Milijardu i 100 milijuna kuna vrijedan brod LNG Croatia danas je uplovio u riječku luku nakon što je 20. rujna ove godine krenuo iz Kine. Radi se o FSRU brodu – plovećoj jedinici za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina koji je u kineskom brodogradilištu prilagođen za potrebe hrvatskog projekta LNG terminala na Krku.
Debalastiranje u Lencu
U tvrtki LNG Hrvatska kažu da će FSRU brod ostati na sidrištu u riječkoj luci od 22 do 24 sata, dakle do sutra, kako bi se obavio postupak debalastiranja broda i pripremio se za ulazak u brodogradilište Viktor Lenac. Ondje će biti obavljena dodatna testiranja pojedinih tehnoloških upravljačkih sustava, a predviđeno je da će to trajati do četiri tjedna. Dolazak FSRU broda u Omišalj je, najavljuju u LNG-u Hrvatska, predviđen za kraj studenoga ili početak prosinca, kada će započeti sve aktivnosti vezane za puštanje terminala u rad, a komercijalni rad terminala počet će 1. siječnja 2021.
LNG Hrvatska krenuo je u nabavu FSRU broda za plutajući LNG terminal još 2018. godine kad je bila planirana nabava broda s kapacitetom uplinjavanja od šest do sedam milijardi kubnih metara, no od toga se odustalo s obzirom na to da hrvatski plinski transportni sustav može godišnje zaprimiti 2,6 milijardi kubnih metara plina, od čega 1,5 milijardi može izići iz Hrvatske s obzirom na kapacitete interkonekcije. Stoga je pokrenut novi natječaj za nabavu FSRU broda manjeg kapaciteta, a to je onda značilo i manje troškove njegove nabave, i to za gotovo 90 milijuna eura.
Na natječaju za brod manjih kapaciteta mogao se ponuditi novi FSRU brod koji će se tek sagraditi, postojeći FSRU brod ili nova konverzija LNG tankera u FSRU brod, s minimalno 135.000 m³ spremničkog kapaciteta i 2,6 milijardi m³ godišnjeg kapaciteta uplinjavanja.
Ponude su poslale tvrtke Golar, Mitsui O.S.K. Lines i Maran Gas Maritime Inc. Odabrana je ponuda Golara koji je ponudio novu konverziju postojećeg LNG tankera u FSRU brod, i to za 159,6 milijuna eura. Riječ je o LNG tankeru koji je proizveden 2005. i koji je plovio pod imenom “Golar Viking”. Ugovor je potpisan 28. siječnja 2019., a Golar se njime obvezao isporučiti brod na lokaciju terminala između 30. rujna i 30. listopada ove godine.
Brod LNG Croatia, prema podacima tvrtke LNG Hrvatska, ima spremnički kapacitet od 140.000 m³, s nominalnim kapacitetom uplinjavanja LNG-a od 300.000 m³ prirodnog plina/satno, što godišnje daje kapacitet od 2,6 milijardi m³ plina, a koji je u skladu s tehničkim kapacitetom plinskog transportnog sustava RH.
Pretvorba prirodnog plina iz tekućeg u plinovito stanje na tom brodu radit će se u otvorenom sustavu pri kojem se za zagrijavanje LNG-a koristi toplina morske vode.
Izabrano ekološko rješenje
U LNG-u Hrvatska su već prije objasnili da su, iako se sukladno tehničkim standardima pri radu takvih sustava koristi elektroklorinacija bez negativnih utjecaja na okoliš, zbog uvažavanja stava lokalne zajednice o neprihvaćanju upotrebe klora iz morske vode pri procesu uplinjavanja UPP-a, dodatno bodovali rješenja koja omogućuju mehaničko čišćenje sustava od obraštaja koji nastaje u sustavu pri prolasku morske vode.
Na terminal u Omišlju, uz FSRU brod LNG Croatia moći će pristati svi LNG tankeri, i to kapaciteta od 3500 m³ do 265.000 m³, što predstavlja ukupnu svjetsku flotu LNG tankera koji prevoze ukapljeni prirodni plin (UPP). Prema podacima tvrtke LNG Hrvatska, preuzetih iz izvještaja International Gas Union LNG za 2018., od ukupno 413 brodova u svjetskoj floti LNG tankera, njih 327 je kapaciteta do 170.000 m³, od čega su 124 kapaciteta do 140.000 m³. Teret s LNG tankera prekrcavat će se na UPP terminal u količinama od minimalno 8000 m³ UPP-a/satno.
Ukupna vrijednost ulaganja u LNG terminal u Omišlju je 233 milijuna eura, a pri tome 101 milijun eura je bespovratnih sredstava EU. Dioničari LNG-a Hrvatska (HEP i Plinacro) osigurali su 32,2 milijuna eura, a iz državnog proračuna je za taj projekt osigurano preostalih 100 milijuna eura. Iako je na početku realizacije projekta bilo dosta skepse oko njegove uspješnosti, a bilo je i teškoća oko zakupa kapaciteta, sredinom ove godine iz LNG-a Hrvatska ipak su se pohvalili da je za iduće tri plinske godine zakupljen sav slobodni kapacitet terminala i da nema više slobodnih kapaciteta. Zadnji koji su zakupili kapacitete hrvatskog LNG terminala su mađarski MET i katarski Power Globe Qatar LCC.
Pitanje je kako ćete čistiti izmjenjivače topline? Kemijski ili mehanički? Kemijski je vrlo lakše ali je zato pogubno za floru i faunu i uništavanje zalijeva je neizbježno, znači ostaje nam mehanički, pa me zanima koliko često i na koji način čete to mehanički čistiti obzirom da se alge već nakon dan dva pojavljuju na površini što će izmjenjivačima topline smanjiti njihov kapacitet. Ako netko nije upoznat sa ovime, povukao bih paralelu sa malom barkom od 5 metara gdje vi imate opciju staviti koper i mehanički strugati alge, jedne godine nisam stavio koper i požalio sam te sam shvatio da nakon 2 dana alge se lagano primaju i da je to nemoguć posao stalno skidati. Zašto jednostavno nismo imali terminal na kopnu?!?? Svi mi znamo da će oni na kraju kemijskim putem odstranjivati alge i da će uništiti floru i faunu, jer standardni koper ne vrijedi za brodove koji stoje, oni se moraju kretati , te se tu moraju koristiti jače kemikalije!