kazne su plaćali i za namještanje tečajeva valuta, sudjelovanje u nelegalnom trgovanju dionicama u Rusiji i kršenje sankcija prema Iranu. Mnoge su uspjeli smanjiti nagodbama. “Uspjeli” su čak i zabunom prebaciti 28 milijardi eura, iznos veći od njihove tržišne kapitalizacije, na račun klirinške kuće Eurex u vlasništvu Deutsche Boerse. Baš “smola”. Ostalo je s predumišljajem. Aktualna istraga usmjerena je protiv dvojice službenika banke i još nedefiniranog broja potencijalnih osumnjičenika, a vodstvo DB-a u izjavi za medije izrazilo je iznenađenje upadom u prostorije jer se, kako kažu, podrazumijeva da će istražiteljima predočiti sve spise vezane uz istragu i učiniti sve da rasvijetli slučaj pomaganja klijentima pri otvaranju računa u poreznim oazama. Prema “papirima”, samo je preko jedne podružnice DB-a na Britanskim Djevičanskim Otocima otvoreno 900 spornih računa. Prema tragovima Panama Papersa, za pranje novca kažnjene su već njemačka banka Handelsbanken i švedska Nordea, a istraga traje u Danske Banku kroz čije je estonske podružnice, prema optužbama, prošlo čak 200 milijardi eura prljavog novca.
Godinama u crvenom
Istodobno, banka se muči i operativno – nikako se dokopati zone profitabilnosti. Već je nekoliko godina u debelom crvenom, no nedavno je ipak prošla stres-test Europske središnje banke. U trećem im je kvartalu dobit pala 65 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 229 milijuna eura, no prvi čovjek DB-a Christian Sewing, s optimizmom za koji je teško naći osnovu, tvrdi da će, nakon tri godine gubitaka, 2018. završiti u plusu. Izdvajaju velik novac za otpremnine, nakon što su od početka godine otpustili 700 zaposlenika i najavili još 1700 otkaza. Petogodišnjim planom otpuštanja koji bi trebao završiti 2022. srezat će broj radnika za ukupno 15.000, a program restrukturiranja predviđa i povlačenje s brojnih tržišta: iz Argentine, Čilea, Meksika, Perua, Urugvaja, Danske, Finske, Norveške, s Malte i Novog Zelanda.
Za troškove restrukturiranja i otpremnina u prethodnom su kvartalu izdvojili 103 milijuna eura, no prepolovila im se i operativna dobit, na 596 milijuna kuna. Prihodi su im pali devet posto, na 6,2 milijarde eura: niži su u odjelu poslovanja s građanima, u korporativnom i investicijskom bankarstvu te u sektoru za upravljanje imovinom.
