Finska je pozvala američke dužnosnike da buduća sigurnosna jamstva poslijeratnoj Ukrajini ne opisuju kao "nalik Članku 5", implicirajući da bi to moglo potkopati klauzulu o međusobnoj obrani koja je u srži vojnog saveza NATO-a, prema dopisu State Departmenta koji je Politico dobio na uvid. Dopis od 20. siječnja nagovještava zabrinutost nekih strana oko naziva korištenih tijekom mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve. Oni pokazuju koliko osjetljive neke fraze mogu biti u području nacionalne sigurnosti, čak i kada dužnosnici samo pokušavaju ponuditi analogiju različitoj publici. Prema dopisu poslanom iz američkog veleposlanstva u Helsinkiju u Washington, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen razgovarala je o tom pitanju 19. siječnja s američkim zastupnicima Jackom Bergmanom i Sarah Elfreth, koji su oboje članovi Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.
Valtonen je naglasla stav Finske da je Rusija "dugoročna strateška prijetnja" i upozorila na "slab" mirovni sporazum za Ukrajinu koji bi ometao njezinu sposobnost obrane od buduće ruske agresije, navodi se u dopisu. No, Valtonen je upozorila na bilo kakve prijedloge o sigurnosnim jamstvima "sličnim članku 5" u poslijeratnoj Ukrajini, dodaje se. Upozorila je da to riskira miješanje NATO-ovih jamstava iz članka 5 s bilo kakvim bilateralnim obećanjima datim Ukrajini. Također se citira kako je rekla da bi trebao postojati "vatrozid" između NATO-a i budućih sigurnosnih jamstava Ukrajini. Finska ministrica obrane iznijela je slične točke na kasnijem sastanku, prema dopisu. Članak 5. je ključna klauzula u NATO paktu koja znači da će se oružani napad na jednu članicu saveza od 32 zemlje tretirati kao napad na sve članice. NATO je taj članak aktivirao samo jednom: nakon što su islamistički teroristi napali SAD 11. rujna 2001. Sadržaj dokumenata nudi uvid u zabrinutosti koje su izrazili drugi finski čelnici koji su rekli da, iako žele pomoći Ukrajini da se zaštiti, koncept sigurnosnog "jamstva" je ozbiljnije pitanje na koje još nisu spremni pristati.
Finski dužnosnik rekao je da ured ministrice neće komentirati povjerljive razgovore, iako je naglasio dugogodišnji cilj Helsinkija da Ukrajinu konačno primi u NATO savez. "Finski je cilj osigurati da Ukrajina dobije najjače moguće sigurnosne aranžmane i jamstva u potpori održivom i trajnom miru", rekao je dužnosnik, kojem je zajamčena anonimnost kako bi govorio o osjetljivim političkim pitanjima. "Finski je stav da je budućnost Ukrajine unutar NATO-a". Bivši dužnosnici i analitičari NATO-a rekli su da dopis odražava rastuću zabrinutost u raznim glavnim gradovima oko toga kako bi angažman u poslijeratnoj Ukrajini dugoročno mogao utjecati na pojedinačne zemlje. Jedan potencijalni problem je taj što "korištenje izraza Članak 5 u drugim kontekstima implicira uključenost NATO-a koja zapravo nije dio nijednog od ovih predloženih aranžmana", rekao je Edward Wrong, bivši dužnosnik NATO-a. "Finska i mnoge druge članice NATO-a žele osigurati da se razumije da je Članak 5 jedinstven za NATO". State Department odbio je komentirati.
Elfreth, jedna od američkih zastupnica s kojima se Valtonen sastala, nije se izravno obratila na sjednici s finskom ministricom vanjskih poslova, ali je u izjavi rekla: "Iz naših brojnih sastanaka bilo mi je jasno da su naši saveznici u NATO-u, novi i stari, predani promicanju zajedničkih ciljeva obrane naših partnera od ruskih i drugih neprijateljskih utjecaja". Bergman je odbio komentirati. Korištenje članka 5. kao paralele ima višestruke prednosti i nedostatke, posebno s obzirom na raspon stavova prema Ukrajini u NATO-u, rekli su bivši dužnosnici i analitičari. To dodatno komplicira vjerojatnost da će pojedine zemlje ili odabrane skupine zemalja, ali ne i sam NATO, ponuditi Ukrajini sigurnosnu pomoć u bliskoj budućnosti. Jedan od izazova jest da bi pozivanjem na Članak 5, nacionalni čelnici mogli dati političku municiju oporbenim skupinama, rekao je Josh Shifrinson, znanstvenik sa Sveučilišta Maryland, koji se zalaže za suzdržaniju vanjsku politiku. Također postoji mogućnost da će predstavljanje sigurnosnog obećanja Ukrajini kao "slično Članku 5" potaknuti Rusiju da provjeri što to zapravo znači.
Ako Rusija izvede neku vrstu oružanog napada, a zemlje koje podržavaju Ukrajinu imaju poteškoća s odgovorom, to bi moglo pokrenuti pitanja o snazi članka 5 NATO-a, rekla je Rachel Ellehuus, bivša dužnosnica Ministarstva obrane Bidenove administracije raspoređena u NATO. Uz to, ostale članice NATO-a, posebno one u Europi, itekako su svjesne negativnih stavova predsjednika Donalda Trumpa prema savezu. Reagiraju na njegove zahtjeve da povećaju obrambene izdatke i preuzele su lavovski dio pomoći Ukrajini. S obzirom na ekonomske neizvjesnosti u godinama koje dolaze, pitanje je koliko zapravo mogu podržati Ukrajinu. "Pretpostavljam da Finci ne žele previše obećavati, a premalo isporučiti", rekao je Ellehuus. Glasnogovornici NATO-a odbili su komentirati.
Finska je jedna od najnovijih članica NATO-a, a pridružila se nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Finski ministar vanjskih poslova u dopisu djeluje oštro prema Rusiji, zemlji s kojom Finska dijeli 1350 kilometara dugu granicu. "Ne bismo trebali biti naivni i misliti da će se promijeniti, posebno ako se sankcije ukinu" i ako Rusija postane "politički i ekonomski osnažena", citirana je Valtonen. Iako se vode razgovori između SAD-a, Ukrajine i Rusije u raznim formatima, ruski čelnik Vladimir Putin nije se obvezao na značajan prekid vatre i postavio je zahtjeve koje mnogi Ukrajinci smatraju neprihvatljivima za mirovni sporazum.
Otvori KEKS Pay
Finska je imala idilične odnose s Rusima, a sada možemo čuti kako je Finska šokirana kako Rusi obnavljaju baze uz finsku granicu i dovode vojsku. Uz to, sasvim sigurno je Helsinki postao jedan od ciljeva nukkearnog oružja. Nadam se da du Finci sada sretniji nego što su bili.