Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvati među pet naroda koji najmanje hrle na hitnu pomoć

O neodgovornosti građana koji hrle na hitnu halabuku stvaraju glasači tajkunizacije koji su zaposjeli javni prostor. Građani se koriste odgovorno zdravstvenim sustavom
20. rujna 2019. u 10:47 6 komentara 1336 prikaza
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Suprotno percepciji u javnosti da hrvatski građani hrle na hitnu pomoć za svaku sitnicu, izvješće Eurofounda, ugledne Europske zaklade za poboljšanje uvjeta života i rada, pokazuje da Hrvati koriste hitnu pomoć manje od prosjeka EU. Dok je u prosjeku 11% građana koristilo usluge hitne pomoći, u Hrvatskoj je to samo njih 7%, čime se ubrajamo u zemlje s najnižim korištenjem hitne pomoći zajedno s Italijom i Rumunjskom, a nakon Bugarske i Poljske, u kojoj je 5%, odnosno 6% građana koristilo hitnu pomoć. S druge strane, najviše korisnika Hitne pomoći bilo je u Luksemburgu (21%), Španjolskoj (20%) te Švedskoj i Estoniji (18%). Proizlazi to iz nedavnog izvješća Eurofounda “Kvaliteta usluga zdravstvene zaštite i pružanja skrbi u EU” koja obuhvaća i dugoročnu skrb o građanima i formalnu skrb o djeci do 12 godina od vrtića do produženih boravaka u školama, po kojoj, također, stojimo loše.

Kninska bolnica Nezadovoljstvo Sindikat zdravstva Hrvatske: Svi zaposlenici u sustavu zdravstva su izigrani

Regionalne razlike

Eurofound navodi da niski postoci korištenja hitne pomoći mogu upućivati ​​na probleme u pristupu ovoj vrsti skrbi, ali i da visoki postoci u slučaju Španjolske mogu upozoravati na to da je teško pristupiti primarnoj zdravstvenoj i specijalističkoj zaštiti zbog posljedica financijske krize. Izvješće Eurofounda o korištenju i pristupu zdravstvenim uslugama dugoročne i skrbi o djeci temelji se na podacima iz Europskog istraživanja o kvaliteti života iz 2016. provedenog u 28 članica EU. Profesor socijalne politike Zdenko Babić o nerazmjeru između percepcije da Hrvati hrle na hitnu pomoć i podataka Eurofounda kaže: – Percepcija da građani često koriste hitnu pomoć temelji se vjerojatno na situaciji u velikim gradovima kao što su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, gdje ima i toga da ljudi idu na hitnu da dođu prije do specijalističkih usluga, ali u manjim sredinama to je manje često i zbog manje dostupnosti hitne, pa je onda ovakav podatak za cijelu zemlju.

Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenta, ističe da ne raspolažu informacijama da građani često koriste hitnu pomoć, štoviše, prvo se obraćaju obiteljskim liječnicima, pa dežurnim ordinacijama primarne zaštite iako su one, kaže, slabo opremljene, pa iznosi vlastiti primjer da ga je dežurna liječnica morala uputiti na hitnu zbog lakšeg zahvata na uhu jer nije imala odgovarajuću pincetu.

Bolnici kazne 8000 kn 'Krivi su': Šefovima klinika globe, liječnici radili i više od 700 sati prekovremeno

– O neodgovornosti građana koji hrle na hitnu halabuku stvaraju glasači tajkunizacije koji su zaposjeli javni prostor. Građani se koriste odgovorno zdravstvenim sustavom, ne kažem i da nema neodgovornih pojedinaca, no to osuđujemo – kaže Drlje. Podržava liječnike u borbi za veće plaće, ali drži da treba urediti zdravstvo po mjeri svakog čovjeka. Inače, većina građana EU zadovoljna je kvalitetom zdravstvene zaštite, ocjenjuje je ocjenom 6,9 na skali do 10, no 27% građana EU ocjenjuje je niskom. Naši su građani u prosjeku, što se otprije zna, manje zadovoljni zdravstvom, obrazovanjem, skrbi za djecu, socijalnim stanovanjem od prosjeka EU. Primarnu zaštitu građani EU bolje ocjenjuju od bolničke i specijalističke, samo je obrnuta situacija u Finskoj i Švedskoj.

Loša i skrb o djeci

Naši građani zadovoljniji su informiranjem, profesionalnošću i ljubaznošću liječnika u primarnoj zaštiti od bolničkih.

– Obiteljski su liječnici dostupniji za pacijente od specijalista, koji su u nas nedostupniji zbog dugih lista čekanja, a slaba je i komunikacija nekih liječnika prema oboljelima u zdravstvenom sustavu. Nažalost, zbog miješanja privatnog i javnog zdravstva događa se da su neki liječnici, kad rade u privatnoj praksi, jako ljubazni, daju punu informaciju, a kad rade u javnom, svaka riječ im teško izlazi iz usta – kaže Drlje.

Milan Kujundžić Ministar Kujundžić: 'Nije u šoldima sve', vratilo se više od polovice liječnika koji su otišli iz Hrvatske

I Babić se slaže da duge liste čekanja u specijalističkoj zaštiti utječu na percepciju građana o ukupnoj usluzi, a imamo i manje specijalista u sustavu pa nemaju dovoljno vremena za pacijente. Hrvatska loše stoji i po formalnoj skrbi za djecu do 12 godina, od vrtića do boravaka u školama. Tako je primjerice u Slavoniji, kaže Babić, loša dostupnost vrtića, a osobito nam je problem dostupnost produženih boravaka u školama, kojih ima u velikim gradovima, ali ni tamo do 12. godine, dok neke zemlje EU imaju mogućnost boravka za djecu i do 15 godina.

Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
Zagrebački advent
Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
  • prigorka:

    Hrvati su zdrav i izdrzljiv narod, pa ne idu za svaku sitnicu , kod lijecnika

  • cvikcange:

    A kako iskoristiti uslugu hitne? Najveće Zagrebačke. Primjer: pacijent 80g-195visok, karcinom, pada u kadu. Boravak u kadi od 7 do 11 (ne može do telefona, čeka promrzao dolazak ženskog člana obitelji, već je u bunilu). Zove se hitna, liječnica pita ... prikaži još!a i savjetuje - "Imate li vi susjede? Nek vam ga podigne susjed". Ne pita je li u kontaktu, je li polomljen, nagnječen, ima li krvi. Dotična se tjera u rodnu grudu i zove se najbliža PP za pomoć. Redovna ophodnja stiže za dvije i pol minute, ukupno šest minuta kako je pacijent u svom krevetu.

  • Sve je uzalud:

    .....to je veliki rizik osloniti se na zdravstvo.........uđeš okomito........................izađeš vodoravno i nitko nezna zašto.................