Globalni trezor sjemena, smješten na norveškom Svalbardu, poznat je i kao "trezor sudnjeg dana", no njegov ga koordinator vidi jednostavno kao spremište znanja koje osigurava biološku raznolikost poljoprivrednih kultura našeg planeta. Fuad Gaši, 46-godišnji profesor rođen u BiH, zadužen je za koordinaciju globalnog trezora sjemena od lipnja ove godine. Inače, trezor djeluje od 2008. godine, a u njemu se čuva više od 1,4 milijuna uzoraka sjemena iz preko 100 zemalja. Gaši je trezor prvi put izvana vidio 2024. godine, dok je u njega ušao tek ovoga lipnja.
- Tek u lipnju 2026. uspio sam vidjeti unutrašnjost jer nitko ne ulazi u trezor osim ako za to nema konkretan razlog. Bilo je to nevjerojatno iskustvo. I ne samo sam ulazak, nevjerojatan je bio i sam posao pohranjivanja kutija sa sjemenom, što ne radimo često jer se vrata otvaraju samo tri puta godišnje... Sve je prilično impresivno - kazao je za EL PAÍS pa pojasnio zašto je trezor važan za cijeli planet.
- To nije banka sjemena u tradicionalnom smislu. Mi smo svojevrsna pričuvna kopija za druge banke sjemena diljem svijeta. Naša je najvažnija funkcija pomoći genskim bankama da zaštite svoj materijal jer upravo one čuvaju biološku raznolikost koja nam pomaže razvijati nove sorte poljoprivrednih kultura kojima bismo mogli prehraniti stanovništvo. Ta je biološka raznolikost jedan od odgovora na sve izazove s kojima se suočavamo u poljoprivredi i opskrbi hranom - navodi.
Sjeme se, kako pojašnjava, čuva na temperaturi od -18 °C, što mu omogućuje da traje vrlo dugo. Na Svalbardu se nalazi više od 1,4 milijuna uzoraka, a svaka od tri komore za pohranu ima kapacitet od 1,5 milijuna uzoraka. Trezor je, kaže, otporan i na klimatske promjene. - Dobar primjer našeg dugoročnog razmišljanja, za koje vjerujem da ga u poljoprivredi nedostaje, jest činjenica da se naš ulaz nalazi 130 metara iznad razine mora. Čak i ako se ledene kape otope i razina mora znatno poraste, ulaz bi i dalje bio iznad razine mora - kaže.
- Ovdje smo kako bismo pružili uslugu u slučaju katastrofe, čak i ako ona nije ogromnih razmjera. No, u svakom slučaju, ako želimo otporne poljoprivredne kulture, moramo osigurati da se one razmnožavaju. A za to nam je potrebna široka genetska baza. Potrebna nam je ta raznolikost - ustvrdio je Gaši za EL PAÍS.