Naslovnica Vijesti Svijet

EU zabranjuje sve pesticide koji ugrožavaju pčele

Zatražili smo akcijski plan za borbu protiv smrtnosti pčela te njihovu repopulaciju, ističe Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Parlamentu EU.
30. travnja 2018. u 21:45 3 komentara 2093 prikaza
Ilustracija
Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Europska unija zabranjuje gotovo sve pesticide za koje je utvrđeno da su povezani s opadanjem broja pčela na Starom kontinentu. Države članice, naime, na Stalnom su odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu većinom podržale prijedlog Europske Komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida – klotianidina, imidakloprida i tiametoksama za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače.

Pčele DONESENA ODLUKA EU zabranjuje sporne pesticide kako bi zaštitio pčele

Samo u staklenicima

Europska agencija za sigurnost hrane potvrdila je u veljači kako pesticidi koji sadrže neonikotinoid predstavljaju opasnost za pčele. Ranije je već EU zabranila primjenu spomenuta tri pesticida na, primjerice, usjevima uljane repice, kukuruza i suncokreta zbog zabrinutosti oko opasnih efekata koji u pčela smanjuju plodnost i mogućnost stvaranja kolonija. Sada je zabranjena njihova upotreba na svim poljoprivrednim usjevima na otvorenom. Te se supstancije mogu koristiti samo u staklenicima. Kao posljedica izloženosti pčela neonikotinoidima javljala se dezorijentiranost zbog koje one ne mogu pronaći svoju košnicu, ali i prestaju se brinuti za potomstvo. Istraživanjima je zaključeno da je tome vrlo vjerojatan razlog pesticid koji je baziran na neonikotinoidu.

A neonikotinoid je slična sastava kao i nikotin. Slično djeluje na pčele kao i nikotin na ljude, one postaju o njemu ovisne pa traže polja koja su njima tretirana.

“Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstancija u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela”, stoji u priopćenju hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca.

Čime zamijeniti zabranjeno?

Glasnogovornica Europske komisije Anca Padudaru rekla je novinarima u Bruxellesu kako se očekuje da će zabrana stupiti na snagu do kraja godine, a potvrdila je kako će se iznimka napraviti za primjenu pesticida temeljenih na neonikotinoidu u zatvorenim prostorima, ali samo pod vrlo strogim uvjetima. No, zabranu neonikotinoida obradio je, među ostalim znanstvenim magazinima, i New Scientist koji je postavio zanimljivo pitanje: čime će se zamijeniti pesticidi temeljeni na neonikotinoidu?

– Ako se tri zabranjene supstancije naprosto budu zamijenile sličnima kao što su sulfoksalor, cijantraniliprol ili flupiradifuron, onda ćemo se naprosto vrtjeti u krug – rekao je njihov sugovornik prof. Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex te je dodao kako je potrebno okrenuti se prema doista održivim metodama uzgoja kojima se minimalizira korištenje pesticida, ohrabruje korištenje prirodnim neprijateljima štetočina na usjevima, a održava se bioraznolikost i zdravlje tla. Europska agencija za sigurnost hrane procijenila je kako većina primijenjenih pesticida koji sadrže neonikotinoid ima negativne utjecaje na divlje i domaće medonosne pčele, bumbare.

Županije Financijske perspektive Iskustvo i praksa – hrvatske i poljske regije o suradnji s Unijom Antonio Tajani Tajani za Večernji: Vrijeme je da politika uredi rad digitalnih platformi jagode Kako prepoznati najbolje Kilu jagoda može se kupiti već za 9 kuna: 'Te jagode sigurno nisu domaće'

 

  • rightside:

    4 godine to navodno vec probaju provest,no sad je ocito nestajanje pcela toliko da bas moraju nesto poduzimat,,ali mislim da bi u hrvatsku sad moglo uci jos puno kojekakvih pesticida,,jer druzba je druzba a sluzba je sluzba,,a sluzba to sve ... prikaži još! i dopusta,, a poslije pocinju "druzbe")))

  • Mukowsky:

    Bit će gladi!!!!!

  • Avatar mofo
    mofo:

    Birokrati koji pojma nemaju otkud i kako hrana dolazi na njihove stolove odlučuju o vitalnim stvarima u njenoj proizvodnji.. šta bi trebali, vješati amajlije po poljima?