Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Državne subvencije za stambene kredite napuhale cijene nekretnina

Prerano prepuštanje mnogih poduzeća tržištu moglo bi dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti
23. veljače 2021. u 06:38 25 komentara 9791 prikaza
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL/Ilustracija
Pogledajte galeriju 1/4

Početak cijepljenja protiv koronavirusa budi nade u zaustavljanje pandemije sredinom 2021., no ono u cijeloj Europskoj uniji zasad napreduje sporo, što povećava rizik od prolaska kroz još jedan val bolesti COVID-19 do sredine ove godine.

Italian PM Draghi leaves the lower house of parliament in Rome silvije tomašević Sada i bankar govori o neprofitnom sektoru kao važnome za cijelu ekonomiju

Potencijalno ponovno postroživanje mjera ili produljivanje mjera na snazi i mogućnost ponavljanja slabe turističke sezone djeluju na rast neizvjesnosti, pogotovo kod privatnog sektora, a izdaci povezani sa zagrebačkim i pokupskim potresima opterećuju državne financije, tvrdi Hrvatska narodna banka u najnovijoj analizi financijske stabilnosti, prema kojoj godina pred nama nosi niz rizika među kojima kao potencijalno najopasnije spominju rast cijena nekretnina potaknut državnim subvencijama, rast javnog duga te probleme s vraćanjem kredita.

Pomogli fondovi EU

Prema procjenama Građevinskog fakulteta u Zagrebu, materijalna šteta od potresa u Zagrebu iznosi 85,9 milijardi kuna (23,4% BDP-a u 2020.), a troškovi kratkoročne sanacije šteta od potresa u Zagrebu iznose 34,6 milijardi kuna (9,4% BDP-a u 2020.), pri čemu još ne postoje procjene šteta od pokupskog potresa.

Iako se u 2021. godini očekuje oporavak gospodarstva, intenzitet tog oporavka neizvjestan je. Prema projekciji HNB-a iz prosinca 2020., očekuje se da bi pad BDP-a u 2020. mogao iznositi 8,9%, čime Hrvatska pripada skupini snažnije pogođenih zemalja EU (očekivani pad gospodarstva u 2020. za EU iznosi 7,4%), a rast u 2021. godini 4,9%. Projekcija HNB-a temelji se na pretpostavci fondova EU-a, no s rastom rashoda došlo je i do cikličkog pada državnih prihoda, što je sve dovelo do snažnog rasta fiskalnog manjka i javnog duga.

INTERVJU Darko Horvat: 'S bankama razgovaramo o mogućnosti novih kreditnih linija za obnovu'

Prestanak pandemije i mjera za njezino suzbijanje glavni je preduvjet normalizacije poslovanja sektora poduzeća, odnosno snižavanja njegova rizika likvidnosti i solventnosti. No, prerano prepuštanje mnogih poduzeća tržištu, koje se značajno smanjilo tijekom 2020., a za neke trenutačno i ne postoji, moglo bi dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti. S druge strane, petina poduzeća u Hrvatskoj standardno ostvaruje gubitke, pri čemu je udio poduzeća gubitaša u ukupnom prihodu sektora u 2019. godini iznosio oko 14%.

Inače, HNB je izračunao da su državne pomoći tijekom epidemije lani iznosile 4,4 posto BDP-a, odnosno 16 milijardi kuna. Na potpore za plaće isplaćeno je 7,57 milijardi kuna, oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa bilo je teško 5,9 milijardi kuna, javni krediti iznosili su 1,5 milijardi kuna, a javne garancije tvrtkama oko jedne milijarde kuna. Povrh toga, poslovne banke i HBOR odobrili su moratorije u vrijednosti 37 milijardi kuna. Sve to vrijeme cijene nekretnina rastu, i to koncentrirano u nekoliko gradova, što je povezano s državnim subvencijama.

Addiko PROMO Podrška Addiko banke građanima i klijentima nastradalima u potresu

– Trenutačna razina prosječnih cijena stambenih nekretnina na dosad najvišim razinama povezana je i s programom subvencioniranja stambenih kredita APN-a. Osim subvencioniranja, na aktivnost tržišta nekretnina u Zagrebu utječu i drugi čimbenici: povoljni uvjeti financiranja, smanjen broj turista, napuštanje centra zbog nepovjerenja u sigurnost starijih zgrada građenih prije uvođenja protupotresnih pravila ili njihova saniranja i smanjivanje uredskih kapaciteta poduzeća uz uvjerenje da će se rad od kuće nastaviti i nakon završetka pandemije, uočavaju analitičari središnje banke.

Prepolovljena dobit banaka

Nadalje, u aktivi banaka porastao je udio najugroženijih poduzeća koja su nastojala financirati svoje likvidnosne potrebe, dok su manje ugrožena poduzeća povećala viškove likvidnosti koje su deponirale kod banaka. Porast kreditnog rizika banke zasad uspješno pokrivaju iz operativne dobiti pa je profitabilnost, iako smanjena, i dalje pozitivna. No, dobit banaka u 2020. mogla bi iznositi oko polovine one ostvarene u 2019., dok se za ovu godinu HNB boji rasta udjela nenaplaćenih kredita.

PRAVOSUDNI PROCES Ponovno suđenje za Karlovačku banku: Umirovljena vještakinja za financije mora dopuniti nalaz

– Nastavak pooštrenih epidemioloških mjera dovodi do pogoršanja sposobnosti otplate dugova privatnog sektora povećavajući rizik za solventnost poduzeća. Prvotni udar na bilance poduzeća ublažen je brzom reakcijom nosioca ekonomske politike pa su ona prebrodila pritiske na likvidnost. No, u ovom segmentu kreditni rizik nastavlja rasti unatoč značajnom priljevu javnih sredstava – poručuje HNB u najnovijoj analizi financijske stabilnosti kojom prevladavaju upozorenja da bi se zemlja mogla suočiti s  brojnim rizicima.

Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

 

BILI ZAJEDNO NA VEČERI
Liječnik koji je pokušao oživiti Bandića: Samo se srušio, bio je to masivni infarkt
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • Mimosvijet:

    Znači da su mjere uspjele jer napuhavanje cijena nekretnina i je bio krajnji cilj poticaja.

  • tomislav10:

    Porast cijena pojeo je subvencije. Na kraju jedinu korist od subvencioniranih kredita imaju investitori. Stan kojeg ranije nisu mogli prodati za npr. 1500 Eura/m2 sad prodaju po 2000 Eura/m2. Kod nas sve što kao ide u korist građanima koristi u ... prikaži još! stvari interesnim skupinama.

  • sisavac:

    najlakše i najbrže je porezni novac plasirati kroz banke. i najskuplje za sve. svi koji prodaju stanove, grade ih i prodaju, da budemo precizniji, to iskoriste na način da za najmanje pola poticaja dignu cijene, i to združeno. najbolji način ... prikaži još! na koji bi država mogla zauzdati rast cijena nekretnina je da se sama bavi stanogradnjom, socijalnom. kao npr. austrijanci. država kupi zemljište, izgradi stanove, nema nikakve zarade, to povoljno iznajmljuje ili pak prodaje, ali pod uvjetom da ti to ne možeš preprodati samo tako, i zaraditi, kao kod nas, već je sve strogo, i nema muljanja ni na jednoj razini. ako znamo da se stan može izgraditi za nešto više od 500 eura po kvadratu (vjerujte, toliko negdje je...), onda prestanimo bacati 1.500 eura po kvadratu. nismo tolko bogati. država treba ukinuti sve poticaje i pomoći za 'stan', taj novac se mora i može bolje iskoristiti. kod nas ispada da je sprega politike i građevinara jača od one u americi, gdje cijele četvrti se ruše zbog 'developera'.